Knjige

  • Normativne klasifikacije povijesnih filmskih teorija

    Thomas Elsaesser, Malte Hagener: Teorija filma: uvod kroz osjetila (Film Theory: An Introduction Through the Senses), Akademija dramske umjetnosti, Hrvatska sveučilišna naklada, urednik Goran Pavlić, prijevod Tihana Klepač, 2015.

    Piše: Katarina Marić
    Na 272 stranice, s dizajnom, prijelomom i grafičkom pripremom Roberte Bratović i Maše Poljanec (a.k.a. Oaza), na tržište stiže dopunjeno izdanje nezaobilaznog, antologijskog naslova Thomasa Elsaessera i Maltea Hagenera Teorija filma: uvod kroz osjetila, opremljeno brojnim fotografijama i sugestivnom naslovnicom s koje poput kakvog svojevrsnog impresarija ili vodiča promatra Buster Keaton (iz filma Buster detektiv / Sherlock Jr., red. Buster Keaton, 1924.) koji vlastitom opusnom anti-uniformnošću kao da insinuira/nagovještava da je riječ o ujedno znanstveno fundiranom ali i jednako tako i pomalo neočekivanom (očuđenijem i izmještenijem) pogledu na normativne klasifikacije povijesnih filmskih teorija. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Senzacionalna otkrića nepoznatog segmenta domaće povijesne filmografije

    Hrvoje Ivanković: Dubrovnik kao filmska kulisa – Povijest snimanja igranih filmova u Dubrovniku od početaka do Drugoga svjetskog rata, Hrvatski filmski savez, 2023.

    Piše: Katarina Marić

    2.11.2023. Autor Hrvoje Ivanković – dramaturg, arhivist, kazališni kritičar i publicist, istražujući najraznovrsnije izvore – od europskih arhivskih fondova dokumenata, novina i časopisa preko dostupnih stručnih radova do digitalnih videoplatformi i baza podataka, došao je do senzacionalnih otkrića, koja ne samo da mijenjaju domaće kulturološko-filmske historiografske podatke o najstarijim snimljenim ili sačuvanim filmovima kod nas nego ujedno iznose nepoznate podatke o samom postojanju tih naslova. Ovo iznimno značajno otkriće koje je identificiralo i iz anonimnosti otrglo čitav jedan povijesnofilmski segment, svakako će pripomoći dobivanju cjelovitije slike u najraniju povijest snimanja igranih filmova na dubrovačkom području. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Elegična kaleidoskopska posveta švedskom filmskom klasiku

    Linn Ullmann: Nemirni (De urolige), Naklada Ljevak – Biblioteka Cicero, 2020.

    Piše: Katarina Marić
    10.9.2023. Nemirni su memoarska, autobiografska proza Linn Ullmann, potaknuta ruminacijama i reminiscencijama na djetinjstvo kroz doku-transkipcijske razgovore koje je vodila s ocem Ingmarom Bergmanom, kako bi zajednički napisali njegovu biografiju boraveći ljetima u kamenoj kući na otoku Fårö na Baltičkom moru. Nostalgična sjećanja na krhku ranjivost odrastanja, starenje, nošenje s gubitkom, potraga za umjetnošću, ljubavlju, identitetom i sveopćim smislom kroz fragmentiranu, meditativno-impresionističku, ritmičnu ali i jezgrovitu pripovjednu strukturu bez pretencioznog sentimentalizma, na 376 stranica u prijevodu Željke Černok svojevrsna su sublimacija životnih iskustvenih mudrosti te životne prolaznosti....pročitajte cijeli tekst...

  • Argumentirano razmatranje suodnosa duhovnosti i filma

    Paul Schrader: Transcendentni stil na filmu: Ozu, Bresson, Dreyer – s novim uvodom: Ponovno promišljanje transcendentnog stila, Hrvatski filmski savez, 2022.

