Raskošan, vrlo ljudski i blag portret modnog genija

Becoming Karl Lagerfeld, mini-serija, Francuska, Disney+, 2024.

  • Nakon biografskoga filma o Yvesu Saint Laurentu (Yves Saint Laurent, 2014, r. Lalil Lespert) na red je došao i drugi slavni modni kreator – Karl Lagerfeld, koji je imao zajedničku i burnu prošlost s francuskim kolegom, koji u ostvarenju o Lagerfeldu nije niti malo laskavo prikazan, za razliku od umivene, ranije filmske reprezentacije. Lagerfeldov je život postao predmetom interesa filmskih i televizijskih producenata podosta brzo nakon njegove smrti 2019. godine. Čovjek koji je ostavio veliki trag na modne trendove druge polovice dvadesetoga stoljeća te se morao probijati i dokazivati kroz negostoljubive i često zlonamjerne krugove francuske visoke mode sedamdesetih godina prošloga stoljeća, koji su u njemu vidjeli došljaka, uljeza, osobu niskoga ukusa, istodobno je rebrendirao Chanel, ali je ostao upamćen i prema kontroverznim te problematičnim izjavama vezanima uz žene, kilograme pojedinih slavnih osoba ili migrantsku politiku Angele Merkel.

    Francuska producentska kuća Gaumont odlučila je producirati šestodijelnu miniseriju o Lagerfeldu, koju autorski potpisuju Isaure Pisani-Ferry, Jennifer Have i Raphaëlle Bacqué, znakovita naslova Becoming Karl Lagerfeld. Navedeno sugerira da se djelo bavi samo jednim aspektom kreatorova života i stvaralaštva, onim prvim – recimo pripravnim, prije nego je postao zaista veliki igrač u svijetu visoke mode i prije nego je nastala njegova prepoznatljiva i ikonska pojava. Stoga i posljednja epizoda znakovito završava u trenutku kada kreator dobiva u Monaku faks od Chanela u kojem modni gigant iskazuje želju i interes da s njim uspostavi kreativnu suradnju. Moguće je da će taj segment Lagerfeldova života poslužiti kao materijal za drugu sezonu, koja će tematizirati ključan period njegova djelovanja.

    Miniserija je građena od dvaju isprepletenih aspekata, koji obuhvaćaju vremenski period od sedamdesetih do osamdesetih godina dvadesetoga stoljeća. Prvi je profesionalni te je usredotočen na odnos i rivalstvo s modnom kućom Laurent, a napose Lagerfeldovu zaoštrenu relaciju s Pierreom Bergéom (Alex Lutz), koji je navodno bio kriv za njegov raskid s Laurentom. Pratimo suradnju s Chloé i Fendi, probijanje puta u francusku visoku modu te peripetije koje se u tom procesu događaju. Drugi segment vezan je uz privatni život, napose turbulentan odnos s Jacquesom de Bascherom (Théodore Pellerin), koji je u jednom trenutku čak bio i ljubavnik Yvesa Saint Laurenta. Kako je Lagerfeld bio isključivo usmjeren na posao te odnos s vlastitom majkom Elisabeth (Lisa Kreuzer), gotovo nije pokazivao sklonosti prema romantičnim i seksualnim odnosima, iako ga je – sudeći prema seriji, znalo zasmetati partnerovo ponašanje. Baschera je uzdržavao te se s njim družio, no dopuštao mu je slobodu da se zabavlja s drugim muškarcima.

    Autori ovdje čine tipičan postupak ispreplitanja osobnoga i privatnoga te javnoga i profesionalnoga kako bi dobili obuhvatniji uvid u kreativan proces i djelovanje nadarenoga pojedinca, a pritom se nisu libili poigravati odnosom fikcije i fakcije. U tom pogledu Becoming Karl Lagerfeld slijedi utabanu žanrovsku stazu biografskih ostvarenja, no autore manje zanimaju skandali, pikanterije i tračeraj vezan uz kreatorov život, za što uostalom imaju lik Baschera, a više su usredotočeni na pomno portretiranje specifičnosti njegova karaktera te svijeta kojim se kreće. Naravno, vješto su zaobiđeni kontroverzni aspekti njegove ličnosti i ponašanja, pa je posrijedi vrlo ljudski i blag portret.

    Daniel Brühl (Good Bye, Lenin, All Quiet on the Western Front, The Countess) metodički je precizno pristupio portretiranju lika i djela Karla Lagerfelda te je uvjerljivo skinuo njegovu mimiku, geste, govor tijela, iako fizički nisu niti malo nalik. Istodobno je uspio prikazati suzdržanost lika, odbijanje emocionalnoga te predano i strogo prepuštanje poslu i dokazivanju. Glumačka izvedba svakako je jedan od najboljih aspekata djela te nosi cijelu seriju. Podjednako je dobar i Théodore Pellerin kao Bascher, s kojim se priča i otvara te koji gledatelja vodi do lika Lagerfelda, kojega upoznaje u noćnom klubu.

    Cjelina je vremenski skokovita. Gotovo svaka epizoda prikazuje neku narednu i bitnu etapu u životu lika, a ponekad se vremenski skokovi događaju čak unutar iste epizode, naznačeni intertitlom. Promjene su suptilno prikazane kostimografskim i scenografskim rješenjima na koje se pomno pazilo. Zbog navedene skokovitosti cjelina na trenutke može djelovati manje koncizno, no Brühlova sveprisutnost i glumačka kreacija bitan su čimbenik održavanja privida kohezije.

    Temeljni problem serije proizlazi iz scenarija. Stoga cjelina ostavlja dojam da je veći naglasak stavljen na blještavu i raskošnu površinu, celofan dakle, nego na složenosti i proturječja naslovnoga lika. Da nije Brühlova nastupa, malo toga bismo uistinu saznali o karakteru i psihologiji Lagerfelda, osim činjenice da je bio radoholičar te je poslovnim obvezama podređivao sve ostale aspekte vlastita života. U pretposljednjoj epizodi se to posebice naglašava intertitlovima koji obavještavaju gledatelje da je Elisabeth Lagefeld preminula, a da nekoliko mjeseci nije vidjela sina s kojim je inače bila jako bliska. Određeni aspekti protagonistova ponašanja također ostaju nemotivirani, odnosno psihološki nerazjašnjeni. Nakon što Baschera nagovori da se uključi u promotivnu kampanju za Fendi, te ovaj režira kratki film koji se kompaniji svidi, Lagerfeld iziritirano intervenira da se djelo povuče te nikada ne prikaže.

    Serija je raskošno producirana te se pazilo da ne postane odveć camp ili kičasta. Scenografija i kostimografija detaljno su osmišljene, napose atmosfera sedamdesetih godina prošloga stoljeća, a glazbena podloga efektno je odabrana. Stilski se nastoji ostaviti dojam, ponajprije kompozicijama kadrova, pokretima kamere, bojom i osvjetljenjem raskošnoga i luksuznoga, kao i promjenama lokacija u rasponu od Pariza, preko Rima do Monaca. Cjelina kao da gledatelju nastoji sugerirati da pažnju usmjeri na raskošnu površinu, jer glavni lik ipak ostaje onkraj našega razumijevanja.

    ©Dejan Durić, FILMOVI.hr, 5. rujna 2024.

Piše:

Dejan
Durić

kritike i eseji