Interdisciplinarnost i umjetnički dijalog u filmu

Hrvatski filmski ljetopis, gl. ur. Krunoslav Lučić, br. 118-119, ljeto-jesen 2024.

• Dvobroj Hrvatskog filmskog ljetopisa na 264 stranice donosi vrlo zanimljiv temat Film i druge umjetnosti o neminovnoj interakciji jednog s drugima, a otvara ga opširan rad Dunje Ivezić Filmske reprezentacije slikarstva: slikovni citati u suvremenom filmu o dijalogu filma i tradicionalnog slikarstva. U analitičkom dijelu autorica odabrane filmove klasificira žanrovski „…a u svakoj su žanrovskoj kategoriji kroz prizmu deskriptivne fenomenološke metode analizirana tri primjera. Interpretacijom i sintezom slikarskih citata na filmu te citiranih slikarskih ostvarenja demonstriraju se formalne, dramaturške i autorske tendencije u filmskom prikazu emotivnih, psiholoških te fizičkih stanja filmskih likova.“.

  U sklopu temata ponuđen je i rad Midhata Ajanovića Ajana Kratki reklamni film – ogled o jednom filmskom žanru, u kojem autor razmatra animirani reklamni film s osobitostima kratkog filma kao takvog, „…ističući različit tretman likova i akcije u kratkometražnom filmu u odnosu na cjelovečernji“.

  Maja Vasiljević pak u Osveti kazališta ili/i Države: Kazališni dinar i drugi financijski nameti u radu hrvatskih kino-kazališta u međuratnom razdoblju razmatra jedan zanemareni ekonomski aspekt rane povijesti kinematografa u Hrvatskoj, tj. financijske namete prema vlasnicima kina 1920-ih i 1930-ih, smatrajući da je tzv. kazališni dinar materijalno i simbolički demotivirao vlasnike kina na rad.

  

  Na temat se nastavlja promišljanje Tatjane Jukić Hitchcockove glave: Sjever-sjeverozapad, koja detektiravši naslov kao Shakespeareov citat iz Hamleta, smatra da je njegovim direktnim preuzimanjem redatelj filma dao statement Hollywooda na onodobnu modernost (1959) kojoj je „…Hamlet primjerna priča i u kojem je Amerika, novi svijet, pretpostavka samorefleksije.“

  Usporedbu scenarija književnice Marguerite Duras i filma Alaina Resnaisa Hirošima, ljubavi moja (1959) donosi Luka Ostojić, smatrajući da su Duras i Resnais „…kroz neuobičajeno čvrstu i organsku suradnju pokazali da razlika između filma i književnosti istodobno može biti nerazlučiva i nebitna“, dok Luka Baričević analizira filmove Nitko se neće smijati Hyneka Bočana (1965) i Silvija Petranovića (1985) u usporedbi s književnim predloškom Milana Kundere (1963), a Patrik Gregurec raščlanjuje  način funkcioniranja kazališta na filmu na primjeru filma Macbethova tragedija Joela Coena i Shakespeareova Macbetha kao predloška.

  

  Esej pak na engleskom jeziku Merishe Ismajloske na primjeru dvaju knjiga Lewisa Carrolla o kulturološkom fenomenu Alisi, istražuje njen utjecaj na vizualne umjetnosti – među ostalim na primjerice ilustracije Johna Tenniela ili film Alisa u zemlji čudesa Tima Burtona (2010), dok uradak Bartola Babića Vukmira medij filma spaja s videospotovima sastava Injury Reserve. Zanimljivošću se ističe esej Željke Matijašević Strah u iskonskom obliku nejasnog podrijetla: psihoanalitički pristup filmu Beau se boji Arija Astera, prizor iz kojeg se nalazi i na naslovnici ovog dvobroja, a u kojem autorica pruža psihoanalitički pristup ovom filmu iz 2023., o odnosu fantazije (junakove unutarnje psihičke zbilje) i realiteta.

  

  U stalnim rubrikama prikazani su festivali (34. Animafest (2024), 20. ZagrebDox (2024), 52. FEST i 22. Liburnia Film Festival (2024)), novi filmovi (Čudesna priča o Henryju Sugaru, Ekskurzija, Izazivači, Jedina zemlja, Napoleon, Pamtim samo sretne dane, Samsara, Slatka Simona, Smrt djevojčice sa žigicama, Suha trava, Tragovi, Zona interesa) i serija (Maleni irvas), kao i dvije nove knjige (Thomas Elsaesser i Malte Hagener: Teorija filma: uvod kroz osjetila, 2023 i Robert McKee: Story – bit, struktura, stil i načela pisanja scenarija, 2023).

  Najnoviji dvobroj Ljetopisa svime je navedenim nanovo osvježio filmsko znanje ljubitelja filma, spretno pokrivši onaj filmsko-knjiški ali i šire-umjetnički repertoar.

  © Katarina Marić, FILMOVI.hr, 13. veljače 2025.

Piše:

Katarina
Marić