Seciranje rodnih odnosa
Divljina (Wildlife), red. Paul Dano
-
Glumac Paul Dano (There Will Be Blood, Little Miss Sunshine, 12 Years a Slave) u redateljskom prvijencu Divljina dolazi na dobro poznati teritorij američke provincije kako bi pokušao secirati propale snove protagonista na pragu srednjih godina u učmalom okruženju. Radnja njegova ostvarenja u cijelosti se odvija u zabitnom gradiću u američkoj saveznoj državi Montani. Izgleda kao svi gradići na nekadašnjem divljem zapadu: nizovi kuća, provincijske trgovine, poneka tvornica te željeznička pruga s teretnim vlakovima koja presijeca polja. Nekadašnja zemlja mogućnosti, čija su prostranstva obećavala novi početak i ekonomski prosperitet, sada upućuje na zaboravljenost i ustajalost. Jedino uzbudljivo što se događa su požari u planinskim divljinama koje treba držati pod kontrolom dok ne padne prvi snijeg te ih ugasi, a na čijem suzbijanju rade lokalni muškarci – jeftina radna snaga koja ne može naći bolje plaćene poslove. Osim što u dosadnoj sredini predstavlja jedino uzbuđenje, požar koji se nadvija kao neptrestana prijetnja nad stanovnike, a posebice nad obitelj Brinson - čiji otac odlazi pomoći pri gašenju, bitan je i simbol. Prijeti uništiti snove i iluzije koje ljudi gaje o boljoj i zanimljivijoj budućnosti. Gotovo da imate Čehova smještenoga na divlji zapad te u niže društvene slojeve.Dano vješto kontrapunktira zatvoreni prostor unajmljene kuće Brinsonovih, koja svojim smećkastim nijansama vrlo izravno dočarava provincijsku učmalost i monotoniju, ali i odnose među supružnicima Jerryjem (Jake Gyllenhaal) i Jeanette (Carey Mulligan), koji su naoko bliski, no odmah shvaćamo da u njihovu odnosu nešto ne funkcionira kako bi trebalo. Naspram supružnika i njihova sina Joea (Ed Oxenbould) te potrebe za bliskošću koja izmiče, postavljeni su montanski pejzaži koji u svojoj nepreglednosti i velebnosti upućuju na prazninu - kako emocionalnu, tako i egzistencijalnu. Redatelj je poprilično dobar u evociranju atmosfere.
Divljina tako progovara o ljudima koji su posrnuli sanjari. Neprestano se nadaju promjeni te je čekaju, no nemaju dovoljno snage i volje uhvatiti se ukoštac s problemima te donijeti potrebne odluke koje bi mogle rezultirati ikakvim promjenama. Jerry je u neprestanoj potrazi za poslovima koji bi ga ispunili, no u nemogućnosti privređivati za obitelj, ne želi prihvatiti zaposlenja koja su ispod njegova ranga. Seli obitelj iz jedne države u drugu, no nigdje ne može naći ispunjenje jer niti sam ne shvaća za čime traga. Jeanette je naoko idealna američka kućanica pedesetih godina prošloga stoljeća, produkt onovremenih obiteljskih ideologija, koja je svoje žudnje podredila suprugu i obitelji. Stoga je na početku priče zatičemo u obiteljskom domu: odlučila je ne raditi kako bi se u potpunosti posvetila odgoju i školovanju sina. Ispostavlja se da je duboko nezadovoljna okruženjem, položajem i napose brakom, pa se upušta u odnos sa starijim i bogatim muškarcem za koji misli da bi je mogao ispuniti. Četrnaestogodišnji sin nastoji balansirati između sve većeg otuđenja među roditeljima te pokazuje najzrelije ponašanje, istodobno shvaćajući da mu se život nezaustavljivo mijenja.Prostorno-vremensko pozicioniranje Danova filma vrlo je simptomatično. Film se odvija 1960. godine, dakle prije nego što su kontrakulturni pokreti u drugoj polovici toga desetljeća zauvijek promijenili kulturnu klimu Sjedinjenih Američkih Država te naznačili liberalizaciju društva. U Divljini još se uvijek osjeća duh konzervativnih, puritanskih pedesetih, s naglaskom na čistoću i nepatvorenost obiteljskoga života te tradicionalne rodne uloge i bračne dužnosti. Međutim, društvena liberalizacija koja će uslijediti bit će daleko od američkih ruralnih područja te će ih eventualno ovlaš okrznuti. S druge strane, priča o američkoj obitelji smještena je u prostor nekadašnjega divljega zapada, mjesta gdje su se stvarali američki individualizam i identitet te koje kroz graničarski mit upućuje na prvo iskonsko američko iskustvo. Time obitelj, koja kao temeljna zajednica ima bitnu funkciju u održavanju stabilnosti američkoga društva, biva povezana s mitologemom zapada. Nekad su graničari i doseljenici osvajali, bolje rečeno otimali zemlju kako bi svojim radom i sposobnošću uspjeli te si osigurali egzistenciju. Sada obitelj Brinson ide od provincije do provincije u potrazi za poslovima kako bi mogli osigurati svakodnevni život te platiti stanarinu i režije. Jerryjevi ideali tako redovito u dodiru sa stvarnošću doživljavaju krah, pa je ovo djelo o propasti američkoga sna i doba idealizma.
Moglo bi se reći da Dano svojim filmom nije rekao ništa čega se brojni filmaši već ranije nisu dotaknuli i to bi kao dijagnoza bilo podosta točno. Međutim, njegovo seciranje dinamike obiteljskih odnosa u čijoj se pozadini ocrtava socijalna analiza te nazire kontekst društvenih promjena u poimanju rodnih odnosa, lijepo je izvedeno. Sklonost statičnim kadrovima te veliki naglasak stavljen na glumce i njihov rad sugeriraju da ga prvenstveno zanimaju likovi te njihove reakcije. Iako Eda Oxenboulda treba istaknuti zbog odlične glumačke kreacije sina, čini se da film ipak pripada Carey Mulligan u ulozi majke, koja nije sasvim sigurna što bi trebala učiniti, no shvaća da želi promijeniti svoj status.© Dejan Durić, FILMOVI.hr, 21. siječnja 2019.
