Životinje kao protagonisti

28. svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb, od 4. do 9. lipnja 2018.; natjecateljski program dugometražnih filmova

• 
  
  Na ovogodišnjem Animafestu u natjecateljskom programu dugometražnih filmova bilo ih je osam, a od njih su čak tri srednjemetražna, u trajanju od 45 minuta. Korejski Pljusak i francuski Slučaj muškarac-žena prikazani su zajedno u jednoj projekciji, a belgijsko-francusko-nizozemski Kakav veličanstven kolač! imao je samostalnu projekciju. On je omnibus, lutka-film nastao stop-animacijom, a bilo je još filmova iste vrste animiranja – američko-njemački Otok pasa i estonski Kapetan Morten i kraljica paukova, te još omnibusa – tajvansko-kineski Pseći život i francuski Veliki zli lisac i druge priče. Slična struktura filmova bila je i u dva koja su podijeljena u poglavlja – Otok pasa, odnosno mini-seriju – Slučaj muškarac-žena. To je donekle pridonijelo dinamici i ritmu filma, a gledateljima olakšalo ili otežalo percepciju cjeline, ovisno o tome jesu li dijelovi međusobno neovisni ili nisu, premda ih je uvijek nešto povezivalo. A kad su likovi ovogodišnjih animiranih filmova posrijedi, posve prevladavaju životinje! No filmovi su za odrasle, samo su dva primjerena i za djecu – Veliki zli lisac i Kapetan Morten. Projekcije su održane u kinima Europa i Kinoteka na izvornom jeziku uz hrvatske podnaslove. Svi su animirani filmovi snažni autorski filmovi koji na jedinstven način otkrivaju autorovu poetiku i estetiku.

  Kakav veličanstven kolač! (Ce magnifique gâteau!) redateljsko-scenarističkoga para Emme De Swaef i Marca Jamesa Roelsa osvojio je Grand prix prema odluci stručnoga žirija. Oni su bili gosti festivala, a njihov je kratkometražni film Oh, Willy na Animafestu 2012. godine bio dvostruki pobjednik - prema ocjeni i žirija i publike. Sada su osmislili osebujne likove, podijelili ih u pet imenovanih scenarističkih fragmenata, pa taj omnibus povezali radnjom smještenom u belgijsku koloniju u Africi potkraj 18. stoljeća, na koju se naslov filma odnosi. U toj drami za odrasle, katkad duhovitoj a katkad surovoj, iznijeli su hrabro dio povijesti svoje zemlje.

  
  
  Najviše medijske senzacije i najave, ali i (iznevjerenog) očekivanja, imao je Otok pasa (Isle of Dogs) Wesa Andersona, koji je kao prvi animirani film otvorio ovogodišnji Berlinale te Anderson dobio nagradu za najbolju režiju. Režija je doista dobra, a posebno se ističe znatan napredak u animacijskoj tehnici i izradi lutaka pasa, o čemu je glavna animatorica na filmu Kim Keukeleire održala radionicu. No u estetici filma, a posebice scenariju te distopijske priče, prilično toga nedostaje. Suviše je predvidljiv, ima dosta klišeja, a nema originalnosti, dosjetljivosti, visprenosti i duhovitosti na granici s apsurdnim i otkačenim, što inače resi filmove Wesa Andersona i zbog čega ih volimo. A Anderson već ima iskustva s animiranim filmom, u toplijem i simpatičnijem Fantastičnom gospodinu Liscu. No ako Otok pasa ipak dođe u kina, vrijedi ga vidjeti. Sada će ostati zapamćen duhovit poziv organizatora na kasnovečernju projekciju u šumu, u Ljetno kino Tuškanac: „Dovedi pesa na Wesa!“

  No psi su imali još jedan film na Animafestu. To je računalno odlično animiran i vrlo dirljiv film Pseći život (A Dog's Life) tajvanskoga umjetnika Changa Yija, koji ga je posvetio prerano umrlom kolegi Edwardu Yangu. Riječ je o omnibusu od četiri posebne priče, četiri slučaja odnosa psa i čovjeka, ali i pasa međusobno. Ispričane su samo vizualno, slikom bez riječi, ali s vrlo prikladnom, lijepom i važnom glazbom, posve razumljivo. To je drama, prilično sjetna, koja će itekako potaknuti gledatelje na razmišljanje. Svakako je valja vidjeti.

  
  
  Još jedan vrlo dobar računalno animirani film uz visoke dosege vizualnih specijalnih efekata jest talijanska modernizirana verzija stare narodne priče Mačka Pepeljuga (Gatta Cenerentola), iskusnog redateljsko-scenarističkog kvarteta – Alessandro Rak, Ivan Cappiello, Marino Guarnieri i Dario Sansone. Veoma su vješto uveli holograme koji se povremeno isprepliću s osnovnom slikom, odnose se na likove i događaje iz prošlosti, te se prikladno uklapaju i upotpunjuju narativnu nit. Sve je začinjeno i znanstveno-fantastičnim i kriminalističkim motivima te elementima mjuzikla.

