Vedar prikaz izazova srednjoškolaca koji odudaraju od heteronormativne većine
Heartstopper, red. Euros Lyn, UK, Netflix, 2022.
-
Osmodijelna serija Heartstopper autorice Alice Oseman temeljena je na njezinom istoimenom stripu odnosno webcomicu, koji je počela digitalno izdavati 2016. godine. Poduhvatom je postigla iznenađujući i neočekivani uspjeh, što joj je 2018. godine osiguralo ugovor kod izdavača za fizičko izdanje grafičkoga romana. Djelo, koje sadržajem i problematikom ulazu u domenu ostvarenja za djecu i mlade, bavi se LGBTQ+ tematikom. Na prijemčiv je, vedar i duhovit način nastojalo prikazati s kojim se izazovima u svakodnevnom životu susreću srednjoškolci koji odudaraju od heteronormativne većine. Strip, čija je priča smještena u srednjoškolsko okruženje, ne bavi se toliko marginalizacijom, predrasudama, nasiljem te borbom protiv njih, koliko temama ljubavnih, prijateljskih te općenito vršnjačkih odnosa, razumijevanja, podrške te suočavanja s vlastitim seksualnim žudnjama. Kada vam danas netko spomene strip i njegove filmske i televizijske adaptacije, vjerojatno očekujete da se ukažu Batman, Superman, Spiderman, Catwoman, Avengeri i ostali već zamorni karakterni inventar DC Comicsa i Marvela s puno akcije, pustolovine, borbi i eksplozija. Gotovo je postalo zaboravljeno da postoje i stripovska ostvarenja koja se bave drugom vrstom tematike, nisu nabijena pustolovnošću te nastoje razmotriti društveno relevantnu problematiku, a ujedno su prikladni za televizijske ili filmske obrade.
Znate kako je to sa serijama i filmovima, čija se radnja odvija u srednjim školama: nakon što ih odgledate nekoliko, stječete dojam kao da ste ih ogledali sve jer se uvijek vrte isti tipovi likova te fabularne sheme i formule koje su postale nezaobilazne ali i predvidljive da već možete pretpostaviti što će se u kojem trenutku dogoditi. Ipak, treba naglasiti da postoji razlika između američke i europske, točnije britanske inačice ove pojave. Dok su izdanci prve često sladunjavi, patetični i poprilično iritantni, druga veći naglasak nastoji staviti na neposrednost i realističnost. Nedavno je ovom srednjoškolskom podžanru, ako ga tako uopće možemo nazvati, novi život udahnula britanska humoristička serija Sex Education autorice Laurie Nunn, koja je tijekom triju sezona (2019, 2020, 2021) zabavljala publiku zgodama iz života niza mladih likova različitih životnih pozadina i opredjeljenja, a koju je ipak mladoj glumačkoj postavi ukrala urnebesna Gillian Anderson (The X-Files). Na tom je tragu uspješnog i nenametljivog spajanja dramskog te komičnog i Heartstopper (2022), također nastao u britanskoj produkciji. Boje odraslih u seriji jedino brane nezaobilazna Olivia Colman (The Crown, The Favourite) u ulozi majke jednog od protagonista, koja se tek sporadično i uzgred javlja, te Stephen Fry (Gosford Park) kao glas ravnatelja koji preko školskoga razglasa katkad odjekuje hodnicima, igralištima i parkovima ustanove.
.jpg)
S obzirom na uspjeh stripa, ne iznenađuje odluka da se priča adaptira u serijalni format u kojem se naredna epizoda naslanja na prethodnu te čini cjelinu na razini sezone. Autorici je navedeni format omogućio da postepeno prikaže različite etape interakcije likova. Zaplet je vezan uz odnos dvaju srednjoškolaca – Charlieja Springa (Joe Locke) i Nicka Nelsona (Kit Connor), koji dolaze iz sasvim oprečnih okruženja. Charlie je geek koji iza sebe ima tegobnu prošlost vršnjačkog zlostavljanja te je otvoren po pitanju vlastite homoseksualnosti, što se ne može reći za njegova na početku priče aktualnoga dečka Benjamina Hopea (Sebastian Croft), iako i sam pati od brojnih nesigurnosti. U njegov razred dolazi školska sportska zvijezda i popularni Nick te se s vremenom među njima razvija relacija kojia nadilazi prijateljsku. Pritom se moraju suočiti s izazovima okoline, ali i svojih želja i očekivanja. Kroz sukcesiju epizoda djelo prikazuje u etapama zbližavanje likova te kako to utječe na ljude iz njihove okoline, napose bliske prijatelje, od kojih pripadnici Springova kružoka ujedno predstavljaju tipove određenih društveno marginaliziranih skupina.
Unatoč izrazitoj serijalnosti cjeline, Oseman svaku epizodu organizira oko određene ideje odnosno motiva koji je vezan uz razvoj Charlijeva i Nickova druženja, pa su pojedini nastavci tako i imenovani. Iako serija ne uspijeva uvijek zaobići opća mjesta, scenaristički je dobro oblikovana, s dinamičnim i živopisnim likovima i dijalozima, a ne libi se dotaknuti niti manje vedrih tema poput neodobravanja ili odbacivanja okoline te utjecaja društvenih mreža na svakodnevne živote mlađih generacija.Cjelina djeluje kompaktno, što je vjerojatno rezultat činjenice da je sve epizode režirao jedan redatelj, velški televizijski filmaš Euros Lyn, koji je radio na nekima od kultnih i gledanih britanskih serija posljednjih desetljeća poput Doctor Who, His Dark Material, Sherlock i Black Mirror. Cilj je bio vizualno stvoriti vedro ostvarenje, pa prevladavaju vedre boje i stilizirani postupci s animiranim umetcima, koji gotovo fingiraju stripovski predložak, što je u skladu s životnim stilom i godinama protagonista, dobom društvenih mreža i različitih aplikacija za komunikaciju.
Epizode su podosta kratke pa traju između dvadeset i pet te trideset i pet minuta. Stoga ne otvaraju mogućnost za složenije fabuliranje ili podrobniju karakterizaciju likova. Protagonisti se nastoje efektno skicirati ponašanjem, dijalogom i interakcijama s drugima, dok su njihove priče dobro postavljene, povezane te isprepletene u cjelinu. Obično je problem u epizodi naznačen te se brzo kreće na njegovo rješavanje, što svakoj pojedinoj epizodi, ali i sezoni daje brz, dinamičan ritam pripovijedanja.
© Dejan Durić, FILMOVI.hr, 18. kolovoza 2022.