    Piše: Katarina Marić
    Paul Schrader: <em>Transcendentni stil na filmu: Ozu, Bresson, Dreyer – s novim uvodom: Ponovno promišljanje transcendentnog stila</em>, Hrvatski filmski savez, 2022.Reizdanje (2018) kultnog mladalačkog djela, zapravo klasika Transcendentni stil na filmu: Ozu, Bresson, Dreyer američkog filmskog redatelja, scenarista, kritičara i publicista Paula Schradera (1946) iz 1972., koji promišlja tzv. asketski (minimalistični) ili transcendentni filmski stil kao svojevrsnu nasuprotnost razbarušenom baroknom vernakularnog modernizma, i to esejističkom analizom trojice osebujnih autora – Yasujirōa Ozua (1903–1963), Roberta Bressona (1901–1999) i Carla Theodora Dreyera (1889–1968), i koji u novoproširenom osuvremenjenom izdanju dodatno oplemenjuje uvide o kontemplativno-sporim redateljskim opusima, primjerice Tarkovskog ili Tarra. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Priča o pojedincu suprotstavljenom sustavu

    Damir Radić, Dragan Jurak, Nina Bačun, Irena Paulus, Ilija Barišić, Ana Đordić: Učimo klasike: Protest, 55 godina poslije, Hrvatski filmski savez, ur. Diana Nenadić, Zagreb, kolovoz 2022.

    Piše: Katarina Marić
    Protest je postao tema najnovije mini-monografije iz edicije Učimo klasike Hrvatskog filmskog saveza a kojoj je svrha novoj gledalačko-čitalačkoj publici prezentirati antologijske naslove hrvatske filmske povijesti. Ovaj provokativan i karakteristično pitak naslov Fadila Hadžića, koji podiže brojna pitanja – u prvom redu ona o pojedincu suprotstavljenom sustavu, ovom je knjižicom korak bliže kvalitetnoj korespondenciji s ciljanom publikom. Ili, kako je navedeno u predgovoru: „…od čitatelja se očekuje buđenje ili jačanje zanimanja za hrvatsku filmsku baštinu, kao i (kritički) dijalog s ponuđenim interpretacijama Hadžićeva filmskog klasika, čemu ova monografska knjižica želi dati svoj specifični poticaj.“ ...pročitajte cijeli tekst...

  • Vrijedan poticaj razvoju temeljite filmske pismenosti

    Ana Đordić: Film u školi – Uspostavljanje modela filmske edukacije u srednjoj školi, Hrvatski filmski savez, 2021., ur. Diana Nenadić

    Piše: Katarina Marić
    Knjiga Film u školi Ane Đordić, doktorandice studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture, na čak 340 stranica Đordić uz Uvod i Zaključak, donosi široku elaboriranu razradu rečene tematike kroz dodatnih šest poglavlja: Terminološka određenja, Europske filmskoedukativne politike, Hrvatske filmskoedukativne politike, Implementacija filmske edukacije u srednju školu, Model filmske edukacije u srednjoj školi i Primjeri metodičkih obrada kratkometražnih filmova (poimence, igranog filma Zvjerka (2015) Daine O. Pusić, dokumentarnog Oni stalno dolaze i odlaze (2017) Borisa Poljaka, animiranog Ježeva kuća (2017) Eve Cvijanović i eksperimentalnog Plac (2006) Ane Hušman). ...pročitajte cijeli tekst...

  • Kompleksna višeslojnost antologijskih djela koja su proširila granice umjetnosti

    Dragana Kružić: Umjetnički protokoli i projektivnost u djelu Ivana Ladislava Galete, Hrvatski filmski savez, ur. Diana Nenadić, Zagreb, 2021.

    Piše: Katarina Marić
    Predmet istraživanju ovoga rada procedure su i protokoli eksperimentalnih i istraživačkih pristupa, odnosno interdisciplinarna, transdisciplinarna i metamedijska prekoračenja u vizualnoj umjetnosti druge polovice dvadesetoga stoljeća, zasnovana na avangardnim i neoavangardnim postulatima. Time je Kružić analizirala, interpretirala, obuhvatila i definirala kompleksnu višeslojnost Galetinih antologijskih djela koja su istražujući filmski prostor i vrijeme, povezanost života i smrti odnosno prolaznosti i duhovnosti, umjetničkog čina i stvarnosti percepcije kroz paradoksalno i manipulativno, ali i bioenergiju i permakulturu, proširila granice umjetnosti svojom „začudnom percepcijom i na njoj temeljenom transcendentnom duhovnošću“. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Autorski neposredan dijaloški vodič hrvatskog amaterskog filma

    Duško Popović: Mali filmski razgovori, Hrvatski filmski savez, ur. Diana Nenadić, 2021.

