Iz povijesti hrvatskog i jugoslavenskog filma

• Najuvjerljiviji predstavnik žanra partizanskog filma

  In memoriam: Veljko Bulajić (Vilusi kraj Nikšića, 22. ožujka 1928. – Zagreb, 2. travnja 2024.), crnogorsko-hrvatski filmski redatelj

  Piše: Marijan Krivak

  10.4.2024. Veljko Bulajić predstavlja drugi pol opusu najvažnijeg HR-kino-modernista s ovih prostora, nedavno preminulog Vatroslava Mimice. Uz radikalno revaloriziranog Fadila Hadžića, oni čine i trojac koji je predstavljao HR-kino-kulturu u okviru YU-kino umjetnosti nakon Drugog svjetskog rata. onaj koji je najuvjerljivije utjelovio globalno najpropulzivniji Yu-filmski žanr, dakle partizanski film. ...pročitajte cijeli tekst...

• Legendarni zagrebački autor jedinstvenog umjetničkog univerzuma

  In memoriam: Pero Kvesić (Zagreb, 1950 – 11. studenog 2023.), hrvatski novinar, književnik, scenarist i redatelj

  Piše: Nikola Strašek

  29.11.2023. Pero Kvesić svojim drugim filmom iz spisateljske u redateljsku ulogu zakoračuje i demonstrira da je pripovjedačko umijeće kojim barata ovaj legendarni zagrebački autor sasvim neopterećeno umjetničkom vrstom u kojoj se izražava. U dokumentarcu Kuća na Kraljevcu 35 bavi se kućom u kojoj stanuje, njenom poviješću i specifičnim duhom u kojem odzvanjaju epohe, ukrštanja i razilaženja mnogobrojnih života. ...pročitajte cijeli tekst...

• Rijedak erudit konceptualne kino-forme

  ZagrebDox, 3. - 10. travnja 2022.: Želimir Žilnik - Fragmenti ˝gastarbajterskog˝ opusa, 8. travnja 2022.

  Piše: Marijan Krivak

  Želimir Žilnik kao „posljednji Mohikanac Crnog talasa“ i stvaratelj nekih od najvažnijih filmova tog umjetnički najpropulzivnijeg perioda u YU-kinematografiji, još jednom se predstavio zagrebačkoj publici. Fragmenti Gastarbajterskog opusa melankolično su prisjećanje i vrijedan prilog u spomen onoga što su Žilnik i Boris Buden svojedobno ukoričili u knjizi Uvod u prošlost (Novi Sad, 2013.). ...pročitajte cijeli tekst...

• Unikatan i prepoznatljiv umjetnik s distinktivnim osobnim pristupom i prosedeom

  In memoriam: Borivoj Dovniković Bordo (Osijek, 12. prosinca 1930. – Zagreb, 8. veljače 2022.)

  Piše: Katarina Marić

  Animator, strip-crtač, karikaturist, ilustrator, redatelj i grafički dizajner Borivoj Dovniković Bordo unikatan je i prepoznatljiv umjetnik s distinktivnim osobnim pristupom i prosedeom. Njegov ekonomičan stiliziran crtež očigledno proizišao iz karikature, simplificirane no efektne, dvodimenzionalno-plošne reducirane morfologije, modernistički koncipirane art-filozofije u kojoj više na pijedestalu nisu slikarski puni likovi diznijevske provenijencije nego se jednaka pažnja uz likovno posvećuje i zvučnom – audio-efektima i sintetskoj glazbi, u svrhu naglašavanja ili kontrapunktiranja akustičnog i ritmičnog poradi bazne neverbalnosti; kao i minimalističkoj no simbolički bremenitoj, izraženoj scenografiji adaptabilnih slobodnih pozadina, ekspliciran je u kratkim formama. ...pročitajte cijeli tekst...

• Redatelj artikuliranoga prosedea i širokih tematskih preokupacija

  In memoriam: Bogdan Žižić (Solin, 8. studenoga 1934. – 29. travnja, 2021.)

