Stripovi o filmovima

Hrvatski filmski ljetopis, gl. ur. Nikica Gilić, br. 68, god. 17, zima 2011.

• Zimski broj Ljetopisa donosi temat posvećen odnosu stripa i filma. Posebno mjesto u spomenutim razmatranjima, naravno, zauzima animacija kao svojevrsni prijelazni oblik između tih dvaju entiteta. Razmatrani tematski blok nastoji potaknuti znanstvena i stručna promišljanja o stripu i stripovskoj kulturi. Strip je svakako jedan od najfascinantnijih medija dvadesetoga stoljeća, no ostaje činjenica kako je (pre)često bio zanemarivan, premda je uvelike i nezaobilazno obogatio vizualnu kulturu zadnjih stotinjak godina te imao velikog utjecaja na filmsku produkciju – u rasponu od stilskih, odnosno vizualnih i scenarističkih utjecaja pa sve do filmskih adaptacija stripovskih predložaka te stvaranja raznih filmskih trendova.
  
  Također treba istaknuti kako je temat vrlo raznolik pa osim studija o filmovima donosi, primjerice, razmatranja o izložbama te tiskanim medijima koji su se stripom bavili. Klasik hrvatske animacije, Borivoj Dovniković Bordo u tekstu Surogat filmske baštine osvrće se na izložbu Surogat stvarnosti – pola stoljeća hrvatske animacije i posebice na njezin katalog, kako bi kroz polemički diskurs razvio dijalog te pokušao skrenuti pozornost na pogrešne interpretacije, promašene i ishitrene zaključke, ali i samu aljkavost priređivača izložbe, odnosno kataloga. U pozadini te priče ocrtava se povijest Zagrebačke škole animiranoga filma, čime se rad može sagledati kao zanimljiv prinos ispisivanju njezine povijesti iz prve ruke, odnosno autora koji je bio jednim od njezinih najvažnijih predstavnika. Josip Grozdanićosvrće se pak na knjigu Strip, deveta umjetnost Ranka Munitića (Magija pokretnih slika). Uključivanje ovoga teksta u temat nije nimalo slučajno jer je upravo Munitić jedan od najznačajnijih teoretičara stripa s ovih područja, čija su teorijska promišljanja ostavila velikoga traga na poimanje stripa i na prevrednovanje njegova mjesta u sustavu kanoniziranih umjetnosti. Zanimljivost Grozdanićeva teksta proizlazi iz činjenice kako nije posrijedi puki prikaz knjige, nego autor razmatra i pouzdanost u njoj iznesenih sudova te Munitićevu metodologiju, zamjerajući mu ponekad nedostatak objektivnosti.
  
  Temat inače otvaraju Stripovi o filmovima Dubravka Matakovića, stripovski blok koji sadrži, da tako kažem, šesnaest autorovih stripovskih viđenja suvremenih američkih filmova u rasponu od Velike ribe, preko Gospodara prstenova i Spider-Mana, do Van Helsinga. Instruktivnu bilješku o autoru donosi Dijana Robaš (Dubravko Mataković and Hollywood). „Akira“ Katsuhira Otoma: nekoliko bilješki o adaptaciji, arhitekturi i polici rad je Vjerana Kovljanića, koji analizira adaptaciju stripa u film na primjeru filma Akira, što je dobar prinos studijama adaptacije koje u nas nisu još uvijek puno zastupljene. Ponajbolji rad u ovome bloku piše Midhat Ajanović Ajan (Živa linija: strip i animacija kao kontekst za razumijevanje djela Nedjeljka Dragića i Krešimira Zimonića), u kojem se autor nastavlja baviti problematikom animiranoga filma i Zagrebačke škole animiranoga filma, što su interesi uočljivi i u njegovim prijašnjim tekstovima, a u ovome slučaju s posebnim osvrtom na razvoj odnosa filma i stripa.
  
  Drugi veliki temat u Ljetopisu prigodno je posvećen nedavno preminulom Ivi Škrabalu. Kako je Škrabalo u svojoj dugoj karijeri bio, među ostalim, redatelj, dramaturg, producent, filmski povjesničar, organizator repertoara i predavač na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, ovaj blok nastoji osvijetliti različita područja njegove djelatnosti te daje uvid u Škrabalovu svestranost. Na kraju je pridodana i korisna bibliografija Škrabalovih radova, koju je priredio Hrvoje Turković, a podijeljena je na knjige i filmske članke. Juraj Kukoč priredio je pak filmografiju Ive Škrabala.
  
  Neki od radova u bloku već su prije bili publicirani pa se čitateljstvo i ranije moglo susresti s njima. Primjerice, prvi tekst, Ogled iz kinonostalgije (zapisi i prisjećanja kinogledatelja sa 65 godina staža) samoga Škrabala, ranije je objavljen u Hrvatskoj reviji 2006. godine, a predstavlja osobno, gotovo memoarsko sagledavanje vlastitoga filmofilskoga i filmoznanstvenoga puta. Nakupac filmova – Ivo Škrabalo, savjetnik za repertoar (razgovor) intervju je Nenada Polimca iz 1980. godine, kojemu je pridodan novi predgovor. Razgovor daje uvid u politiku organiziranja kinorepertoara početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća u bivšoj Jugoslaviji.
  
  Janko Heidl (Povijest hrvatske kinematografije kao romansirana biografija) bavi se publicističkim i znanstvenim radom Ive Škrabala te se pregledno osvrće na njegove četiri objavljene knjige, nastojeći dati uvid u metodološku potku ovih djela. Tekst Juraja Kukoča Lagana podbadanja Ive Škrabala, koji se bavi autorovim kratkometražnim filmovima, najizvorniji je prinos tomu tematskom bloku.
  
  Uz standardne rubrike poput Festivala i revija, Novih filmova te Novih knjiga, zimski Ljetopis donosi još tri teksta. Jedan je od njih nešto opširniji teorijski rad Hrvoja Turkovića Film kao znak i sudionik modernizacije. Tomislav Čegir u rubrici Lica hrvatskoga filma bavi se elementima vesterna u Osuđenima Zorana Tadića (Odslik vesterna u hrvatskom filmu: Osuđeni Zorana Tadića), a Krešimir Mikić u Snimateljskim prilozima portretira snimatelje Charlesa Roshera i Karla Strussa.
  
  © Dejan Durić, FILMOVI.hr, 9. siječnja 2012.

Piše:

Dejan
Durić