Kratki spoj s redateljima

Hrvatska književnost i film: Uspješnost i kritička recepcija ekranizacija Gorana Tribusona

• U prethodnom tekstu osvrnuli smo se na tradiciju ekranizacija književnosti na hrvatskom filmu.
  
  No, što je s ekranizacijama književnosti u 21. stoljeću? Analiza scenarističkih predložaka otkriva da su u razdoblju 2001. godine do danas snimljeno čak 50 dugometražnih igranih filmova po književnim djelima hrvatskih pisaca, među kojima se našlo sedam dobitnika Velikih zlatnih arena, šest dobitnika Zlatnih arena za režiju i pet za scenarij. Iz navedenoga proizlazi kako su vrlo često upravo ekranizacije književnih djela bile uspješnije od filmova nastalih po izvornim scenarijima, a književnici su se, pak, nerijetko pojavljivali kao autori nekih od najboljih izvornih scenarija (četiri Velike zlatne arene i Zlatne arene za režiju i tri za scenarij).

  Uzgred rečeno, potrebno je pokrenuti raspravu o revalorizaciji filmskog scenarija kao narativnog umjetničkog djela u odnosu na kazališnu dramu, a s kojom dijeli mnogo sličnosti. U tom smislu treba napomenuti da američka Akademija dodjeljuje posebne Oscare za adaptirani i originalni scenarij, te da HAVC bira filmove za potporu na temelju scenarija.

  Književnici po čijim djelima je nastalo najviše hrvatskih dugometražnih igranih filmova u 21. stoljeću su Mate Matišić, Ivan Kušan, Goran Tribuson, Ivo Balenović, Josip Mlakić i Ante Tomić. U ovom ćemo se tekstu osvrnuti na njihovu tematiku i kritičku recepciju.

  Po romanima akademika Gorana Tribusona (Bjelovar, 1948.), jednog od najproduktivnijih, najčitanijih i najnagrađivanijih hrvatskih proznih pisaca, snimljeni su neujednačeni film ceste Polagana predaja (2001.) redatelja Bruna Gamulina (nagrađen Velikom zlatnom arenom i Zlatnom arenom za režiju) o sredovječnom marketinškom stručnjaku koji suočen s obiteljskom i krizom identiteta kreće na buntovnički put Hrvatskom, neuspjeli horor-triler Potonulo groblje (2002.) redatelja Mladena Jurana o muškarcu koji se iz inozemstva vraća u rodno mjesto kako bi otkrio tajne zaboravljenog djetinjstva, te simpatična komedija Ne dao Bog većeg zla (2002.) redateljice Snježane Tribuson (Zlatna arena za scenarij) o odrastanju, obitelji i ljubavi dječaka u Bjelovaru šezdesetih.

  Spomenimo da su prije toga po Tribusonovim scenarijima krajem devedesetih snimljene socijalna drama Crvena prašina (1999.) redatelja Zrinka Ogreste (nagrađen Velikom zlatnom arenom) te staromodna komedija Srce nije u modi (2000.) redatelja Branka Schmidta. Od tri ekranizacije Tribusonovih romana, kritika je prilično suzdržano ocijenila Polaganu predaju, negativno Potonulo groblje, a nostalgična ekranizacija s autobiografskim elementima redateljice i scenarista Ne dao Bog većeg zla izazvala je bolje reakcije. Neki kritičari, poput Jurice Pavičića, ipak nisu krili iznevjerena (pre)visoka očekivanja ekranizacije po motivima popularnog romana Rani dani (dijela memoarskog ciklusa). Treba naglasiti da su kritičari isticali Tribusonove kvalitete i filmske potencijale (Tribuson je magistar filmologije i filmofil), ističući vrijednosti njegove snažno inspirirane proze, zanimljivost i stilsku raznovrsnost, ali su istodobno naglašavali da su se njegovi romani uglavnom pokazali prezahtjevni za hrvatske redatelje (prvenstveno Jurana i Gamulina) te da su adaptacije mogle biti kvalitetnije. Premda se smatralo da je Tribuson logičan partner hrvatskom filmu u traženju izlaza iz krize scenarija, većina adaptacija njegovih djela u konačnici je ocijenjena kao kratki spoj s redateljima, pa je nakon tih triju filmova nestao interes za ekranizacije Tribusonovih romana.

  

  Napomenimo da time nije prestao njegov scenaristički rad – Goran Tribuson se kasnije iskazao kao vrstan ko-scenarist (uz Snježanu Tribuson kao redateljicu) popularne serije Odmori se, zaslužio si (koja se oslanja na koncept njegove najuspješnije ekranizacije Ne dao bog većeg zla, pretvorene u televizijsku seriju, s kojom dijeli i slične likove koje glume Ivo Gregurević i Bojan Navojec), a nastavio je i plodnu spisateljsku karijeru, cijenjen i od književne kritike i najšire čitateljske publike.

  (Pročitajte prethodni / sljedeći nastavak...)

  © Zlatko Vidačković, FILMOVI.hr, 4. srpnja 2023. 

  Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija

Piše:

Zlatko
Vidačković