Tradicija, korupcija i politika

Dani Lux filma 2019.; Zagrebački filmski festival, 17. studenoga 2019. i Human Rights Film Festival, 5. prosinca 2019.

• 
  
  Od 2007. godine Europski parlament odabire europske filmove o identitetu, važnoj društvenoj ili političkoj situaciji u europskim zemljama te aktualnim zbivanjima, pa najboljem dodjeljuje Nagradu Lux. Cilj im je time poboljšati distribuciju europskih filmova i potaknuti na razmišljanje i raspravu o važnim društvenim pitanjima diljem Europe. Tri filma finalista prikazuju se na Danima Lux filma u gotovo trideset europskih zemalja uz slobodan ulaz.

  Što se tiče hrvatske kinematografije, najdalje je naš film stigao kada je Zvizdan Dalibora Matanića ušao u izbor od deset filmova, ali je ove godine hrvatska manjinska koprodukcija bila dio pobjedničkoga filma Sjeverne Makedonije Bog postoji, njeno ime je Petrunija (Gospod postoi, imeto i' e Petrunija / God exists, her name is Petrunya) redateljice Teone Strugar Mitevske. Ostali koproducenti su Belgija, Slovenija i Francuska.

  Dani Luxfima ove su se godine u Hrvatskoj održali u dva dijela. Pobjednički film i španjolski u koprodukciji s Francuskom, inače višestruko nagrađivan politički triler već ljetos prikazivan u Dalmaciji, Vlast (El Reino / The Realm) redatelja  Rodriga Sorogoyena, bili su dio 17. Zagrebačkoga filmskog festivala 17. studenoga. Treći film, danski dokumentarac Zaboravljeni slučaj Hammarskjöld (Cold Case Hammarskjöld) u koprodukciji sa Švedskom, Norveškom i Belgijom, redatelja i scenarista Madsa Brügera, prikazan je 5. prosinca 2019. u sklopu Human Right Film Festivala.

  U pobjedničkom filmu tematizira se tradicija, i društvena i crkvena, koja razorno djeluje na sadašnjost, te marginalizirana uloga žene u patrijarhalnoj sredini kojom dominiraju muškarci autoritetom i moći. Poticaj za pisanje scenarija je stvaran događaj koji se zbio u malomu makedonskom gradu Štipu. Korupcija i politika provlače se u sva tri filma i predstavljaju kamen spoticanja u svakodnevnom životu običnih ljudi, ali i u nepreglednoj, dugoj hobotnici koja obuhvaća i mjesne i nacionalne korumpirane političare, što je najbolje i najviše prikazano u filmu Vlast. Poseban problem s politikom, političarima, mogućom korupcijom, ubojstvom i teorijom zavjere osvjetljava dokumentarac Zaboravljeni slučaj Hammarskjöld, o nerazjašnjenoj smrti Daga Hammarskjölda, glavnog tajnika UN-a, koji je poginuo 1961. godine u neobičnim okolnostima zrakoplovne nesreće u Africi. Zalagao se za neovisnost bivših kolonijalnih zemalja na tom kontinentu.

  U sva tri filma finalista prikazana je značajna uloga novinara i medija, koji katkad mogu biti na strani skandala i korupcije, a katkad se trude iznijeti i rasvijetliti istinu, posebice kada je riječ o istraživačkom novinarstvu, kao u spomenutom dokumentarcu. Katkad su novinari prepušteni sami sebi, bez potpore, kao novinarka u pobjedničkom filmu. No u svakom slučaju mediji predstavljaju snažnu silu u prikazu društveno-političkih i inih događaja. Iako su s obzirom na filmske rodove i posebice žanrove vrlo različiti, kao i u redateljskom prosedeu, svi su filmovi vrlo dinamični, napeti, zanimljivi i potiču na razmišljanje. Imaju inteligentne i katkad duhovite dijaloge. Također im je vrsna fotografija dobra odlika.
  