  Estetski je najbolji i najljepši južnokorejski film Pljusak, koji svojim toplim pastelnim koloritom očaravajućega krajolika podsjeća na japanske anime. Temelji se na korejskom istoimenom romanu iz 1959. godine, kod njih vrlo popularnome. Riječ je o odrastanju, prvoj ljubavi i bolesti.

  Francuski trilerski film Slučaj muškarac-žena redateljice Anaïs Caure, koja je bila gošća festivala, dobio je posebno priznanje stručnoga žirija. Odlikuje ga jednostavnost grafičkoga crtanja, uglavnom crno-bijeloga, kojim je postignut stilski vrlo dobar sklad dokumentarističkih i fikcionalnih dijelova. Naime, na temelju veoma čudnih stvarnih podataka objavljenih u novinama, autorica je osmislila kriminalističku misterioznu priču.  

  
  
  Na Animafestu bila je i jedna svjetska premijera dugometražnog animiranog filma. Riječ je o estonskom lutka-filmu Kapetan Morten i kraljica paukova redatelja Kaspara Jancisa, koji je prilagodio svoju istoimenu knjigu za djecu, ondje vrlo popularnu. Bio je gost festivala, a uvod prije svečane projekcije performerski je, i kratkim filmom i dolaskom motociklom u kinodvoranu, napravio glumac odjeven poput lika mađioničara Cucarache iz filma. Likovi su simpatični i vrlo lijepo izrađeni. No alegorijsku priču o odrastanju osmogodišnjega dječaka i o odsutnom ocu, djeca će ipak teže pratiti i razumjeti. Kaspar Jancis objasnio je da u knjizi ima puno igre riječima i metafora koje su ondje razumljive, ali ih je bilo teško prenijeti u film.

  No takvih problema nema izvrstan francuski obiteljski film Veliki zločesti lisac i druge priče redateljskoga dvojca Benjamina Rennera i Patricka Imberta, kojemu je publika posve zasluženo dodijelila nagradu za najbolji film. Nastao je prema stripu Benjamana Rennera, čiji je film Ernest i Celestina prikazan na Animafestu 2013. godine. Odlikuje ga jednostavnost crteža, karikaturalnost pri crtanju likova koja često ostaje poput skice, akvarelom oslikana pozadina nježnih boja, beskrajna razigranost i u pokretu i u govoru u kojemu dosjetke vrcaju svaki čas, ali i često iznenade gledatelje posebnom duhovitošću, dovitljivošću, inteligentnošću, satiričnošću, pa i mudrošću. Zabava i smijeh prisutni su stalno, a potka pouke nenametljivo se provlači, jer je u biti basna. Film je sastavljen iz tri dijela: Isporuka bebe, Veliki zločesti lisac i Spasiti Božić. Životinje su glavni protagonisti, ali u izmijenjenim ulogama od prirodnih. Povezuje ih, dakako, lisac koji podsjeća na lik iz srednjovjekovne francuske književnosti, iz spjeva Roman o Liscu. Film je dobitnik dviju francuskih nagrada za najbolji film - Césara i Lumièrea. Bilo bi odlično da dođe u hrvatska kina.

  
  
  Treba svakako spomenuti i film iz nenatjecateljskoga programa koji je imao hrvatsku premijeru, a bio je dio obiteljskoga programa u Kinoteci te je prikazivan u zagrebačkim gradskim četvrtima. Riječ je također o odličnoj basni/bajki u kojoj pak vuk nauči glavnu lekciju. To je britanski računalno animirani film Buntovni stihovi (Revolting Rhymes), nastao prema knjizi za djecu Roalda Dahla koju je ilustrirao Quentin Blake, a rima je zadržana u izvornoj engleskoj verziji. Sastoji se od dva polusatna dijela, čiji je prvi dio ove godine bio nominiran za Oscara u kategoriji kratkometražnoga filma. Na Animafestu su prikazana oba dijela kao cjelina, što u biti i jest. U Buntovnim stihovima duhovito su i neobično pomiješane bajke i njihovi likovi, uz mnoge obrate. U prvome dijelu su Crvenkapica, Snjeguljica i Tri praščića, a u drugom se dodaju Pepeljuga te Janko i čudesna stabljika graha. Okvir im daje susret i razgovor starice i vuka. To je također vrlo zabavan i poučan film, prikladniji starijim osnovcima i srednjoškolcima.
  
  

  © Marijana Jakovljević, FILMOVI.hr, 11. lipnja 2018.

  
  
  

Piše:

Marijana
Jakovljević