  Piše: Tomislav Čegir

  U više od pola stoljeća stvaralaštva Bogdan Žižić se apostrofirao kao filmaš artikuliranoga prosedea. Riječ je neupitno o izrazito autorskome stvaralaštvu, s jasnim svjetonazorom, obilježenim tematskim i retoričkim odrednicama. Više je tematskih preokupacija koje se dojmljivim kontinuitetom provlače stvaralaštvom Bogdana Žižića. Dokumentarni opus, likovna umjetnost i zanimanje za životopis likovnih umjetnika, igrani film te spisateljski rad. ...pročitajte cijeli tekst...

• Dragulj hrvatskog kino-modernizma

  Slučajni život, red. Ante Peterlić, 1969.

  Piše: Marijan Krivak

  Peterlićev Slučajni život nastao je pod utjecajem filmskog modernizma. I to onog koji iz novoga vala upija snagu i propituje misaone dosege, tek naoko trivijalnog fenomena kakav je film. U filmu se osjeća ozračje ranoga Sartrea, ali i Camusa, Mučnine, ali i Stranca, no, dok se kod dvojice ikoničkih filozofa otvara spekulativni, literarni žargon, u Slučajnom se životu krije ekonomičnost i sažetost izraza te rastvaranje forme. ...pročitajte cijeli tekst...

• Autorski human i otporan na ideološko nasilje

  In memoriam Goran Paskaljević (Beograd, 22. travnja 1947. - 25. rujna 2020.)

  Piše: Marijan Krivak

  Goran Paskaljević bio je jednom od najvažnijih kino-osobnosti s ovih prostora. Češće melodramatski izravan negoli alegorijski složen, on iscrtava studije karaktera gubitnika, ali i onih koji se nikad ne predaju. Autorski otpor prema ideološkom i inom nasilju kod njega nikad nije zanemario prikaz životne krhkosti ljudi, a što mu filmove čini toliko opipljivo emotivnima. Paskaljević suosjeća s ljudima, jednako koliko voli i film. ...pročitajte cijeli tekst...

• Aktualan i uvijek svjež materijal za konstruktivnu raspravu o konfliktima

  Igra, 1962., red. Dušan Vukotić

  Piše: Miroslav Cmuk

  Vukotićevo djelo Igra uvijek će po pitanju sadržaja biti aktualan materijal za konstruktivnu raspravu o konfliktima i kako primjereno rješavati problemske situacije. Stoga zaslužuje laskavu titulu klasika. Poput Surogata (i ostalih Vukotićevih djela), Igra sadrži mnoštvo pouka za djecu i mlade, ali i za odrasle. Može se prikazivati učenicima različite dobi a da se svaki put sadržaju pristupi iz drugog kuta, ovisno o starosti gledatelja. ...pročitajte cijeli tekst...

• Snažna i emotivna priča o pravdi, istini i dječjoj upornosti

  Izgubljena olovka, 1960., red. Fedor Škubonja

  Piše: Miroslav Cmuk

  Dječji film Izgubljena olovka nevjerojatno je snažna i emotivna priča o pravdi, istini i dječjoj upornosti koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Prepoznali su gledatelji vrijednost ove priče, osvojila ih je radnja i tema koja ne gubi na aktualnosti premda su se društvene prilike u mnogočemu promijenile. Premda je prošlo punih 50 godina otkako je film snimljen, pouka ipak ne izostaje. ...pročitajte cijeli tekst...

• Sudbinski tragično predestinirani likovi

  Portret umjetnika: Slavko Štimac

  Piše: Josip Grozdanić

  U hrvatski film Štimac se vratio glavnom ulogom u drami Buick Riviera Gorana Rušinovića u kojoj tumači ulogu plahog, nesigurnog i bojažljivog čovjeka koji biva prisiljen donijeti čvrste i konkretne odluke, onakve od kakvih uporno bježi. U djelu 2009. godine ovjenčanom Zlatnom arenom za scenarij Štimac je s Leonom Lučevom podijelio Srce Sarajeva za najboljeg glumca. ...pročitajte cijeli tekst...

