Temat ljetno-jesenskog dvobroja (86-87) Hrvatskog filmskog ljetopisa je glazba i film, a donosi četiri zanimljiva teksta. Prvi u nizu je onaj Irene Paulus o soundtracku filmskog serijala o Jasonu Bourneu, rađenom prema špijunskim trilerima Roberta Ludluma, te općenito o suvremenom skladanju za blockbustere. Isprepletanje mnogobrojnih medija u filmovima o Bourneu vrlo je očigledno a u tom sudjeluju glazba i zvuk, te se gotovo svi filmski elementi muzikaliziraju – rapidna montaža slike, montaža zvuka i glazbe, neobičan dizajn zvuka, pokreti kamere, kadriranje itd., dok je samoj glazbi povjereno svega nekoliko osnovnih funkcija, kaže autorica.
U radu Marijana Tucakovića Pijanisti incognito: od nijemoga filma do animiranoga glazbenog podija autor iznosi karakteristike glazbe za igrani i animirani film, iznoseći pregled i povezanost razvoja i izvedbe glazbe od nijemog filma do animiranog filma sredine 20. stoljeća te razmatra ulogu i pojavljivanje klasične glazbe u filmu a dotiče se i važnosti filmskog medija pri popularizaciji klasične glazbe, istražujući tko su izvođači te kako je animacija povezana s izvedbom i izvedba s animacijom. Dejan Varga pak progovara o utjecaju popularne kulture na stvaralaštvo (predmetnotematski svijet) Pedra Almodóvara. Njegov rad, naime, razmatra trenutak u kojem se oblikuje specifična moderna španjolska umjetnička scena 1980-ih i utjecaj američke popularne kulture na društvene procese koji su nadahnuli Almodóvara, pri čemu je važan segment filmske naracije bila i glazba, te Varga analizira upravo glazbene elemente u nekolicini Almodóvarovih filmova, zaključivši da se redatelj dokazao uspješnim filmskim umjetnikom, ali i vrsnim promotorom ostalih umjetničkih diskursa.
Iz tematskog bloka glazbe i filma zanimljivošću se posebno istaknuo naslov Punk je živ i zdrav – na ekranu… Dejana D. Markovića o životu punka u dokumentarnim i igranim filmovima realiziranima u vrijeme njegova nastanka, kulminacije i diferencijacije – 1970-ih i 1980-ih godina u Velikoj Britaniji (Punk rock film, Jubilej, Polupano staklo, Velika r'n'r prijevara, Sid i Nancy, Opscenost i gnjev…) i Sjedinjenim Državama (Prazna generacija, R'n'r gimnazija, Pad zapadne civilizacije, Komadići, Drugo stanje svijesti…). Film je hranio maštu punka a filmski stvaraoci u punku su pronašli neodoljivu muzu, a ta kaotična sila punka i dalje je magnetski privlačna, dok je njena povezanost sa svijetom filma i utjecaj na film nezanemariv, smatra autor.
Uz standardne rubrike festivala i revija (Dani hrvatskog filma, Animafest, Pula Film Festival, Motovun Film Festival, Clermont-Ferrand, Oberhausen), novih filmova s kinorepertoara, novih (filmskih) knjiga i časopisa, tu su i studije – o dokumentarističkom opusu Vittoria De Sete, filmologiji Siegfrieda Kracauera, kontroverzama u etimološkim analizama medijske kulture s aspekta digitalnog društva, o stanju svjetske dokumentarne produkcije na primjeru međunarodne selekcije ZagrebDoxa te posebno distinktivno istraživanje Mirka Duića i Tatjane Arapac-Jelušić o stanju raznolikosti filmova dostupnih u hrvatskim narodnim knjižnicama, tj. raznolikosti knjižničnih filmskih zbirki s obzirom na državu, vrijeme nastanka i tip filma, a predlažu se i pojedine aktivnosti na temelju kojih bi knjižnice mogle unaprijediti ponudu po tom pitanju.
© Katarina Marić, FILMOVI.hr, 9. studenoga 2016.
