Margina u fokusu

Hrvatski filmski ljetopis, gl. ur. Nikica Gilić, br. 72, god. 18, zima 2012.

• Filmologinja Etami Borjan, inače zaposlena na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gost je urednik u ovome broju Hrvatskog filmskog ljetopisa čiji je temat posvećen Dini Iordanovoj, bugarskoj filmologinji sa stalnom adresom u Velikoj Britaniji. Dina Iordanova svakako je jedna od trenutno najzanimljivijih i najaktivnijih europskih filmologinja čija područja interesa uključuju transnacionalnu kinematografiju, problematiku filmskih festivala te filmske distribucije i cirkulacije, istočnoeuropski i balkanski film te globalnu filmsku industriju i njezine suvremene trendove i mijene. Mora se priznati kako je posrijedi poprilično širok spektar interesa kojega dobrim dijelom povezuje pitanje marginalnosti i periferije te transnacionalnoga filma.
  
  Borjan je u uvodnom tekstu temata naslovljenom Margina kao fokus u filmovima Dine Iordanove ponudila dobar pregled autoričinih znanstvenih preokupacija te na taj način čitateljima postavila kontekst za iščitavanje triju radove same Iordanove – Kinematografija na periferiji: uzdignuće ruba, Digitalni prekid: tehnološka inovacija i globalno kolanje filma te Žene u novoj balkanskoj kinematografiji: preživljavanje na margini. Svaki od navedenih tekstova predstavlja jednu od preokupacija Dine Iordanove. Prvi rad tako progovara o već spomenutoj problematici margine i periferije te odnosu margine i centra. Drugi tekst bavi se novim i alternativnim načinima distribucije filmova u internetskoj eri. Treći prilog usredotočen je na balkanske kinematografije koje autorica sagledava komparativno kako bi analizirala status ženskoga subjekta u njima. Temat predstavlja dobar i potreban uvod u znanstveni rad i interes Iordanove, čime je hrvatska filmska publicistika omogućena s nekoliko novih i vrijednih filmoloških prijevoda i analiza.

  Osim standardnih rubrika Festivali i revije, Novi filmovi i Nove knjige, treba izdvojiti cjelinu Iz povijesti hrvatskoga filma zbog vrijednih prinosa očuvanju filmske baštine u nas. Mladen Burić (Lisinski – od nitrata do DVD-a) bavi se razmatranjem restauracije filma Lisinski (1944) Oktavijana Miletića. Autor prvo skicira kontekst nastanka samoga filma te njegovu recepciju u poslijeratnoj Jugoslaviji da bi se u nastavku detaljnije pozabavio samim procesom restauracije djela. Svima koje zanima ili se bave procesom restauracije filmskih ostvarenja ovaj će rad biti koristan i zanimljiv.
  
  O filmovima Kraljeva završnica (1987) i Diploma za smrt (1989) Živorada Tomića piše Ivan Velisavljević (Žanrovski model filmova Živorada Tomića). Navedena Tomićeva ostvarenja sagledavaju se u kontekstu žanrovskoga filma, inače popularnoga osamdesetih godina prošlog stoljeća u jugoslavenskoj kinematografiji, napose kroz prizmu kriminalističkoga filma te filma osvete. Autor teksta uočava kako analizirana djela nisu bila osobito prihvaćena od onovremene kritike i publike, što smatra neopravdanim pa ovaj rad predstavlja koristan prilog ponovnom sagledavanju i vrednovanju Tomićevih filmova u sklopu hrvatske kinematografije osamdesetih godina.
  
  Naposljetku, Arsen Oremović razmatra odnos hrvatskoga filma i marketinga. Prilog ima ambicije ozbiljne studije koja će sagledati hrvatski film „kroz četiri kriterija marketinškog miska: proizvod, cijenu, distribuciju i promociju“. Strategije marketinga u kontekstu hrvatske kinematografiji još su uvijek podosta neistraženo područje jer se film prvenstveno sagledava kao kulturni a ne tržišni proizvod pa razmatrani prilog svakako donosi nova saznanja i poticaje za daljnja promišljanja.
  
  Dakle, i u zimskome broju Ljetopisa za ozbiljne filmofile može se naći podosta korisnih radova.
  
  © Dejan Durić, FILMOVI.hr, 4. srpnja 2013.

Piše:

Dejan
Durić