Vrijedan poticaj razvoju temeljite filmske pismenosti

Ana Đordić: Film u školi – Uspostavljanje modela filmske edukacije u srednjoj školi, Hrvatski filmski savez, 2021., ur. Diana Nenadić

  • Ana Đordić: <wm>Film u školi – Uspostavljanje modela filmske edukacije u srednjoj školi</em>, Hrvatski filmski savez, 2021., ur. Diana NenadićAna Đordić – doktorandica studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture upravo s temom uspostavljanja modela filmske edukacije u srednjoj školi, među ostalim osnivačica je programa Filmska naSTAVa u produkciji Hrvatskog filmskog saveza i svakako najprominentnije suvremeno ime na polju povezivanja (srednjo)školske nastave i filmske umjetnosti u svrhu filmskog opismenjavanja kao integralnog dijela nastave, na tragu pionirskih metodičara i pedagoga poput Stjepka Težaka (Metodika nastave filma, 1990) ili Miroslava Vrabeca (Moje dijete i film, 1961, Film i odgoj, 1967, Osnovi filmske kulture, 1980).

    U svom radu na čak 340 stranica Đordić uz Uvod i Zaključak, donosi široku elaboriranu razradu rečene tematike kroz dodatnih šest poglavlja: Terminološka određenja, Europske filmskoedukativne politike, Hrvatske filmskoedukativne politike, Implementacija filmske edukacije u srednju školu, Model filmske edukacije u srednjoj školi i Primjeri metodičkih obrada kratkometražnih filmova (poimence, igranog filma Zvjerka (2015) Daine O. Pusić, dokumentarnog Oni stalno dolaze i odlaze (2017) Borisa Poljaka, animiranog Ježeva kuća (2017) Eve Cvijanović i eksperimentalnog Plac (2006) Ane Hušman).

    <em>Ježeva kuća</em> (2017), red. Eva Cvijanović

    Pritom autorica argumentirano iznosi stavove o neprikosnovenoj nužnosti uvođenja kontinuirane i stabilne filmske edukacije u kurikulume obrazovnog sustava, te tragajući za optimalnim nastavnim postupcima usput secira i potencijalne probleme i nedoumice na koje se može putem naići (od stupnja filmološke educiranosti samih nastavnika do tehničke opremljenosti škola), ali i predlaže smjernice i načine njihova prevladavanja. Također, autorica film prepoznaje kao vrlo potentnu silu u odgoju i obrazovanju funkcionalnih sposobnosti pojedinca te upravo takvu njegovu moć želi iskoristiti u osposobljavanju učenika ne samo za estetsko-kritičko promišljanje i vrednovanje samih djela nego i u senzibiliziranju istih za buduće implementacije prepoznatih moralno-etičkih vrijednosti filmske kulture u sveukupnu opstojnost.

    U razvoju takve temeljite filmske pismenosti ključna je uloga nastavnika, koji postupkom temeljito pripremljene intenzivne izloženosti učenika kvalitetnim i pomno odabranim naslovima primjerenima njihovoj dobi ujedno omogućuje njihovu filmsku nagledanost, kao svojevrstan ekvivalent knjiškoj načitanosti, te time posljedično i dublje i šire razumijevanje filmske umjetnosti. Jer, danas se film – unatoč planu i programu medijske kulture, slabo i manjkavo obrađuje odnosno njime se više služi kao nastavnim sredstvom (i to gotovo u svim predmetima a u svrhu ostvarenja nastavnih zadaća) a manje i posvemašnje neusustavljeno kao umjetničkim djelom te je nepravedno zapostavljen kao i brojne druge umjetnosti – počevši od sramotno malog, praktički zanemarivog broja sati glazbene i likovne umjetnosti koje se posljedično jednako nedostatno obrađuju, do posvemašnjeg izostanka one plesne, stripovske pa gotovo i scenske.

    <em>Oni stalno dolaze i odlaze</em> (2017), red. Boris Poljak<em>Zvjerka</em> (2015), red. Daine O. Pusić
    <em>Plac</em> (2006), red. Ana Hušman

    Predradnje koje bi stoga bilo nužno izvršiti kako bi se nastava filma uvela u srednje škole složene su i brojne, no ne i nesavladive – od same reforme obrazovanja i stvaranja suvremene metodike nastave filma preko uvođenja filmsko-pedagoških kolegija na nastavničke smjerove studija kroatistike do filmske edukacije nastavnika i adekvatnog opremanja škola, poručuje Đordić. Knjiga Film u školi – Uspostavljanje modela filmske edukacije u srednjoj školi tako postaje vrijedan poticaj nastojanju da film dobije svoje zasluženo mjesto u hrvatskom obrazovnom sustavu.

    © Katarina Marić, FILMOVI.hr, 1. rujna 2022.

Piše:

Katarina
Marić