MONOGRAFIJA U MALOM POSVEĆENA IGORU KORDEJU

Kvadrat, gl. ur. Vjekoslav Đaniš, br. 40-41, 2019.

• U uređivanju časopisa, zahtjevnom procesu o kojem čitateljstvo pretežno ne razbija previše glavu, urednici bi štošta mogli kazati. Detaljna priprema prethodi procesu izrade časopisa; potrebno je osigurati osnovne preduvjete, u što se ubraja stabilna financijska konstrukcija te popis provjerenih suradnika koji bi mogli dati vrijedan doprinos sadržaju. Bez financijske injekcije o standardnom časopisu (u papirnatoj formi) nema govora – mora se platiti prijelom i tiskara, a poželjno je i da suradnici budu plaćeni. Suradnici su posebna priča jer, najprije moraju ponuditi potencijalnu temu za članak, nakon čega se čeka izrada i slanje članka. Sve bude relativno brzo ako suradnik dogovoreni članak ne piše mjesecima (ili još duže) i ako urednik ne vrati suradniku članak na doradu.

  Časopis Kvadrat kontinuirano izlazi već 27 godina i treba svakako napomenuti da je najdugotrajniji i za sada jedini časopis u Hrvata koji se bavi teorijom i kritikom devete umjetnosti. Tijekom godina izmijenili su se brojni suradnici, neki su autori stripova o kojima se u Kvadratu pisalo prerano preminuli, ali urednik je ostao isti, tu nema promjene – Vjekoslav Đaniš, dobri duh devete umjetnosti, od samoga početka stoji iza svakoga broja Kvadrata, čija je bitna značajka dosljednost. Svake godine Đaniš iznenađuje ljubitelje stripova s nova dva broja (ili dvobrojem) Kvadrata. Posljednjih se godina nanizalo nekoliko tematskih brojeva, pa je tako jedan (dvo)broj Kvadrata posvećen Hugu Prattu, serijalu Ken Parker i povijesnim stripovima.

  Dvobroj 40-41 u potpunosti je posvećen Igoru Kordeju (1957.), strip-autoru svjetskoga glasa. Novi dvobroj broji preko 200 stranica i svojevrsna je monografija ovom vrsnom autoru, što je urednik Đaniš spomenuo u uvodnom tekstu: „Ali, ako bi htjeli predstaviti baš sve što je Kordej do sada nacrtao, trebalo bi duplo više stranica od ovoga dvobroja, a to bi onda bila prava monografija. Bez obzira na sve moguće manjkavosti koje su uvijek prisutne u svakom radu, moramo biti zadovoljni ovim dvobrojem koji je svakako i određen iskorak, kako brojem stranica, tako i kvalitetom priloga, barem kada je Kvadrat u pitanju.“

  
  
  Poput svakog Kvadrata, i ovaj dvobroj započinje intervjuom koji je, naravno, urednik Đaniš vodio s Kordejem. U iscrpnom razgovoru Đaniš-Kordej saznajemo kako se Kordej počeo baviti stripovima, o životu u Americi i radu s vodećim američkim izdavačima (Marvel, DC Comics…), suradnji s Darkom Macanom (Soldier X; Maršal Bass; Mi, mrtvi…) i drugim scenaristima, radu na popularnom serijalu Tajna povijest te novim projektima u kojima ćemo uskoro moći uživati.

  Kako je Kordejev stvaralački opus žanrovski bogat i šarolik, tako se i tekstovi međusobno uvelike razlikuju te dopunjuju. Svaki je suradnik izabrao temu (točnije, Kordejevo djelo) o kojoj bi najradije pisao pa se tako Tomislav Čegir, kojemu je vestern veoma blizak, odlučio za pisanje o vestern-serijalu Maršal Bass; Tihomir Mraović u svoja dva opširna teksta temeljito je pretresao Kordejeve rane radove; Vinko Barić pisao je o strip-albumu Stranac (Fibra, 2013.); Danijel Kuzmić o djelu Vam (Fibra, 2010.) koji je nastao po romanu rumunjskoga pisca Vladimira Colina (1921-1991.); Josip Grozdanić pisao je o za sada završenom samo prvom dijelu grafičke novele Texas Kid, moj brat koji je nastao po priči Darka Macana; Midhat Ajanović Ajan pisao je o distopijskim elementima u stripu Dim kojega je Kordej crtao po scenariju scenaristice Alex de Campi…

  U dvobroju 40-41 mogu se pronaći tekstovi u kojima se govori o avanturističkim stripovima (Tarzan), stripovima povijesne tematike (Tajna povijest, Taras Buljba, Srce bitaka…), ali i djelima u kojima se miješaju razni žanrovi, od distopije do fantastike (Mi, mrtvi) – nema žanra u kojemu se Kordej nije snašao i dokazao svoju crtačku unikatnost. Čak je nekoliko tekstova posvećeno serijalu Tarzan (u jednome od njih Nikola Dragomirović piše o djelu Rijeke krvi kojega je Kordej napravio u suradnji sa scenaristom Nevenom Antičevićem).

  
  
  O hiper-produktivnom Kordeju, koji je brz poput Andrije Maurovića, za kojeg ne taji da mu je bio uzor (1901-1981) u najboljim godinama, mnogi imaju samo riječi hvale, njegov je umjetnički izraz na dobrom glasu. Štoviše, na odličnom je glasu među čitateljima, ali i kolegama koji mu se otvoreno dive. Osim što je desetljećima izrazito aktivan na poljima devete umjetnosti, Kordej je ujedno autor brojnih ilustracija, o čemu je iscrpan prilog na 24 stranice pripremio marljivi Stjepan Micak.

  Igora Kordeja s razlogom prati titula najboljeg strip-crtača na ovim prostorima, stoga je bez ikakve dvojbe zaslužio poseban, tematski (dvo)broj. Kakvim će nas crtačkim bravurama radišni Kordej počastiti u godinama koje slijede, teško je reći. Kako izgleda, od Kordeja možemo još očekivati brojne vizualne spektakle, koji će dodatno potvrditi davno stečenu titulu genijalca.
  
  © Miroslav Cmuk, FILMOVI.hr, 6. siječnja 2020.

Piše:

Miroslav
Cmuk