Iz povijesti filma

  • Markantna pojava

    Filmski programi Kino Tuškanac: In memoriam Orešković: Divlji anđeli, red. Fadil Hadžić; Orao, red. Zoran Tadić

    Piše: Marijan Krivak
    Likovi u Orlu nadaju se punokrvnim oličenjem urbanih egzistencija u krizi srednjih godina. Film je intelektualni i socijalni krimić, ponajbolji je naslov u kojem glumi Orešković. Božidar Orešković nije klasični bad guy hrvatskog filma. Njegova je tjelesna statura često posvema ispunjavala kadrove u kojima se pojavljuje, ali još je pamtljivije njegovo često natmureno i zamišljeno lice.
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zvjezdano nebo nad rastuženim usudom

    Dani BiH filma, Zagreb: Ovo malo duše, red. Ademir Kenović

    Piše: Marijan Krivak
    Ukratko ispričana pripovijest Ovo malo duše djeluje kao šturi prijepis mnogih drugih priča o bosanskoj provinciji nakon Drugoga svjetskog rata. Ipak, Kenovićev redateljski dodir priči daje baš Ovo malo duše. Detalj, sličice, dijalog... nadasve, pak, šutnja i ono neizgovoreno boje film. Redatelj je sve sjajno posložilo u dokaz o opstojnosti duše u egzistenciji nesklonim okolnostima
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Neponovljiva vještina

    Portret Brucea Leeja u povodu 70. godišnjice rođenja

    Piše: Janko Heidl
    Premda se njegovi filmovi danas doimaju razmjerno zastarjelima, oni ni iz očišta sadašnjice nisu izgubili šarm. Kad ih gledamo Imamo osjećaj da protagonisti doista izvode fizičke vratolomije koje gledamo na ekranu, za razliku od prevladavajućeg dojma falsificiranosti suvremenog filma u kojoj fizičku spremnost glumca često, zamjenjuju digitaln i ina rješenja kinematografske današnjice
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Moć veličine

    5. One Take Film Festival, Zagreb, 18.-20. studenoga 2010.: Metropolis, red. Fritz Lang; Putovanje do Metropolisa (Die Reise nach Metropolis), red. Artem Demenok

    Piše: Janko Heidl
    Metropolis je jedno od djela koje su film učinile reprezentativnom umjetnošću 20. stoljeća. Prizori stvaranja robota Marije, radnika za strojem ili panorame velegrada još uvijek ostavljaju izniman dojam i zasluženo pripadaju antologiji sedme umjetnosti. A ne treba zanemariti ni da su brojni kasniji autori filmova fantastike upravo iz Metropolisa preuzeli mnoga originalna rješenja
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Portreti vremena

    Lutrija; dokumentarni film Stoljeće velike kuće 1860. – 1960., red. Georgij Paro

    Piše: Goran Ribarić
    Povodom obilježavanja svjetskog dana audiovizualne baštine održane su projekcije dvaju restauriranih i digitaliziranih hrvatskih kratkih filmova: propagandnog filma Lutrija (1936) i kratkog dokumentarnog filma Stoljeće velike kuće 1860. – 1960., redatelja Georgija Para iz 1960. Ti su filmovi su dokumenti svoga vremena i plijene pozornost kvalitetom uspjelo restauirane slike ...pročitajte cijeli tekst...
  • Douglas Sirk danas

    u povodu prikazivanja filmova Sve što nebo dopušta i Zapisano na vjetru

    Piše: Dejan Durić
    Ako se Sve što nebo dopušta prvenstveno bavi srazom društvenog i osobnog te secira društvenu patologiju, Zapisano na vjetru posve je u domeni psihoseksualne studije koja analizira mračna područja žudnje. Sirk u tome slučaju, a što je i inače njegova karakteristika, nije sklon širokim objašnjenjima, nego složenu tematiku obiteljskih odnosa svodi na devedesetak minuta filma
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Urušavanje ideala socijalizma

    Neprijatelj i Povratak, red. Živojin Pavlović

    Piše: Marijan Krivak
    U oba tematizirana filma Pavlović je nedvojbeno – subverzivan. I to kako u prikazu podrivačke snage podsvijesti tako i prema društvenim kanonima. Stoga je Povratak bio bunkeriran, a za Neprijatelja se maknuo kod slovenskog producenta. Duboko uznemirujuća i fatalistički postavljena, prva dva Pavlovićeva filma nagovješćuju njegova kasnija
    remek-djela....pročitajte cijeli tekst...
  • Hrabro nemelodramatična slika mladenaštva

