Pobjedničko oružje u borbi za naklonosti publike
Hrvatska književnost i film: Ekranizacije književnosti kao najgledaniji hrvatski filmovi
-
Određena obilježja svojstvena europskom suvremenom filmu pronalazimo i u domaćoj produkciji. Osim toga, nulte su godine – moglo bi se doduše kazati kako je to načelni slučaj u nas, nerijetko obilježene borbom za naklonost publike koja u velikoj većini slučajeva nije pokazala osobiti afinitet prema domaćim ostvarenjima. Problem publike zasebna je tema, kao što je zasebna i posebno zanimljiva tema pitanje populizma kojemu hrvatski film u punom značenju ovoga termina zapravo nikada nije podlegao pa kao takav zauzima zasebno mjesto u domaćem kulturnom životu.
Ovdje moramo upozoriti kako ideju populističkoga filma ne promatramo u kontekstu njegove primarno stilske klasifikacije sukladno kojoj se određuje kao nasljednik klasičnoga stila usredotočenoga primarno na lik i fabulu (Kragić, 2008.), nego smo skloniji zaokupiti se širim kulturno-društvenim kontekstom njegova djelovanja u smislu kojega bi mu se mogla priznati sposobnost okupljanja masovne publike, pa onda i moć oblikovanja javnoga mišljenja. Jer, razdoblje u kojem živimo i djelujemo jest razdoblje popularne kulture koja se ne mora isključivo vezivati uz pejorativno značenje, štoviše s vremenom je upravo ovaj oblik i poprimio obilježja mainstream kulture pa se onda manje-više i udaljio od negativnih konotacija. U tom smislu ne govorimo samo o filmovima koji se zaokupljaju reality showovima i senzacionalizmom, nego i o filmovima koji koriste popularnost u onom značenju kako ovaj pojam temeljito opisuje Fiske (2011.), u smislu kulture koja nastaje i istodobno je ovisna o ljudima. Popularnost zapravo postaje mjera sposobnosti kulturne forme da služi zahtjevima njezinih korisnika, ona je kvaliteta sama po sebi. Popularna kultura predstavlja moć ljudi, karakterizira je visoki stupanj komodifikacije, i ono najvažnije, važna je identitetima brojnih podskupina. Valja istaknuti kako se hrvatski film na neki način ipak oteo tom neizbježnom smjeru koji je zahvatio sve oblike umjetnosti i medija na globalnoj razini, pa primjećujemo njegovo kretanje nekim vlastitim putovima koji se vrlo često ne podudaraju s tipičnim suvremenim kulturnim obrascima.
Skriva li se u tom njegovom obilježju problem publike, pitanje je koje ćemo ostaviti za neku drugu raspravu, no činjenica jest da se upravo – Škrabalovim riječima rečeno, kao pravi hrvatski blockbuster s više od 152 tisuće gledatelja pojavljuje upravo jedan takav, nešto mekši, Hribarov film Što je muškarac bez brkova? iz 2005. godine (kojeg su gledanošću dosegla tek Brešanova Svećenikova djeca 2013. sa 158 tisuća gledatelja), utemeljen na istoimenom romanu Ante Tomića. Riječ je o jednom od najuspješnijih i najgledanijih hrvatskih filmova nultih godina, romantičnoj komediji u surovom krajoliku pa u ovom izvanserijskom filmu čini se da zdrav razum i ironija spram vlastitih gluposti, povezani s nježnošću i energijom ljubavi u vjerodostojnih likova predstavljaju bitne sastojke one čarobne formule uspjeha kod publike koja se tako dugo traži u hrvatskom filmu, a nikada nije posve pouzdana, jer ju je teško pogoditi ili ponoviti još od Golikova „Tko pjeva zlo ne misli“ (Škrabalo 2008, str. 240).
Kad govorimo o gledanosti, možemo istaknuti da su sedam od deset najgledanijih hrvatskih filmova u od 2001. do 2022. godine ekranizacije književnosti. Nakon spomenutih najgledanijih filmova Brešana i Hribara (ekranizacije Matišića i Tomića), visoku gledanost ostvarili i filmovi Šegrt Hlapić (red. Silvije Petranović, 2013.) sa 144 tisuće gledatelja, Koko i duhovi (red. Daniel Kušan, 2011.) sa 85 tisuća, General (red. Antun Vrdoljak, 2019.) sa 74 tisuće gledatelja, Zagonetni dječak (Dražen Žarković, 2013.) s 69 tisuća gledatelja, ZG 80 (Igor Šeregi, 2016.) s 66 tisuća i Uzbuna na Zelenom Vrhu (Čejen Černić, 2017.) s 63 tisuće. I godina 2023. donijela je dva hita: do 3. srpnja 2023. film Dnevnik Pauline P. Nevena Hitreca vidjelo je 80.644 gledatelja, a animirani film Cvrčak i mravica Luke Rukavine 71.887 gledatelja. Oba filma su u trenutku pisanja ovog teksta još u distribuciji, no već je sigurno da će na kraju ove godine ekranizacije domaće književnosti zauzeti 80 posto liste najgledanijih hrvatskih filmova.
(Pročitajte prethodni / sljedeći nastavak...)
© Iva Rosanda Žigo, FILMOVI.hr, 8. srpnja 2023.
Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija
Piše:

Žigo