• Sklad planine i čovjeka

  Hrvatska nijemofilmska baština - Kako se nekad planinarilo: Velebit, red. Kamilo Brössler, Mladost, zdravlje, radost, red. Živko Prebeg

  Piše: Katarina Marić

  

  Nijemi, dokumentarni filmovi ''Velebit'' Kamila Brösslera i ''Mladost, zdravlje, radost'' Živka Prebega govore o planinama i planinarenju, kao zdravlju dobrodošloj aktivnosti. Oba naslova interferiraju sa znanstvenim planinarstvom i putopisnim narodoznanstvom - etnološkim, kulturalno-antropološko-sociološkim elementima narodnog, tradicionalnog načina života i običaja.
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Nikad aktualniji hibrid horora i filma katastrofe

  Variola vera, 1982., red. Goran Marković

  Piše: Marijan Krivak

  Variola vera jedan je najuspjelijih žanr-aduta u rukavu YU-kina. Film Gorana Markovića, snimljen deset godina nakon zbiljske epidemije velikih boginja u Beogradu odličan je žanrovski hibrid horora i filma katastrofe. Vizualne su performanse posve u harmoniji sa zakonitostima takovrsna mu odabira teme. Sjajna je u ocrtavanju ozračja i makabrična, potmula glazba Zorana Simjanovića. ...pročitajte cijeli tekst...

• Borac, mislitelj i umjetnik

  In memoriam Vatroslav Mimica (Omiš, 25. lipnja 1923. - Zagreb, 15. veljače 2020.)

  Piše: Marijan Krivak

  Mimica je dijelom europske umjetničke kino-avangarde. Moderan, avangardan, napredan i profinjen figurira drugim polom estetike YU-filma, onim suptilnije i emotivnije provenijencije. Od autora koji su djelovali u hrvatskome dijelu YU-kina, uz Antu Babaju on ostaje korifejem autorskog filma, mediteransko-srednjoeuropske senzibilnosti. ...pročitajte cijeli tekst...

• Složeno alegorijsko djelo

  Sveti pesak, red. Miroslav Antić

  Piše: Marijan Krivak

  Pjesnički iskaz kojeg nam nudi Miroslav-Mika Antić pripada drukčijem, planetarno udaljenom univerzumu. U njegovu modernističkom poimanju zbilje bilo je još mjesta za Čovjeka. Iako razočaran, protagonist filma još uvijek gaji Nadu i Želju. Postmoderni, globalni, umreženi humanoid više nije s tog planeta. Tek je objektom virtualnog prostor-vremena....pročitajte cijeli tekst...

• Majstor ironičnog odmaka

  Krsto Papić, dokumentarni film: Charter let broj..., Nezaposlena žena s djecom i Građani na Cvjetnom trgu

  Piše: Nikola Strašek

  Charter let br... dokumentarni je film u kojem se Papić bavi socijalno-psihološkom tematikom, analizirajući i pokazujući naivnu uzaludnost sanjarija djevojaka o boljem životu neumoljivo razotkrivajući brutalnu stvarnost koja ih čeka. Papić, majstor ironičnog odmaka, pokazuje uzaludnost njihovog odlaska jer protagonistice će promijeniti mjesto ali ne i predrasude i diskriminaciju s kojima se suočavaju ...pročitajte cijeli tekst...

• Vrhunac hrvatske dokumentaristike

  Specijalni vlakovi, r. Krsto Papić

  Piše: Nikola Strašek

  U Specijalnim vlakovima sadržaj i forma se u potpunosti i s lakoćom isprepliću. Na prvi pogled film pripada opservacijskom dokumentarcu par excellence, no zahvaljujući Papićevom suzdržanom režijskom pristupu, postaje univerzalno i bezvremensko remek-djelo i s pravom se smatra vrhuncem hrvatske dokumentaristike, a vjerojatno i jednim od najboljih filmova u povijesti hrvatske kinematografije....pročitajte cijeli tekst...

• Kritičko propitkivanje društva

  Nek se čuje i naš glas i Mala seoska priredba, r. Krsto Papić

  Piše: Nikola Strašek

  Nakon Lisica Papić se vraća dokumentarnoj formi i 1971. godine, godine hrvatskog proljeća, snima dva izvrsna dokumentarca kojima nastavlja kritičko propitkivanje ondašnjeg socijalističkog društva – Nek se čuje i naš glas i Mala seoska priredba, oba u boji, što je s lakoćom inkorporirao u svoj stilski arsenal. Papić je snimajući kratke dokumentarce izgradio vlastitu poetiku te sazrio kao autor ...pročitajte cijeli tekst...

