Začudna, inovativna i kreativna poetika
31. Animafest Zagreb, Svjetski festival animiranog filma, Zagreb, 7.-12. lipnja 2021.: Veliko natjecanje dugometražnog filma
-
Ove su godine ponovno u natjecateljskom programu Animafesta bili dugometražni animirani filmovi, lani izostavljeni zbog problema s pandemijom koronavirusa. Sada se festival vratio u svoj redoviti lipanjski termin održavanja, te je vratio sve programe i ugostio oko sto pedeset filmskih umjetnika iz stranih zemalja.Šest cjelovečernjih animiranih filmova bilo je u konkurenciji. Od njih je samo jedan, prekrasno oslikan i topao WolfWalkers Tomma Moorea i Rossa Stewarta – završni dio Mooreove trilogije o irskim mitovima, nominiran za Oscara i finalist Europske filmske akademije za najbolji film za djecu po izboru mlade publike (EFA YAA) – obiteljski film. Najviše se svidio Animafestovim gledateljima koji su mu dodijelili nagradu publikeMr. M. za najbolji film. No uklapa se tematski uz ostale filmove, jer su motivi smrt jednog od roditelja, tuga i fantastična bića.
Ostalih pet filmova isključivo su za odrasle gledatelje, ponajprije filmofile i filmske znalce. Razlog nije samo u ozbiljnim temama kojima se bave, nego i u vrlo inovativnoj, začudnoj i kreativnoj poetici koja spaja različite animacijske tehnike, stvara hibridne filmove unoseći dokumentarne i igrane sekvence, a time nudi i nove stilizacije, nove estetike koje svima ne moraju biti prihvatljive i lijepe, ali su zanimljive i intrigantne, te upućuju na izrazit i naglašen autorski umjetnički pečat.
Zajednički im tematski nazivnik može biti gubitak, smrt voljenih bliskih osoba i kako se s time nositi, u što autori ne samo da daju vlastiti redateljski pristup, nego unose i veoma osobne dirljive trenutke i razdoblja žalovanja. Zajedničko im je i dugogodišnje stvaranje filma. Filmovi imaju vrlo često taman kolorit, pa čak samo siv s grafičkim crtežom, te vrlo malo ili nimalo riječi. Takvo tematsko ozračje uzrokuje i mnoge nestvarne, fantastične likove, utvare koje stoje na putu ostvarenja cilja likova, ali i makabristički i veoma nelagodno prikazana ljudska trupla.Najintrigantniji, najposebniji i s pravom nazvan remek-djelom jest ruski Nos ili zavjera odmetnika (Nos ili zagovor netakikh) Andreja Hržanovskoga (1939), kojem je stručni žiri dodijelio Grand Prix. Prema njihovu obrazloženju, riječ je o „raskošnom i odvažnom filmu s političkom dimenzijom, koji je uspio prikazati ekstremnu dvojnost ruske kulture, prepoznatljive ruske motive i nadaleko poznat apsurdistički pripovjedni stil. Uvijek je važno pamtiti okrutnost prošlosti i spriječiti njezino ponavljanje. Ima snažnu poruku i izvrsne sliku i zvuk.“ Lani je u Annecyju film dobio posebno priznanje žirija, a izazvao je veliko zanimanje gdje je god prikazan.
Taj doista neobičan film, ali uistinu vrijedan velike pozornosti gledatelja, u sebi sadrži gotovo sve – ne samo od filmske umjetnosti nego i glazbene i književne. Temelji se na kratkoj satiričnoj priči Nos ruskog pisca Nikolaja Vasiljeviča Gogolja (1809-1852) i istoimenoj operi ruskoga skladatelja Dimitrija Šostakoviča (1906-1975), nastaloj 1928. godine. Trodijelna fabularna podjela filma samo je okvir u koji su smještene razne animacijske tehnike, svi filmski rodovi, te je poligon u kojem se nalaze važni ruski umjetnici koje je politika tlačila, odraz Staljinovih utjecaja, ali i utjecaja od Lenjina do Putina, s nizom dokumentarističkih snimki, a sve popraćeno opernom glazbom Šostakoviča i Rossinija (1792-1868).
Stručni žiri posebno priznanje dodijelio je poljskom filmu Uništi to i odlazi iz ovog grada (Kill It and Leave This Town) samoukog umjetnika Mariusza Wilczyńskoga – „dirljivom filmu koji je dočarao melankoličan svijet. Priča je istodobno i vrlo osobna i općenita te ekstremno kreativno i inventivno pokazuje što je to tuga, dopunjena nevjerojatno poetičnim stilom animacije.“ Upravo u tomu filmu prevladava sivilo, bezbojnost, ljudska trupla i bolan odnos prema protoku života, što sve poziva na odrastanje i zrelo prihvaćanje prolaznosti, koliko god to bilo teško.
Upravo suprotan pristup tom filmu glede odsustva boje, a slične teme, jest čileanski film Elulu gotovo samoukoga umjetnika Gabriela Verduga Sota, koji je cijeli film sâm napravio tijekom osam godina. On je uporabio nježne pastelne boje u skladu s nježnošću osjećaja, živost slikarskih boja uz dokumentaristički okvir prirode, što dočarava emotivnost i tugu dječaka zbog majčine smrti. U to su unesene nestvarne fantastične životinje i bića, dio maštovita svijeta kojim prevladava tugu, te dijelovi suvremenosti glavnog lika kao odraslog znanstvenika. Film je bez riječi, ali iznimno topao i dirljiv.
Još jedan film spaja gubitak voljene osobe, osvetu i fantazmagorički svijet rijetkih zvijeri i mitskih bića. To je američki Cryptozoo Dasha Shawa. Nakon grafičkog crno-bijelog uvoda u kojem nastaje smrt jednoga čovjeka, njegova družica, kojoj je stalo do osobnosti i kreativnosti, kreće u stanovitu osvetu. Put vodi do kriptozoološkoga parka s čudesnim skrivenim bićima, ali i do vatrometa živih boja i snažnog kolorita.
Posve je samosvojan dokumentaristički animirani esej, kanadski film Arhipelag (Archipel) Félixa Dufour-Laperrièrea. Njegov prvijenac Ville Neuve prikazan je na Animafestu 2019. godine. Arhipelag je u biti animirani mokumentarac, jer su mjesta i otoci izmišljeni, premda se vrlo uvjerljivo i jako rječito govori o njima. Istog je stila kao i debitantski film – siv, pun crteža i najviše u grafičkom dizajnu. No i vrlo je zanimljiv jer drži gledateljevu pozornost, koji pak saznaje o suvremenom svijetu.
Izvan konkurencije u Obiteljskom programu prikazan je francuski dugometražni animirani film Calamity (Calamity, uneenfance de Martha Jane Cannary) redatelja Rémija Chayéa, lanjski laureat na festivalu u Annecyju. Lijepo oslikan stripovskim stilom, prikladno djeci prikazuje kako je dvanaestogodišnja hrabra i odvažna djevojčica postala Calamity Jane, slavna i legendarna junakinja američkog Divljeg zapada.
Posebna filmska poslastica bila su tri cjelovečernja animirana filma ovogodišnjeg laureata za životno djelo – američkog redatelja Ralpha Bakshija (1938). Nazivali su ga Disneyem za odrasle, a prikazani su Mačak Fritz, Gospodar prstenova i Gužva.
© Marijana Jakovljević, FILMOVI.hr, 21. lipnja 2021.
Piše:
Jakovljević