Distopijska utopija i misterij u američkom bunkeru
Paradise, sezona 1, SAD, Hulu, Disney+, 2025.
-
Priča počiva na popularnoj premisi temeljenoj na tropu o propasti svijeta. Čak i otac američkoga predsjednika Cala Bradforda (James Marsden), prisjećajući se pokojne supruge i učiteljice engleske književnosti, citira Byronovu pjesmu Darkness (1816) koja se bavi apokaliptičnom propašću svijeta i motivom posljednjega čovjeka na planetu. U Paradise su ljudi doveli Zemlju na rub ponora, a klimatske promjene, nejasno se sugerira, bile su okidač za erupciju supervulkana koji se nalazi ispod snijegom i ledom prekrivene Antarktike. Prirodna je katastrofa prouzročila tsunami koji je doveo do kataklizme epskih proporcija. Prirodna nepogoda je pak bila okidač za oružani sukob globalnoga razmjera koji je rezultirao uporabom nuklearnoga naoružanja. Kako je i zašto učinjen korak od prirodne katastrofe do korištenja nuklearnih bombi nikada u seriji uvjerljivo nije objašnjeno, osim što se sugerira da su kompjuterski modeli i statistika odigrali veliku ulogu i upozorili čovjeka što je mogući ishod u situaciji kada civilizacija dođe pod upitnik.
Bogati se uvijek za sebe unaprijed pobrinu pa je tako milijarderki Samanthi Sinatri Redmond (Julianne Nicholson) pala na pamet ideja, prvenstveno ne bi li zaštitila vlastitu obitelj, da unutar planine u Coloradu izgradi bunker. Sklonište je oblikovano tako da izgleda kao sveamerički gradić od dvadeset i pet tisuća ljudi koji je samodostatan, a iluzija izmjene dana i noći dobivena je umjetnim suncem. Projekt je financiran novcem američkih bogatuna koji su time kupili mjesto u novom i naoko sigurnom svijetu do kojega radijacija ne može doći, a ostali stanovnici odabrani su prema potrebama projekta i na temelju pomne i tajne procjene koju je vršio tim psihologice Gabriele Torabi (Sarah Shahi). Fabularni okidač ubojstvo je američkoga predsjednika Cala Bradforda, koje potiče njegova tjelohranitelja te tajnoga agenta Xaviera Collinsa (Sterling K. Brown) da pokuša otkriti što se uistinu dogodilo. Kako to obično biva, jedna misterija vodi do otkrivanja drugih, što pak sugerira da gradić možda i nije tako idealno mjesto kakvim ga njegovi tvorci predstavljaju.
.png)
Paradise, sudeći prema priči, predstavlja koktel različitih popularno-kulturnih narativa te žanrovskih premisa, koje slobodno kombinira i povezuje pokušavajući na taj način zamagliti opća mjesta u priči i ponešto plošno okarakterizirane likove unatoč intrigantnoj premisi. Poigrava se obrascima priča o katastrofama te postapokalipsom, no navedeno je provučeno kroz distopijsku prizmu. Gradić naoko izgleda vrlo utopijski: ljudi su sretni, žive u blagostanju, obavljaju poslove za koje su zaduženi, nema razmirica i sukoba pa je posrijedi mjesto bez oružja i zločina u kojem se nitko ne bi trebao osjećati nesretno i anksiozno, čak i ako u razmatranje uzmemo činjenicu da je okruženo negostoljubivim i opasnim vanjskim svijetom.
Međutim, kada se malo zagrebe ispod površine, prostor više izgleda distopijski nego utopijski. Sinatra je diktatorica u sjeni koja budno motri i nadzire što se u gradiću događa te ima dobro uhodanu mrežu tajnih agenata čiji je zadatak da uklone sve koji se pokažu prijetnjom za njezin projekt. Pritom krije od predsjednika i stanovnika činjenicu da u vanjskom svijetu možda postoje preživjeli, poput primjerice Collinsove supruge koja je propustila avion za Colorado. Unutar ovako postavljenoga okvira umeće se kriminalistički zaplet koji treba odgovoriti na pitanje tko je i zašto ubio državnika u bunkeru u kojem ne bi trebalo biti zločina. Razrješenje enigme nije osobito inventivno izvedeno te je dramaturški slabo motivirano. Cijeli je taj fabularni luk podosta zbrzan i neuvjerljiv, nekako neprirodno nakalemljen, kao što je i gej ljubavna priča u njegovoj pozadini svedena na dosjetku. Mnogo je za priču važnije što se događalo oko ubojstva, a što će protagonisti tijekom osobne istrage također saznati. Sezona očekivano završava cliffhangerom koji sugerira da se pustolovine nastavljaju, možda čak i izvan svijeta bunkera.
Iako u fabularnom sloju serija barata, kako se može vidjeti, prepoznatljivim obrascima te je autor Dan Fogelman (Cars; Crazy, Stupid, Love) mogao više inzistirati na scenarističkoj razradi, narativno je vrlo efektno postavljena. Većina epizoda posvećena je perspektivi nekoga od likova kako bi se objasnilo njegovo postupanje i motivacija. Pritom dolazi do ispreplitanja segmenata narativne prošlosti i sadašnjosti. Događaji u bunkeru tako su u fragmentarnoj maniri i nekronološkom slijedu kontrapunktirani prizorima prije nuklearne apokalipse, koji postepeno otkrivaju što se događalo prije točke bez povratka. Navedeno je poigravanje vremenskim razinama, gdje se i gledatelj treba potruditi složiti mozaik prošlosti u cjelinu, poprilično dobro i efektno izvedeno. Retardira glavnu radnju na odgovarajućim mjestima, a pritom priču opskrbljuje novim detaljima i uvidima u likove.
.png)
Pojedine epizode uspijevaju odlično gradirati napetost, poput sedmoga nastavka naslovljenoga The Day koji je odličan sam za sebe te neosporno iskače iz cjeline, a i glumačke kreacije su vrlo solidne, napose Sterlinga K. Browna (Black Panther, The Predator), Julianne Nicholson (August: Osage County, Mare of Easttown) i Jamesa Marsdena (filmski serijal X-Men) u ulozi političara koji to nije htio biti.
Vizualno je serija zanimljivo postavljena. Gradić u bunkeru djeluje kao kulisa američkih televizijskih serija, odnosno kao medijski konstrukt, čija je artificijelnost neprestano naglašena njegovom plastičnošću. Prostor djeluje kao soundstage, gdje ljudi žive umjetne, lažne živote daleko od ikakve stvarnosti. Dojmu očuđenja dodatno doprinosi osvjetljenje koje je stilizirano da bi naglasilo postojanje umjetnoga sunca. Tek na kraju prve epizode Wildcat is Down saznajemo istinu o naravi gradića, međutim cijelo vrijeme smo svjesni da je nešto drugačije, odnosno da je sunčeva svjetlost neobična, odveć bijela i intenzivna te se jačina svjetlosti ne smanjuje tijekom protjecanja dana.
Paradise vrlo je solidna serijalna zabava koja sporadično uspijeva otvoriti i pokoje intrigantno pitanje vezano uz društvene razlike.
©Dejan Durić, FILMOVI.hr, 1. travnja 2025.
