U potrazi za ljubavlju, ali ne pod svaku cijenu
Ljubav (Kjærlighet), red. Dag Johan Haugerud, Norveška, 2024.
-
Dag Johan Haugerud norveški je knjižničar, scenarist, pisac i redatelj. Na vrlo atmosferičan ali prozračan i lagan način on nas upoznaje s nama egzotičnom Norveškom, zemljom fjordova i ljudske emancipacije raznih gabarita. Njegov zapaženi naslov iz 2019. – Pazite na djecu (Barn) s uspjehom se prikazao na Zagreb film festivalu a priča o korupciji i roditeljskoj pažnji i ljubavi dobila je posve drugi značaj.
Pametan i senzibilan autor, tako tipično nordijski toplohladan, dotiče se tema tako netipičnih za ovu razinu balkanskog postojanja kod nas. Dok na Balkanu još vrtimo janjad i slušamo folk iz 1980-ih, Nordijci se propituju o kupnji električnih vozila, zabrani nuklearki te determiniranosti i strogoj podjeli na svakakve stereotipne uloge. Haugerudova filmska trilogija Seks/ Ljubav/Snovi započinje filmom Seks koji nudi krasan pogled na odnos dvojice na prvu stereotipnih dimnjačara, od kojih jedan propituje je li je možda gay a drugi nije li obožavanje preoblačenja u žensku odjeću više od hira.
Otvorenost ka novome čini čovjeka različitim od rutinskog bića koje može biti patka ili pas, ne umanjujući inteligenciju životinja time. Homo sapiens je biće znanja koje bi to znanje trebalo upotrijebiti da živi bolje. Balkanski princip pak nastavno tome nije previše odmakao od srednjovjekovnih principa toljage i pećine, čast divnim izuzecima. Nordijski princip, pa tako i norveški, miljama je daleko usprkos brojnim balkanskim nastanjenicima tamo koji, vjerujem, prihvaćaju habitus domorodaca.
Drugi iz Haugerudove trilogije, film Ljubav donosi zgodnu i neopterećenu priču o nezgodnim i teškim temama. Je li žena stroj za rađanje, je li žena koja nije u braku s djecom suvišna, je li Tinder samo kupleraj, jesu li slučajni susreti s Grindera odmah osuđeni na propast, je li cjepivo za HIV došlo prekasno i je li prostata samo sredstvo za rasplod ili možda izvor ugode za muškarca? Sve je to propitano kroz topao odnos liječnice Marianne (Andrea Bræin Hovig), neudane i bez djece, koja traži ljubav ali ne pod svaku cijenu te Tora (Tayo Cittadella Jacobsen), atraktivnog nordijskog Jareda Leta, medicinskog brata koji upražnjava seks gdje stigne ali čezne za pravom ljubavlju.
Tako se njih dvoje – na početku dijametralno udaljeni: ona je pragmatik nesklona slučajnostima i improvizacijama kako u životu tako i u ljubavi, a on je lutalica sklon pustolovinama i izazovima pogotovo seksualne prirode, polako mijenjaju te približavaju polu onoga drugoga. Marianne će na zgražanje dosadne i plitke prijateljice, udane doktorandice povijesti, podleći slučajnim uzbudljivim susretima s muškarcima na dokovima prohladnog Osla, dok će Tor zamijeniti lascivne slučajne susrete brigom i iskrenim povezivanjem sa sredovječnim psihologom bez prostate.
Ljepota ovakvih filmova je u nenadmenim, pametnim i izazovnim razgovorima junaka koji započinju teme kao što priroda započinje godišnja doba, nenametljivo ali očekivano. Marianne će naposljetku naći ono što traži, kao i Tor i to će doći posve spojlerski nebitno jer iz takvih filmskih djela crpimo njihovu neprekidnu lakoću težine ili težinu lakoće a ljubav, seks, uloge i interes, sve je to isprepleteno najtanjim filigranskim nitima u koje se pak mnogi nenamjerno zapetljaju. No kad bi kao naši junaci znali kako je sve samo jednostavno kad se odbace okovi odgoja, društvene odgovornosti i prilagodbe, ali naravno ne nauštrb osobne patnje ili patnje drugoga.
Mnoge su filmske nastavnice (filmovi s više nastavaka) ostale zapamćene u povijesti a pri tome ne mislim na Povratak u budućnost, Terminatora ili pak skandalozno loše Brze i žestoke. Pak one kojima se radi vlastite dobrobiti, što umjetničke što životne, treba vraćati jesu recimo Kieslowskijev Dekalog i Tri boje, Linklaterova trilogija Prije svitanja /pomrčine/ ponoći ili Seidlov Raj: Ljubav / Vjera / Nada.
Ukoliko ste ljubitelj sad vrlo popularnog redatelja Joachima Triera, još jednog Norvežanina ili pak Francuskinje Mie Hansen Love (ipak nešto lakše verzije slične filmografije), želite li inteligentne filmske teme i smisleno pretapanje lijepih kadrova s besprijekornim storytellingom, ovo je film za vas. Zahvala Zagreb film festivalu na odabiru ovog naslova za svoje ovogodišnje izdanje.
©Ivana Perić, FILMOVI.hr, 3. studenog 2024.