    Piše: Katarina Marić
    U cjelini, ovom knjigom, riječima Boška Picule u predgovoru nazvanom Dijalozi o stvaralaštvu iz ljubavi, dobivamo: „…dijaloški vodič ili možda razgovorni leksikon hrvatskog amaterskog odnosno neprofesijskog filma“, pri čemu se vrijednosno-orijentacijski termini „amaterski“ i „neprofesijski“ svakako izjednačavaju; no dobivamo također i distinktivno izdanje nezamjenjive neposrednosti autorovog bliskog iskustva, obogaćenog njegovim vlastitim uvidima i samim iskazom, nespornog poštovanja prema autorima-pojedincima kao i prema njihovom radu, a što svakako Popović i sam osobno zaslužuje....pročitajte cijeli tekst...

  • Distinktivna zbirka intimističko-esejističkih filmskih ogleda

    Dragan Jurak: Ah!, Hrvatski filmski savez, 2021.

    Piše: Katarina Marić
    Distinktivan knjiški naslov i posvemašnje anti-mainstream izdanje na 212 stranica pružio je bogatstvom i kontinuiranošću naklade i inače bremenit Hrvatski filmski savez, i to sa zbirkom intimističko-esejističkih ogleda impresionističke doživljajnosti odgledanih filmova iz pera znanog filmskog i književnog kritičara Dragana Juraka, nekonvencionalnog naslova Ah!. Filmove koje autor pritom odabire za svoja promišljanja ne mogu se svesti na zajednički nazivnik; raznorodni su oni temama i žanrovima, zemljama porijekla i razdobljima nastanka. U Jurakov stilski izričaj, odlično se ukomponirala i rezonantno korespondira vrlo efektna, lijepa i pohvalna grafička oprema naslovnice Antonija Britvara, s Annom Karinom iz antologijskog subverzivnog Godardovog Alphavillea (1965). ...pročitajte cijeli tekst...

  • Topao portret filmske ikone i začetnika globalne kung-fu groznice

    Shannon Lee: Bruce Lee: Budi voda, moj prijatelju (Životna mudrost mojeg oca), Planetopija d.o.o., Zagreb, 2021.

    Piše: Katarina Marić
    Bruce Lee (1940-1973) kulturološka je, pop i filmska ikona, zvijezda akcijskih kung-fu filmova koji su sedamdesetih polučili doslovnu, globalnu kung-fu groznicu (U zmajevu gnijezdu, 1973; Na zmajevu putu, 1972; Zmajeva šaka, 1972), a svojim filmskim radom nastavlja inspirirati i danas (mostarska skulptura iz 2005., amaterski filmovi kultnog Bore Leeja). Njegov cjeloživotni rad na sebi kroz oblikovanje tijela jednako kao i uma kroz obrazovanje i duhovnu praksu, ostavio je dokumentiranima u obličju bilješki, razmišljanja, zapisa, a sve te spoznaje i uvide artikulirano i pitko uobličila je i široj publici prezentirala u formi knjige njegova kći Shannon Lee, i sama glumica i učiteljica borilačkih vještina. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Vrijedan uvid u osobnosti dviju avangardnih ikona pisane riječi i filma

    Marguerite Duras, Jean-Luc Godard: Dijalozi (Dialogues), Udruga Bijeli val, Multimedijalni institut, Zagreb, travanj 2019.

    Piše: Katarina Marić
    Na 130 stranica, uz uvod, bilješke i pogovor Cyrila Béghina prezentirana su tri dijaloga vođena između dvaju avangardnih intelektualaca i boema, ikona francuske ali i svjetske umjetnosti – Marguerite Duras i Jean-Luca Godarda. Spisateljica, filmska redateljica i scenaristica, predstavnica feminističkog, ženskog pisma s nagnućima ka egzistencijalizmu, postmodernističkoj metafikciji i otporu društvenim normama, Duras je među najprevođenijim književnicima druge polovice 20. stoljeća. Modernistička referentnost i citatnost, ali i buntovan politički angažman značajke su pak rada utjecajnog redatelja, jednog od začetnika i najznačajnijih predstavnika pokreta Francuskog novog vala 1960-ih - Jean-Luca Godarda. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Kanonske stripovske alkemije carstva izvrnutih vrijednosti

    Ivan Sršen, Antonija Radić: Halo Bing - intervju s Maxom Bunkerom, Sandorf – Večernji list, Zagreb, 2019.