  
  
  U filmu Bog postoji, njeno ime je Petrunija, koji je drama na rubu komedije, ima mnogo duhovitosti, satire, crnog humora, kojima se želi umanjiti probleme i olakšati gledanje društvenih nepravilnosti koje egzistencijalno ugrožavaju ljude, poglavito nezaposlene i žene koje se moraju izboriti za ravnopravnost u muškom svijetu. Petrunija je lik djevojke koja spontano skače u rijeku i izranja križ koji tradicionalno braca pravoslavni svećenik na blagdan Bogojavljenja, a tradicijski ga izranjaju samo muškarci. To izaziva i crkvene i policijske probleme. Radnja se zbiva u jednom danu. Prvi dio filma je redateljski bolji i dinamičniji, a drugi u policijskoj postaji sporiji, ali otkriva pravu narav i cilj svih sudionika događaja. Sve to ukazuje na prijeko potrebne promjene na svim razinama u društvu i Crkvi, a Petrunija postupno pronalazi unutarnju snagu za vlastitu izdržljivost. Posebice je dobra i uvjerljiva glumica Zorica Nusheva u naslovnoj ulozi.

  Prikazan je utjecaj Crkve kao institucije i dana je kritika klerikalizma, ali ne i vjere. Zanimljivo je da u Rumunjskoj na Transilvanijskom međunarodnom filmskom festivalu postoji program Sačuvati vjeru (Keeping the Faith Section), u kojem je prikazan i film Bog postoji, njeno ime je Petrunija. Vrlo je važna suradnja pri pisanju scenarija sa Crkvom, ali je svi filmski autori, nažalost, ne dobiju. Tako je bilo i s tim filmom. Makedonska pravoslavna crkva odbila je molbu scenaristice i redateljice da pomogne u stvaranju scenarija. No film je na mnogim festivalima osvojio nagrade, pa tako i u Puli i u Motovunu.

  
  
  Otkrivanje korupcije i činjenice da je ima u svakoj pori društva, vješto prikazuje politička drama Vlast, koja se prometnula u napet triler i osvojila tridesetak međunarodnih nagrada i sedam španjolskih Goya. Izvorni naslov filma jest Kraljevstvo ili Carstvo, a moto je: „Kraljevi padaju, kraljevstva ostaju“. Hrvatski prijevod upućuje kako je vlast uvijek prisutna, ali se vlastodršci smjenjuju.

  U filmu je riječ o bogatoj i naizgled uspješnoj skupini ljudi, pripadnicima političke stranke, koji su sve stekli mitom i korupcijom. Nepažnjom se otkrije jedna negativnost, a tada svi, da bi sebe sačuvali, sve svaljuju na Manuela. Utjelovljuje ga izvrstan glumac Antonio de la Torre, poznat iz također odličnoga španjolskoga filma Gnjev mirna čovjeka. On tada počinje otkrivati cijeli lanac korupcije, igrajući se mačke i miša s donedavnim suradnicima, spreman na osvetu. Vrhunac svega jest razgovor u televizijskoj emisiji.

  
  
  Zaboravljeni slučaj Hammarskjöld izrazito je autorski film, dokumentarac koji koristi fotografije, arhivske snimke te crno-bijele animirane sekvence kojima prikazuje hipotetske situacije, čime postaje i hibridni film. Mads Brüger je danski istraživački novinar  i redatelj, koji je nakon nekoliko godina samostalnoga ispitivanja uzroka nesreće i smrti glavnoga tajnika UN-a Daga Hammarskjölda, uključio švedskog privatnog istražitelja Görana Björkdahla. Oni se pojavljuju i kao likovi u filmu, a režirano je tako da i gledatelje uvuku kao gotovo neposredne promatrače. Dramaturški su postigli poveznicu tako da se nakon hrpe bilježaka na nalijepljenim post-it papirićima i fragmentarnih dijelova istrage, sve zapisuje pomoću dviju afričkih tajnica kojima je Mads Brüger diktirao, a one imale iznenađujuće komentare.

  Otkrivena je možebitna politička korupcija i želja da se nastavi s kolonijalnim ropstvom u afričkim državama, te možebitna teorija zavjere ili neriješeno ubojstvo, a ima i svjedočenja o aktivnostima tajne južnoafričke organizacije. Posebno je zapanjujuća otkrivena pretpostavka o zloporabi virusa HIV-a. Iako mnogo toga vrlo zanimljivoga film donosi, ostavlja otvoren kraj, ali i poticaj da se odgovorni u svijetu vrate zaboravljenom slučaju Hammarskjöld.

  © Marijana Jakovljević, FILMOVI.hr, 16. prosinca 2019.

Piše:

Marijana
Jakovljević