Bezakonje, ratni kaos, konfuzija i neizvjesnost
Građanski rad (Civil War), red. Alex Garland, SAD, Velika Britanija, Finska, 2024.
-
Alternativna, distopijska budućnost koju zamišlja redatelj i scenarist Alex Garland (Ex Machina, 2014; Annihilation, 2018) u svom poticajnom ostvarenju Civil War (2024) neosporno počiva na pokazateljima iz sadašnjosti. Porast populističkih režima u svijetu kao i nedostatnih demokracija te predsjednika/premijera koji svoje autokratske porive maskiraju iza navodno demokratskih mehanizama (Vladimir Putin, Viktor Orban, Recep Tayyip Erdogan, Jair Bolsonaro...) opće su pojave koje rezultiraju brojnim bojaznima o smjeru u kojem suvremeni svijet kreće. Kako svaka distopijska priča počiva na pokazateljima iz neposredne sadašnjosti, odnosno njezinim društvenim, kulturnim, ekonomskim i političkim procesima, tako i Garlandovo ostvarenje kao poticaj uzima duboku podijeljenost u američkom društvu koja se manifestira kroz stranačku dijadu Republikanci-Demokrati, a dodatno je pojačana nedemokratskim tendencijama prisutnima u konzervativnoj stranci te političkoj šteti koju je učinio prvi predsjednički mandat Donalda Trumpa, koji je dodatno polarizirao američku javnost. Iz spomenute polarizacije Garlandovo ostvarenje crpi svoju fabularnu okosnicu.
Civil War ne očuđuje stvarnost pa ona ostaje prispodobiva svijetu naše iskustvene zbilje. Vrijeme radnje filma neposredna je budućnost koja je nalik svijetu kojem živimo. Navedeno je rezultat činjenice da distopijski narativi snažnije djeluju na recipijente kada oni mogu potencijalni svijet zamisliti kao vlastiti. Stoga on mora ostati nalik okruženju u kojem živimo, ali istodobno treba predstavljati i korak naprijed u odnosu na njega.
U Garlandovu uratku priča se tako odvija u Sjedinjenim Američkim Državama koje se ni po čemu ne razlikuju od onoga kako danas zamišljamo i vidimo tu državu, samo što je ona poharana građanskim ratom. Njegov je uzrok u političkim autoritarnim strujanjima. Autor izbjegava odrediti političku poziciju predsjednika pa ne znamo s koje strane političkoga spektra dolazi jer očito nije htio da film bude iščitavan u političkom ključu, odnosno kao komentar na ponašanje pojedinih političkih opcija. Okidač za sukob kršenje je ustava koji u većini zemalja propisuje da predsjednički mandat mora biti ograničen na jedan ili dva ciklusa kako ne bi moglo doći do zlouporabe moći i položaja te stvaranja doživotnih vladara. U Civil War američki predsjednik uzurpira vlast te biva izabran u treći mandat, što izaziva neodobravanje javnosti te posljedično oružani sukob u kojem sudjeluju federalne snage te secesionističke države poput Californije i Texasa koje čine zapadne sile ili Western Forces (WF). Njihov je cilj domoći se glavnoga grada Washingtona te svrgnuti autoritarnoga uzurpatora s vlasti.
Garland se opredjeljuje za zanimljiv postupak u kojem naglasak nije na senzacionalizmu te akcionosti. Gledatelji malo toga saznaju o društveno-političkoj pozadini priče, osim općih i netom navedenih kontura. Sugerira se da je predsjednik zlouporabio vlast te da je federalna vlada skrenula u nedemokratske vode. Posljedično su Californija i Texas pokrenule borbu za promjenu vlasti, a sukob je zahvatio cijelu zemlju, iako postoje predjeli i stanovnici koji se, unatoč bezakonju, nastoje ne miješati u konflikt te ostati po strani koliko je to moguće. Sve ostalo ostaje nedorečeno jer je naglasak stavljen na skupinu likova – novinara, koji u osvit secesionističkoga osvajanja Washingtona kreću na put iz New Yorka preko Charlottesvillea u Virginiji do Washingtona. Razlog je tome stvaranje dojma konfuzije u gledatelja koji je analogan osjećaju likova, jer nije uvijek jasno tko se protiv koga i zašto bori. Na taj način intenzivira se osjećaj ratnoga kaosa te nepredvidivosti i neizvjesnosti situacija u kojima se protagonisti zateknu.
U automobilu se nalaze ugledna i predana ratna fotografkinja Lee Smith (Kirsten Dunst), Reutersov novinar Joel (Wagner Moura), iskusni veteranski novinar New York Timesa i Leein mentor Sammy (Stephen McKinley Henderson) te ambiciozna i potencijalna nada fotonovinarstva Jessie (Cailee Spaeny). Civil War se promeće u film ceste koji prati dinamiku izmještanja protagonista ratom opustošenom zemljom, napose njezinim ruralnim predjelima. Spomenuti žanrovski obrasci iskoristivi su u situacijama kada se želi ponuditi panoramski pogled na određena područja, ali i razmotriti stjecanje iskustva likova.
Redatelja podjednako zanimaju i portretiranje okruženja kao i reakcije likova. Stoga ocrtava promjene u iskustvu i svjetonazoru likova dok se susreću s ratnim strahotama putujući pretežno ruralnim krajevima koji su daleko od bukoličke idile jer su ispunjeni strahom, smrću, razaranjem i opasnošću. Direktor fotografije i stalni redateljev suradnik Rob Hardy (Ex Machina, Annihilation) odlično hvata mirnoću prirode kojom protagonisti putuju koja u svom spokoju gotovo budi osjećaje nelagode jer je neprestano prisutna slutnja opasnosti i nesigurnosti.
U automobilu se nalazi četvero likova koje Garland uspijeva dobro okarakterizirati nizom upečatljivih karakternih detalja na temelju kojih se razlikuju. Putovanje stoga dobro funkcionira jer film uvjerljivo postavlja različite dinamike odnosa među protagonistima koji različito reagiraju na situacije u kojima se zatiču. Lee i Jessie pritom pokazuju oprečne reakcije. Prva je iskusnija, no stoga postaje sve umornija i zgranutija nasilnošću i besmislom ratnoga sukoba, dok druga stječe iskustvo te preuzima primat. Ratni vihor u koje se nalaze od njih zahtijeva trezvenost te odmak, što posljedično utječe na psihu. Istodobno film portretira učinak vojnoga sukoba na manje – lokalne, te veće – državne zajednice. Svaka postaja na kojoj se protagonisti zaustave dovodi ih u izravnu, neposrednu vezu s banalnošću i nasiljem ratnoga sukoba te utječe na promjenu njihove percepcije, ali i na spoznaju činjenice da put koji su poduzeli nije najpromišljeniji čin. Profesija novinara ovdje je znakovita jer oni zauzimaju neutralnu poziciju te je njihov zadatak da objektivno prenesu sliku o zatečenom stanju.
Garland promišljeno te gradacijski postepeno slaže priču kroz sukcesiju nasilnih konfrontacija kojima likovi svjedoče i u koje upadaju, a one ocrtavaju pogubnost ratnoga djelovanja, sve do klimaksa koji predstavlja borbu koja se vodi oko Bijele kuće u Washingtonu.
©Dejan Durić, FILMOVI.hr, 2. siječnja 2025.