    Druga generacija, red. Želimir Žilnik

    Piše: Janko Heidl
    Nimalo zastarjela, Žilnikova Druga generacija može se čitati i kao film o odrastanju i osjetljivom razdoblju tinejdžerstva u kojem su na osobit, neponovljiv način zamiješani mladenačka samopouzdanost i adolescentska nesigurnost, s junakom kojem je kao dodatna nevolja natovaren doslovni nedostatak vlastite sredine i bliskih osoba u blizini. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Poetska ljepota

    Nevjeste dolaze, red. Emir Kusturica

    Piše: Marijan Krivak
    S povijesne distance Nevjeste dolaze su sve kultniji film. Iako, gotovo je nemoguće iz njega iščitati kasniji autorski opus Emira Kusturice. Nevjeste dolaze djelo su prerano nestalog genija Ivice Matića, ali i onog Emira Kusturice. U sinesteziji tih dvaju umjetničkih svjetonazora, desio se ovaj film. Nevjeste dolaze kultno je remek-djelo poetske ljepote i života sàmog ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nepovratno izgubljeni svijet

    Tjedan iranskog filma, Kino Tuškanac, Zagreb, 15. – 22. ožujka 2010.: Djeca raja (Bacheha-Ye aseman), red. Majid Majidi

    Piše: Marijan Krivak
    Iz nepredvidivosti svakodnevice devetogodišnjaka i njegove mlađe sestre, Majidi gradi univerzum od čežnji, straha i, ponajviše, bratsko-sestrinske ljubavi. Djeca raja otkrivaju nam nepovratno izgubljeni svijet djetinjstva zapadne civilizacije. Kroz njega, prisjećamo se osebujne metafizike življenja. Majidi je filmski pjesnik par excellence
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • A kao Almodóvar

    Pedro Almodóvar, u povodu ciklusa filmova u Kinu Tuškanac

    Piše: Marijan Krivak
    Sklonost campu/kiču i, ponekad, trash-ikonografiji signum je Almodóvarova anything goes postmodernog nagona. Predanost melodrami, tragici i fatalnom usudu vječne ljubavi, njegov su obol velikim autorima prošlosti. Komika prozlazi iz tragike, tragika iz apsurda, a apsurd nas ponovno vraća komici. Naizgled nespojivi osjećaji shizofreno su se združili u njegovim filmovima
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Svjedočenje filmskoj povijesti

    60. međunarodni filmski festival u Berlinu: Metropolis, red. Fritz Lang

    Nakon što je argentinskoj kinoteci u Buenos Aieresu 2008. pronađena teško oštećena no gotovo cjelovita 16mm kopija integralne verzije Metropolisa, film je konačno mogao biti u cijelosti rekonstruiran. Prisustvovati 12. veljače 2010. svjetskoj premijeri restaurirane integralne verzije Metropolisa uz pratnju velikog orkestra, bilo je svjedočenje filmskoj povijesti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Umjetnost koja grije dušu

    Kino Tuškanac: Ciklus filmova Jacquesa Tatija, 1. – 8. veljače 2010.

    Piše: Marijan Krivak
    Odmor gospodina Hulota Tatijev je besmrtni igrani film prikazan na otvaranju ciklusa Filmskih programa. Da parafraziram, bio je to praznični dan za sve poklonike tog umjetnika. Tati je pantomimičar filma. Njegov je filmski jezik gesta, mimika, pokret. Filmsku čaroliju i nadrealan doživljaj djeteta u nama, u ovim hladnim zimskim danima ponovno nam priziva Jacques Tati ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kratka karijera vidljiva traga

    Dugometražni igrani filmovi Kokana Rakonjca

    Piše: Janko Heidl
    Iako vrlo dobar i iznadprosječno uzbudljiv (ne u akcijskom, nego u filmotvorskom smislu), Izdajica unatoč brojnim vrlinama u konačnici ostavlja dojam donekle larpurlartističkog filma kojemu nedostaje raskoši, koji nije u potpunosti iskoristio svoje potencijale i čija cjelina ne nadmašuje zbroj svojih dijelova
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mitski američki Zapad

    Vestern trilogija Howarda Hawksa (Rio Bravo, El Dorado i Rio Lobo), u povodu prikazivanja na HRT-u

    Za razliku od Johna Forda koji je u Jeseni Čejena (1964) s gorčinom razmatrao postavke osvajanja američkoga Zapada, Howard Hawks u El Doradu uspostavlja barem osobne vrijednosti junaka dobi na izmaku djelotvornosti, ako već ne može uspostaviti osnovne žanrovske vrijednosti. El Dorado je stvaralački smiraj vrhunskog filmskog autora na izmaku čitave filmske epohe.
    ...pročitajte cijeli tekst...

Arhiv

kritike i eseji