• O alkoholu i ubojstvu

  Halo, München i Kad te moja čakija ubode, r. Krsto Papić

  Piše: Nikola Strašek

  Kad te moja čakija ubode izvrstan je primjer nastajanja Papićeve dokumentarističke poetike koja spaja izraženu ironiju i sklonost grotesknom sa društvenom kritikom i antropološkom znatiželjom. Čitav film vrvi antologijskim rečenicama koje bolje od ikakvog stručnog, akademskog objašnjenja sažimaju i razotkrivaju mentalitet i svjetonazor sredine i ljudi koji u njoj žive
  ...pročitajte cijeli tekst...

• O ljudima i vlasti

  Čvor, r. Krsto Papić

  Piše: Nikola Strašek

  Film Čvor iznova pokazuje sa kakvom lakoćom i poštovanjem Papić pristupa vlastitim protagonistima, bez patetike i jeftinih dnevnopolitičkih poena (sine ira et studio), izvlačeći iz njih ono što ni sami nisu znali da mogu dati a to je vjerojatno i najvažnija odlika vrhunskih dokumentarista. Također, taj kratkometražni biser hrvatske dokumentaristike najavljuje remek-djelo Specijalni vlakovi ...pročitajte cijeli tekst...

• Opušteno i nepretenciozno

  Kratki utorak – Rani eksperimentalni filmovi Slobodana Šijana

  Piše: Janko Heidl

  Šijanovi se rani eksperimentalni radovi ne doimaju nenadahnutima, niti je dojam da je pod egidom eksperimentalnog arčio filmsku vrpcu u nedostatku suvislijih ideja. Oni poprilično sugestivno odražavaju strast, čuđenje, radoznalost i fascinaciju mladog filmoljupca činom snimanja i bilježenja, ovjekovječenja, na celuloid. Odražavaju i sklonost ka vedroj igri kreacije i zabavljanju mogućnostima ...pročitajte cijeli tekst...

• Fantazma o rasapu

  Kino Tuškanac: Retrospektiva Bore Todorovića, Underground, red. Emir Kusturica

  Piše: Marijan Krivak

  Kako bismo imali istinsku umjetnost često rabimo laž kao fantazmatsko oruđe za odrješenje mrtvouzica jedne i jedine Istine i njezina neupitna morala. Po tomu je Underground istinski umjetnički dokaz da je film veći od života. Unatoč Kusturici kao osobi! Njegov film pulsira životom i danas, dvadeset godina od nastanka, svjedoči autorovu neprijepornu artizmu i talentu
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Bujan filmski i kazališni opus

  Sjećanje: Tomislav Radić (1940-2015)

  Piše: Janko Heidl

  Radićevu osjećaju za prikaz života na filmu, za stvaranje dojma stvarnosnosti, kao i njegovu stvaralačkom temperamentu očito je pogodovao i nestandardan pristup samom snimanju, odnosno rad u djelomično gerilskim uvjetima – s malenim proračunom, s malenom ekipom i u malo dana snimanja – u kakvima je i realizirao svoje hvaljenije filmove Timon, Živa istina, Što je Iva snimila i Kotlovina ...pročitajte cijeli tekst...

• Bravo, Maestro

  Praška generacija Lordana Zafranovića, Kino Tuškanac

  Piše: Marijan Krivak

  Ciklus Praška generacija Lordana Zafranovića makar i u ovako skromnoj ponudi s tek pet filmova, bio je dragocjeni poklon mlađoj generaciji zagrebačkih filmskih hodočasnika na Filmske programe Hrvatskog filmskog saveza. A što nam drugo i preostaje u ovo doba sveopće festivalizacije doli hodočastiti u Tuškanac, jednu od zadnjih oaza izvan multipleks svijesti ...pročitajte cijeli tekst...

