Ekstremnost tema i raznovrsnost estetika i tehnika

30. Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb, 28. rujna - 3. listopada 2020.; Osvrt na nagrađene filmove

• Umjesto u početku lipnja kao inače, 30. Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb održao se potkraj rujna i u početku listopada zbog poznatih pandemijskih razloga, ali uspješno uživo s gledateljima u skladu s dopuštenim epidemiološkim mjerama. To jubilarno izdanje ipak je imalo nedostatak. Naime, nije bilo Velikog natjecanja dugometražnih animiranih filmova, nego su se samo natjecali kratki animirani filmovi, kao kad je festival započeo davne 1972. godine. Obiteljski program izvan konkurencije donio je dva izvrsna umjetnička dugometražna filma - Putovanje jednog princa dosadašnjeg Animafestova nagrađivana redatelja, Francuza Jean-Françoisa Laguionieja, kojemu je suredatelj Xavier Picard, i Slavna invazija medvjeda na Siciliju talijansko-francuskog umjetnika Lorenza Mattotija.

  Ovogodišnji Animafest imao je vrlo lijepu špicu i ilustracije koje je svojom osebujnom estetikom i poetikom osmislila japanska umjetnica Yoriko Mizushiri, čija je retrospektiva održana. Veoma nježnim pastelnim bojama, fluidno i blago erotski, uz snoliku prikladnu glazbu naznačeni su i krhkost i nježnost, koji su baš prikladni u ovom posebnom zdravstvenom (ne)vremenu.

  Animafestova nagrada za životno djelo pripala je švicarskom umjetniku Georgesu Schwizgebelu koji je došao u Zagreb, čije su i izložba i retrospektiva održane, a on je održao radionicu. Nagrada za najbolju animacijsku školu pripala je Poljskoj školi za film, televiziju i kazalište u Lodzu. A dobitnik Nagrade za izniman doprinos proučavanju animacije je Chris Robinson, koji je predavanje održao video-linkom na Animafest Scanneru.

  
  
  U bogatim natjecateljskim programima došla je do izražaja raznovrsnost redateljskih poetika, estetika i posebice tehnika, često vrlo složenih, zahtjevnih. Bilo je i dosta hibridnih uradaka, poglavito na granici s eksperimentalnim filmom, te s dokumentaristikom. Pri ocjenjivanju i nagrađivanju čak su ove godine, sudeći prema nagrađenim filmovima, svi žiriji naročito vrednovali složenost, neobičnost i tehničku zahtjevnost filmova u iznošenju tematike i motiva.

  Ekstremnost u svemu, a posebice u tematici, bio je odabir žirija koji je Grand prix dodijelio posve neobičnom filmu Običan tip (Just a Guy), koji je sve samo ne običan. Autorica mu je Shoko Hara iz Njemačke, podrijetlom iz Japana, čiji je diplomski film Ono u što vjeruju nagrađen kao najbolji studenski film na Animafestu 2016. godine. Sada je napravila animirani dokumentarac, hibridno-kolažni film od glinenih lutaka u stop-animaciji i dokumentarnih snimki. U tome je iznijela i vlastita iskustva, jer je prvo slučajno a potom namjerno došla u kontakt sa serijskim ubojicom i silovateljem koji je u zatvoru u Americi. Zanimalo ju je zašto su tri djevojke bile privučene njime. Ta posve apsurdna i bizarna tema postavlja pitanja tko i zašto voli, te komu ljubav može pripasti.

  
  
  Nagrada Zlatni Zagreb za kreativnost i inovativno umjetničko postignuće posve zasluženo pripala je filmu Stop-kadar (Freeze Frame) belgijske redateljice Soetkin Verstegen. Taj kratki crno-bijeli film s ponavljajućim kadrovima podsjeća i na početke kinematografije, ali i otkriva život, životinje zaleđene u ledenim santama, dosege svjetlosti te krajnjosti crne i bijele boje.

  Najbolji prvi film napravljen izvan obrazovne institucije dobiva nagradu Zlatko Grgić, koja je došla u prave ruke mađarske redateljice Nadje Andrasev za njezin francusko-mađarski film Simbioza (Symbiosis). To je inteligentan, zanimljiv film iznimno lijepoga kolorita, boja postavljenih na pravo mjesto kako bi sve bilo što uvjerljivije.Nenametljivom, dobro vođenom režijom i dramaturgijom suptilno je prikazana osobna, intimna priča. Naime, glavna protagonistica slijedi ljubavnice svoga muža i pritom slaže osjećaje koji je vode do znatiželje i empatije te unutarnjeg oslobađanja od ljubomore.
  
  Nagrada Dušan Vukotić za najbolji studentski film pripala je ruskom filmu Goli (Naked) Kirila Kačaturova s Moskovske škole novoga filma. Neobična je to tema o suvremenom gradskom čovjeku koji protiv svoje volje dobiva posebne moći i djevojci koja mu pomaže da ih se riješi.

  Najboljim hrvatskim filmom proglašena je Arka Natka Stipanićeva. To je iznimno dobar, mudar, inteligentan film koji s referencama na biblijsku arku i suvremenu stvarnost bezbrojnih kruzera, prikazuje jedan takav veleban brod i putnike na njemu kao simboliku današnjeg načina života, ljudi, društva i puta kojim idu, s dozom apsurda, crnog humora, nadrealizma, te kao u Titaniku odlazak uz svirku orkestra. Umjerena je ritma i tempa, donekle meditativan, ali jasne dramaturgije i suptilne režije, te prikladna kolorita. Naizgled jednostavan, u sebi krije pomno osmišljenu i poetiku i estetiku. Posve je bez dijaloga, ali s glazbom snažne simbolike, te gledatelju prepušta tumačenja.

  
  
  Dječji žiri pokazao je iznimnu zrelost nagrađujući film koji je bio u kategoriji iznad 14 godina. Riječ je o češkom lutka-filmu Kći (Dcera) Darije Kashcheeve, koji je osvojio nagradu Cristal u Annecyju u kategoriji studentskog filma, te Studentskog Oscara animiranog filma međunarodne filmske škole. To je bolna tema odnosa nerazumijevanja i neljubavi između oca i kćeri, koja se očituje u odnosu prema ranjenoj ptici te prolasku vremena, vrlo opore estetike.

  I publika je pokazala zrelost i zanimanje za ozbiljne teme, ali jako lijepo likovno-tehnički oblikovane, dodijelivši nagradu Mr. M. za najbolji film bugarsko-kanadskom autoru Theodoru Ushevu i njegovomu kanadskom filmu Fizika tuge (The Psysics of Sorrow). Nastao je u tehnici enkaustike, slikanja na vosku, vrlo dojmljive i iznimno prikladne za temu filma, te pokazao raskoš takve estetike i poetike. Fizika tuge temelji se na romanu bugarskoga pisca Georgija Gospodinova.Vrlo je dirljiva priča o odrastanju, uspomenama, melankoliji i migraciji, te doista nikog ne može ostaviti ravnodušnim. A redateljev film Slijepa Vajša bio je nominiran za Oscara 2016. godine.

  
  
  Nakon ovogodišnjeg kratkometražnog izdanja, koje je pokazalo bujicu ideja i kreativnosti autora iz cijeloga svijeta, iduće izdanje Animafesta 2021. godine ponovno uvodi Veliko natjecanje dugometražnih animiranih filmova.

  © Marijana Jakovljević, FILMOVI.hr, 6. studenog 2020.

Piše:

Marijana
Jakovljević