Lica filmske klasike

Hrvatski filmski ljetopis, gl. ur. Nikica Gilić, br. 106, ljeto 2021.

• Naslovnicu broja 106 Hrvatskog filmskog ljetopisa krasi prizor iz kultnog, opće omiljelog Fellinijevog Amarcorda (1973), kao idealan reprezentant šireg temata Retorika sjećanja: stilske regulacije izlaganja u filmu Amarcord Federica Fellinija Borisa Postnikova, u kojem autor analizira postupke stilizacije rečena remekdjela, ponajčešće interpretiranog kao depolitiziranog odnosno oprečnog ondašnjim dominantno neorealističkim autorskim izričajima – poratnim prikazima moralno-ekonomskih posljedica 2. svjetskog rata na radničku klasu i sirotinju, najčešće snimanih na originalnim lokacijama i s neprofesionalnim glumcima, a o kojima pak piše Dubravka Lazić, prikazujući jedinstvenost samog pokreta te suodnos fotografije, književnosti i socijalnog konteksta kojim se talijanski neorealizam predstavlja kao višeslojan i višeznačan.
  
  Ostala dva naslova rubrike Lica filmske klasike su i Sjećanje na Ivu, u kojoj je Janko Heidl pripremio zapis osobnih prisjećanja redatelja Tomislava Radića na film Što je Iva snimila 21. listopada 2003, odnosno posebno zanimljiv Grijeh, krivnja, otkupljenje: Hitchcockova metafizika Irene Sever Globan, u kojem autorica razmatra Hitchcockove filmove iz teološke perspektive – vjeru, duhovnost i moral, poglavito naslove Ispovijedam se (I Confess, 1953) i Krivo optužen (The Wrong Man, 1956).

  Najnoviji broj donosi i jedan esej – Pavo Urban-Miroslav Tomšić: snimke 6. prosinca 1991 (suodnosi), u kojem Josip Klaić istražuje suodnose fotografskih i filmskih snimki Pava Urbana i Miroslava Tomšića nastalih na isti dan – 6. prosinca 1991. tijekom bombardiranja Dubrovnika, i to kroz pojmove filozofa Gillesa Deleuzea slika-pokret i slika-vrijeme odnosno usporedbom s Velázquezovim monumentalnim uljem na platnu Male dvorske dame (Las Meninas, 1656).
  
  
  Rubrika Festivali i revije donosi osvrte na ugledne festivale – Ana Fazekaš piše o 67. festivalu u Oberhausenu a Milan Zaviša o 24. Crnim noćima u Tallinnu, dok se Janko Heidl osvrće na karantenske filmove nastale na radionicama Blank filmskog inkubatora i Kinokluba Zagreb, kao i na radove najmlađih filmaša s online održane 14. revije dječjeg javnozdravstvenog filmskog stvaralaštva. U rubrici Novi filmovi recenzirano je osam naslova (Bolji dani, Hobotnica i ja, Minari, Moja priča, Rifkinov festival, Starac i roda – priča o Malenoj i Klepetanu, Svjetlosna ispraznina: dokudrama, Zemlja nomada), dok je od serija predstavljena Mala sjekira (Little Axe, 2020) Stevea McQueena od strane Hrabrena Dobrotića.
  
  Od recentno objavljenih knjiga o filmu pak, doneseni su prikazi Tina Bačuna o dvjema novim izdanjima o filmskom klasiku Tko pjeva zlo ne misli Kreše Golika, potom Nina Kovačića o zbirci razgovora Marguerite Duras i Jean-Luca Godarda, te konačno i Adriana Pelca o filmskoj avangardi autorice Ivane Kronje - Estetika avangardnog i eksperimentalnog filma: telo, rod i identitet. Evropa – SAD – Srbija.
  
  
  
  Uz dodatak kronike tekućih bibliografija filmskih publikacija, objavljen je i esej Luje Parežanina o soundtracku klavijaturista i skladatelja Tonija Starešinića za dokumentarni televizijski serijal Nesreća Arsena Oremovića, naslovljen Važan dokument postžanrovske glazbene scene. Svime navedenim da se zaključiti kako je i ljetni broj Ljetopisa na 192 stranice iznio opet i uvijek novo, svježe i raznovrsno, zanimljivo štivo za sve one koji žele što više saznati i promišljati o filmskoj umjetnosti.

  © Katarina Marić, FILMOVI.hr, 1. listopada 2021. 

Piše:

Katarina
Marić