• Priča iz Hrvatske

  Sjećanje: Krsto Papić (1933-2013)

  Piše: Janko Heidl

  Papićevi društvenopolitički hrabri i izazovni, u ovdašnjim okolnostima tematski inovativni filmovi, kako igrani, tako i dokumentarni, pridonijeli su također širenju granica autorsko-umjetničkih sloboda u jugoslavenskoj i hrvatskoj kinematografiji, a posredno i građanske samosvijesti o slobodama na širem planu
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Igre, ratnici i ljudi

  Vikend Hrvatske kinoteke: Izbor iz opusa Nikole Babića, Kino Tuškanac

  Piše: Nikola Strašek

  Babić u kratkom, desetominutnom dokumentarnom filmu Šije pruža gledatelju uvid u puno više od same igre koju koristi kao metaforu za život u Imotskoj krajini, društvene odnose i karakter ljudi koji je igraju. Babić dopušta sadržaju da kreira formu filma. Sama igra, njezina struktura i način na koji se odvija, redatelju služi kao okvir za izgradnju vlastitog djela ...pročitajte cijeli tekst...

• Glista, Grof i drugi

  Kužiš stari moj, red. Vanča Kljaković

  Piše: Marijan Krivak

  Ono po čemu ću najviše pamtiti ponovno gledanje Kljakovićeva filma po njegova je nostalgija. Slike blatnjavih savskih odvojaka kraj trnjanskih nasipa prizivaju snagu zemlje. Ako su nekada motoristi plašili Glistinu ekipu, danas nas plaše betonske i ostakljene vizure novoga, europskoga Trnja. Nostalgija, patetika, ljudskost... (a ne seks!?) – danas su moj doživljaj Majdakove priče. Kužiš li ti to, stari moj?...pročitajte cijeli tekst...

• Život okom kamere

  Krešo Golik – Dokumentarni film (2)

  U filmu Od 3 do 22 možemo osjetiti tegoban životni put junakinje, egzistencijalni žrvanj bez dosega snažnije esencijalnosti, a repetitivnost stvaralačkog postupka istodobno je i neizražena kritika tadašnjega ideološkog i gospodarskog sustava, u kojem se osobnost poništava na račun napretka kolektiva ite niz njegovih nepravilnosti. Od 3 do 22 pripada među najbolje hrvatske dokumentarne filmove ...pročitajte cijeli tekst...

• Na pravom putu

  Krešo Golik – Dokumentarni film (1)

  Golikov redateljski prvijenac Još jedan brod je zaplovio samosvojno je djelo koje zorno iskazuje autorovo stvaralačko nadahnuće. Preglednog raskidravanja, preciznih naglasaka izvanprizornog naratora, film prati postupnost izvršenja zadatka. U razmeđi ljudi, tehnike i prirodnog čimbenika, to ostvarenje nenametljivo naglašava snagu volje djelatnika usprkos nedostataka tehnike i mogućim opasnostima ...pročitajte cijeli tekst...

• Svjedočenje o novoj stvarnosti

  Krešo Golik - igrani film (3): Plavi 9, Djevojka i hrast, Kala

  Piše: Tomislav Šakić

  Golikova tri dugometražna filma nastala tijekom pedesetih pokazuju put od potpune ideologijske kodiranosti filmskoga diskursa do potpunog odvajanja filma od polja djelatne ideologije, koje se odvija pod maskom i izlikom animalizma. Pritom oni ostaju u raskoraku realizma i retoričke stilizacije s težnjom prema melodramskom registru, što će ostati trajnom proturječnošću i kasnijega njegova opusa ...pročitajte cijeli tekst...

• Dva Golika i kontekst stvaranja

  Krešo Golik - igrani filmovi (2)

  Piše: Tomislav Šakić

  Golikovi su prvi filmovi ne samo označeni svojim vremenom, nego su i sami označili svoje vrijeme, i društveno i filmsko, na taj način da su presudni za njegovo razumijevanje. Film shvaćen kao državni ideološki aparat broj jedan bio je narodna umjetnost, jedina rođena u socijalizmu, a kao masovna i polupismenim širokim masama dostupna zabavna umjetnost, i angažirana i obrazovna ...pročitajte cijeli tekst...

