Etnografski film kao sastavni dio nacionalnog identiteta

13. festival etnografskog filma - ETNOFilm festival 2021 (27. listopada 2021.): Boris Kuhar (1929-2018), 2020., Priprava poprtnikov, red. Roko Borštnik, 2014., Tradicionalna reja in vzreja lipicancev, red. Manca Filak i Žiga Gorišek, 2019.

• 
  
  ETNOFilm festival – festival etnografskog filma osnovan 2009. godine od strane Etnografskog muzeja Istre – Museo Etnografico dell’ Istria, nakon lanjske pandemijske online-prezentacije, ovogodišnje 13. izdanje održao je u formi jednodnevne manifestacije u prostorima muzeja – pazinskom Kaštelu, i to povodom Dana audiovizualne baštine 27. listopada. Uz (održani) koncert i (planirano ali nerealizirano) predavanje, prikazana su tri filma – snažno koresponditivna s ciljanim predstavljanjem i približavanjem tradicijskih praksi nematerijalne kulturne baštine što širem krugu ljudi, usput educirajući te apelirajući i na važnost zaštite arhivskih audiovizualnih dokumenata i samih etnografskih filmova kao sastavnog dijela nacionalnog identiteta svake zemlje.
  
  
  
  Riječ je o edukativnim kratkometražnim naslovima realiziranima u suradnji sa Slovenskim etnografskim muzejom – 33-minutnom Boris Kuhar (1929-2018) Nadje Valentinčič Furlan iz 2020., 10-minutnom Priprava poprtnikov Roka Borštnika iz 2014. i 15-minutnom Tradicionalna reja in vzreja lipicancev Mance Filak i Žige Gorišeka iz 2019. I dok potonji tematski ponešto strši među dvama prethodnim naslovima, razmatrajući skrb o autohtonoj slovenskoj pasmini konja lipicanaca, nastaloj još u 16. stoljeću, dotle preostali filmovi korespondiraju i nadopunjuju se u prikazu kulinarske tradicije ove zemlje.
  
  Naime, renomirani slovenski etnolog Boris Kuhar među inim svojim širokim interesima i zaslugama (novinar, urednik, publicist, dugogodišnji ravnatelj Slovenskog etnografskog muzeja, proučavatelj i neeuropskih, mahom afričkih kultura, ali i istaknuti filmski praktičar i prvi slovenski etnolog koji je sam snimao filmove te time otvorio kanale suradnje javne televizije s etnolozima), bavio se i nacionalnom kulturom i običajima te poglavito ruralnom pučkom, ali i samostanskom kuhinjom, sakupivši i aktualizirajući više od tisuću izvornih recepata, posljedicom čega je priredio i izdao i brojne kuharice, na taj način slovensku kulinarsku baštinu ne samo populariziravši, nego je i sačuvavši od zaborava.
  
  
  
  Poglavito se to pak odnosi na Pripravu poprtnikov – tradicionalnih božićnih kruhova upisanih u Registar nematerijalne kulturne baštine pri slovenskom Ministarstvu kulture od 2013. godine. Popŕtnik, poprtník, poprtnják, podprtnik, bôžič, božíčnik, mižnjak svečano je, pretkršćansko ritualno jelo, vjeruje se, ljekovitih moći. I premda se na obiteljskom blagdanskom stolu zadržava od Božića do Sveta tri kralja, obvezno prekriven platnenim ubrusom, odvajkada se pa do danas mijesi s namjenom prizivanja plodnosti i zaštite od zla i bolesti članova obitelji, ali i samog imanja i njegovih životinja; svojim mirodijskim začinima i unikatnom ljepotom površinskih dekoracija u formi ptičica, zvjezdica, cvijeća, klasja, grožđa, ornamentalnih pletenica: florealnih i motiva faune, kalendarskih godišnjih ciklusa bivajući simbolički prizivatelj blagoslova, te svime rečenim više podsjeća na Tolkienovu svečarsku vilin-tortu za objedovanje zajednice u Kovaču iz Velikog Lugovca u Pripovijestima iz opasnih predjela ili na autohtono vernikularna, praekumenska pogansko-magijska vjerovanja negoli kakav religijski običaj.
  
  
  
  Zanimljivo je da slični kruhovi u raznolikim inačicama postoje i u Hrvatskoj – znani kao božićnjak, božitnjak, božićna pogača, česnica, kićenka, s jednakim folklorno-apotropejskim aspiracijama, a jedan od njih također je na listi zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske – riječ je o tradicijskom kruhu koledu iz sela Plemenšćine pokraj Klenovnika, koji se ukrašava orasima u ljusci. Gastronomska tradicija, pokazao je tako ovaj kratki uvid u etno-filmove Slovenskog etnografskog muzeja, vrlo je važan i vrijedan, nezamjenjiv čuvar nacionalnog identiteta i kao takav vrijedan pažnje šire javnosti, a svojom privlačnošću svakako je i uspijeva pridobiti.

  © Katarina Marić, FILMOVI.hr, 4. studenog 2021. 

Piše:

Katarina
Marić