Najuspješniji scenarist među književnicima

Hrvatska književnost i film: Kritička recepcija ekranizacija Mate Matišića

• 

  Najuspješniji scenarist među književnicima, sudeći prema broju nagrada ali i kritikama, jest Mate Matišić (Ričice, 1965.). Scenaristički rad započinje kao ko-scenarist na Životu sa stricem Krste Papića (1988., Velika zlatna Arena i nominacija za Zlatni globus), snažnoj drami o mladom piscu u vremenu zalaza socijalizma i njegovom stricu, komunističkom pokajniku. Zatim je Papiću scenarist na Priči iz Hrvatske (1991., Velika zlatna Arena), aktualnoj i autentičnoj drami o ispreplitanju sudbina dviju hrvatskih obitelji – komunističke i nacionalističke, od vremena sloma Hrvatskog proljeća do neovisne Hrvatske. Godine 1998. scenaristički adaptira svoju dramu Cinco i Marinko u duhovitu satiričnu komediju Kad mrtvi zapjevaju Krste Papića (treća Velika Zlatna Arena) o gastarbajteru koji u domovinu putuje u lijesu ne bi li prevario njemačke vlasti da njegovoj tobožnjoj udovici isplaćuju njegovu mirovinu.

  
  
  Niz uspješnih scenarija nastavlja i u 21. stoljeću – prema njegovim dramama snimljeni su: Fine mrtve djevojke redatelja Dalibora Matanića (četvrta Velika zlatna arena), snažan i potresan film o izazovima lezbijskog para koji se bori s nasiljem i malograđanskim licemjerjem (filmski scenarij adaptiran je kasnije u kazališnu dramu); Nije kraj (2008.) redatelja Vinka Brešana (prema tekstovima Žena bez tijela i Sinovi umiru prvi), uvjerljiva ljubavna drama s manje uspjelim humornim elementima o hrvatskom vojniku koji od svodnika otkupi beogradsku prostitutku čijeg je muža ustrijelio u ratu; Ničiji sin (2008.) redatelja Arsena Antona Ostojića (peta Velika zlatna arena za najbolji film), moćna drama o mladom ratnom invalidu koji doznaje da mu pravi otac nije domoljubni političar nego udbaš srpske nacionalnosti; Svećenikova djeca (2013.) redatelja Vinka Brešana, popularna crna komedija o svećeniku koji pokušava dignuti natalitet u otočkom mjestu punom mračnih tajni mještana; te groteskna crna komedija Koja je ovo država (2018., po motivima drama Ne kopaj po grobu, molim te i General).
  
  Neuspješna je bila samo drama Cvjetni trg (2012.) redatelja Krste Papića (prema u kazalištu uspjeloj i nagrađivanoj drami Balon) o glumcu koji glumeći svećenika dozna opasne tajne od teško bolesnog mafijaša.
  
  
  
  Po Matišićevom scenariju snimljen je i film S one strane (2016.) redatelja Zrinka Ogreste (šesta Velika zlatna arena), dojmljiva psihološka obiteljska drama o dvoje odrasle djece razvedenog para – Zagrepčanke i Beograđanina, čije živote opterećuje očeva ratna prošlost.

  Kritičari su jako svjesni Matišićeve važnosti za hrvatsku kinematografiju, pa tako Jurica Pavičić ispravno nalazi raloge zbog kojih su dramski tekstovi Mate Matišića najprivlačniji hrvatskim redateljima. Prilikom prikazivanja Svećenikove djece i Cvjetnog trga Pavičić je dobro uočio da u je Matišić inspirativan i moćan dramatičar – na razini scene njegovi su komadi naoko realistični, no na razini dramske konstrukcije koketiraju s groteskom i nevjerojatnim.
  
  Osim Matišića, još je jedan dramatičar imao je više od jedne ekranizacije u 21. stoljeću Prema kazališnim komedijama Ljubomira Kerekeša snimljene su, u režiji samog autora, dvije komedije: Ufuraj se i pukni (2019.) i Marginalci (prema komediji Skupština) – predstavnice nerafiniranog i nerijetko vulgarnog humora. Kerekeš koristi humor obojen kajkavskim dijalektom u svim svojim kazališnim dramama, pa i u ovim filmovima koje je kritika sasjekla ali publika gledala u velikom broju: nezavisni Marginalci bili su najgledaniji hrvatski film u kinima 2022. godine s više od pedeset tisuća gledatelja.

  (Pročitajte prethodni / sljedeći nastavak...)

  © Zlatko Vidačković, FILMOVI.hr, 6. srpnja 2023. 

  Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija

Piše:

Zlatko
Vidačković