• Politički i poviestno važan film

  Dokumentarni film: Slom Jugoslavije ili Rat na Balkanu

  Piše: Marijan Krivak

  Slom Jugoslavije doista nije tek izolirani egzemplar jedne ideologije. Radi se o dobro promišljenom projektu koji nas danas i ovdje podučava i o ljudskoj naravi. Zbog čega? Pa jednostavno zbog toga što se pokazuje da iz povijesti ništa nismo naučili! Iskazi i motivi iz njemačkog propagandnog dokumentarca i danas nam zvuče poznato. Slom Jugoslavije svakako je važan filmski primjerak
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Jedinstveni opus u hrvatskoj kinematografiji

  Krešo Golik - igrani filmovi (1)

  Piše: Tomislav Šakić

  Krešo Golik označio je filmske pedesete, pa i socrealizam svojim debitantskim dugometražnim igranim filmom Plavi 9; no jednako je tako obilježio i sedamdesete, kako najpopularnijim hrvatskim filmom svih vremena Tko pjeva zlo ne misli (1970), tako i drugim filmovima koji u klasični narativni stil ucjepljuju iskustvo filmskog modernizma (ili obratno) te televizijskom serijom Gruntovčani
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Markantna pojava

  Filmski programi Kino Tuškanac: In memoriam Orešković: Divlji anđeli, red. Fadil Hadžić; Orao, red. Zoran Tadić

  Piše: Marijan Krivak

  Likovi u Orlu nadaju se punokrvnim oličenjem urbanih egzistencija u krizi srednjih godina. Film je intelektualni i socijalni krimić, ponajbolji je naslov u kojem glumi Orešković. Božidar Orešković nije klasični bad guy hrvatskog filma. Njegova je tjelesna statura često posvema ispunjavala kadrove u kojima se pojavljuje, ali još je pamtljivije njegovo često natmureno i zamišljeno lice.
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Zvjezdano nebo nad rastuženim usudom

  Dani BiH filma, Zagreb: Ovo malo duše, red. Ademir Kenović

  Piše: Marijan Krivak

  Ukratko ispričana pripovijest Ovo malo duše djeluje kao šturi prijepis mnogih drugih priča o bosanskoj provinciji nakon Drugoga svjetskog rata. Ipak, Kenovićev redateljski dodir priči daje baš Ovo malo duše. Detalj, sličice, dijalog... nadasve, pak, šutnja i ono neizgovoreno boje film. Redatelj je sve sjajno posložilo u dokaz o opstojnosti duše u egzistenciji nesklonim okolnostima
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Portreti vremena

  Lutrija; dokumentarni film Stoljeće velike kuće 1860. – 1960., red. Georgij Paro

  Piše: Goran Ribarić

  Povodom obilježavanja svjetskog dana audiovizualne baštine održane su projekcije dvaju restauriranih i digitaliziranih hrvatskih kratkih filmova: propagandnog filma Lutrija (1936) i kratkog dokumentarnog filma Stoljeće velike kuće 1860. – 1960., redatelja Georgija Para iz 1960. Ti su filmovi su dokumenti svoga vremena i plijene pozornost kvalitetom uspjelo restauirane slike ...pročitajte cijeli tekst...

• Urušavanje ideala socijalizma

  Neprijatelj i Povratak, red. Živojin Pavlović

  Piše: Marijan Krivak

  U oba tematizirana filma Pavlović je nedvojbeno – subverzivan. I to kako u prikazu podrivačke snage podsvijesti tako i prema društvenim kanonima. Stoga je Povratak bio bunkeriran, a za Neprijatelja se maknuo kod slovenskog producenta. Duboko uznemirujuća i fatalistički postavljena, prva dva Pavlovićeva filma nagovješćuju njegova kasnija
  remek-djela....pročitajte cijeli tekst...

• Hrabro nemelodramatična slika mladenaštva

  Druga generacija, red. Želimir Žilnik

  Piše: Janko Heidl

  Nimalo zastarjela, Žilnikova Druga generacija može se čitati i kao film o odrastanju i osjetljivom razdoblju tinejdžerstva u kojem su na osobit, neponovljiv način zamiješani mladenačka samopouzdanost i adolescentska nesigurnost, s junakom kojem je kao dodatna nevolja natovaren doslovni nedostatak vlastite sredine i bliskih osoba u blizini. ...pročitajte cijeli tekst...

• Poetska ljepota

  Nevjeste dolaze, red. Emir Kusturica

  Piše: Marijan Krivak

  S povijesne distance Nevjeste dolaze su sve kultniji film. Iako, gotovo je nemoguće iz njega iščitati kasniji autorski opus Emira Kusturice. Nevjeste dolaze djelo su prerano nestalog genija Ivice Matića, ali i onog Emira Kusturice. U sinesteziji tih dvaju umjetničkih svjetonazora, desio se ovaj film. Nevjeste dolaze kultno je remek-djelo poetske ljepote i života sàmog ...pročitajte cijeli tekst...

• Kratka karijera vidljiva traga

  Dugometražni igrani filmovi Kokana Rakonjca

  Piše: Janko Heidl

  Iako vrlo dobar i iznadprosječno uzbudljiv (ne u akcijskom, nego u filmotvorskom smislu), Izdajica unatoč brojnim vrlinama u konačnici ostavlja dojam donekle larpurlartističkog filma kojemu nedostaje raskoši, koji nije u potpunosti iskoristio svoje potencijale i čija cjelina ne nadmašuje zbroj svojih dijelova
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Igrokazom do dokumentarističke autentičnosti

  Filmovi Želimira Žilnika: Dokumentarci 1967-73., Tvrđava Europa

  Piše: Janko Heidl

  Kada je na obveznoj projekciji pred komisijom za pregled filmova Ustanka u Jasku zabranjen,  Žilnik je otišao u Jazak i to rekao svojim protagonistima. Razljućeni time seljani prvoborci su se opasali pištoljima, zaputili prema Beogradu, došli do ureda ministra kulture i zaprijetili da će ga na licu mjesta ubiti ukoliko ne odobri prikazivanje filma ...pročitajte cijeli tekst...

• Socrealizam i ironija

  BIH film:Čovjek bez lica, Splavari na Drini, Osmjeh 61

  Piše: Janko Heidl

  Test vremena puno bolje od Čovjeka bez lica izdržao je Osmjeh 61.,  rani dokumentarni film Dušana Makavejeva koji uobičajenim sredstvima bilježi slike s ORA-e. Sve djeluje poput školskog primjera socrealističkog promidžbenog ostvaraja, no neprestano imamo dojam da autori zadatku pristupaju ironijski subverzivno ...pročitajte cijeli tekst...

• Mi gradimo zemlju, zemlja gradi nas

  BIH film:Sjećaš li se, Dolly Bell, Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji, Diverzanti

  Piše: Janko Heidl

  Dok će Kusturičin neprijeporan redateljski dar u nekim njegovim kasnijim (nikad lošim) filmovima katkada biti izražen uz određenu samodopadnost i samovažnost, u Dolly Bell se ni najmanje ne osjeća rika redatelja iza kamere. Sve su sastavnice kao usputne, prirodno sljubljene jedna s drugom ikako bi zajednički, nenametljivo djelotvorno sudjelujovali u gradnji cjeline
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Putovanje u (ne)poznato

  Bios, red. Branko Marjanović, Veliko putovanje, red. Ivan Hetrich

  Piše: Katarina Marić

  Veliko putovanje je lirsko-naturalistička priča o bijegu nestašnih dječaka u Ameriku i, nakon niza pustolovina. ipak sretnom povratku kući. Film humorno uspjelo miješa pustolovno s didaktičnim. Crno-bijela fotografija Oktavijana Miletića pridonosi svojim karizmatičnim inovativnim individualizmom te finalno plasira maštovito i vrijedno djelo
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Fenomen Lisinski

  ESEJ: Vatroslav Lisinski kroz film Oktavijana Miletića

  Oktavijan Miletić radio je film u sličnim uvjetima u kakvima je Lisinski skladao. Bili su to prvi koraci zvučnog filma koje nije bilo lako činiti, naročito u okruženju u kojemu sam predsjednik Saveza kinematografa Aleksandar Aranicki na zvuk reagira držeći se za glavu: "Samo nam je još to trebalo!" Miletić je ipak bio hrabriji od naslovnog lika svog filma
  ...pročitajte cijeli tekst...