    Piše: Katarina Marić
    Uz sam razgovor s Maxom Bunkerom te mnoge ilustracije, u knjizi su i fanovsko-omažni tekstovi fenomenologije ovog kultnog remek-djela: svojevrsna introdukcija samog Ivana Sršena u tekstu Jedan dan u cvjećarnici, reinterpretacijska promišljanja o alanfordmaniji Teofila Pančića u Grupi TNT na dvoru maršala Tita, potom Fordologija Marka Kovačića o triviji djela ali i prevoditeljskom fenomenu Nenada Brixyja, dok su na kraju u retro-duhu donesene karikaturalne šale Josipa Sršena. Sve vodi do zaključne misli – da bolji i distinktivniji strip od Alana Forda naprosto nije moguć, te ostaje za nadati se da će preko njegove kanonske stripovske alkemije i nove generacije širiti spoznaje, bogatiti leksik i alternativnošću se boriti protiv plitke proizvodnje spektakla. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Šarmantan i edukativan filmološki kolaž

    Ilija Barišić, Ana Đordić, Dragan Jurak, Diana Nenadić, Nenad Polimac: Učimo klasike: Tko pjeva zlo ne misli – 50 godina poslije, Hrvatski filmski savez, ur. Diana Nenadić, Zagreb, listopad 2020.

    Piše: Katarina Marić
    Hrvatski filmski savez pokrenuo je novu ediciju Učimo klasike, u sklopu koje je kao prva u nizu planiranih monografskih knjižica na manje od 100 stranica izdana Tko pjeva zlo ne misli – 50 godina poslije i to upravo povodom 50. godišnjice ovog kultnog domaćeg crowd-pleasera Kreše Golika iz 1970. godine. Zamišljena kao svojevrstan svaštarni dnevnik odnosno ujedno i kao šarmantan i kao edukativan filmološki patchwork arhivskog i valoriziranja, podataka i promišljanja o ovom „najboljem hrvatskom filmu svih vremena“, knjižica redom donosi tekstove Nenada Polimca, Diane Nenadić te Ilije Barišića i Ane Đordić.
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Neizostavno stručno i iscrpno štivo

    Hrvoje Turković: Tipovi filmskog izlaganja – Prilozi teoriji izlaganja, Hrvatski filmski savez, ur. Diana Nenadić, Zagreb, 2021.

    Piše: Katarina Marić
    Na čak 470 stranica, ugledni filmski teoretičar, kritičar i sveučilišni profesor Hrvoje Turković kroz pojedinačne rasprave strukturirane u šest poglavlja obrađuje ključne probleme teorijskog područja filmskog izlaganja. Riječ je o nezaobilaznom i visokovrijednom, preglednom i nesporno zanimljivom, neizostavnom stručnom i iscrpnom štivu, erudicijski oštroumnih i groundbreaking razmatranja – ujedno obogaćujućem za domaće filmološko nakladništvo kao i još i više za zainteresiranu čitateljsku publiku....pročitajte cijeli tekst...

  • Nemjerljivo važan prinos publicističkoj teoriji dokumentarnog filma

    Bill Nichols: Uvod u dokumentarni film, Hrvatski filmski savez i Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Zagreb, prosinac 2020.

    Piše: Katarina Marić
    Nicholsova knjiga, kroz sva tri svoja izdanja (2001, 2010, 2017), među najpopularnijim je filmskoteoretičarskim naslovima o dokumentarnom filmu, ujedno prva takva u hrvatskom prijevodu; koja u prvom redu pomaže onima koji se žele upoznati ne samo sa svjetskom poviješću ovog filmskog roda i s razvrstavajućom tipologijom dokumentarističkog filmskog izlaganja, nego i sa samom kritičkom interpretacijom dokumentaraca, kao i potencijalnim redateljskim bavljenjem istim, što Uvod u dokumentarni film čini nemjerljivo važnim prinosom publicističkoj teoriji i povijesti filma općenito, a posebno dragocjenim u fundusu filmološke literature na hrvatskom. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Filmološka razmatranja bogatog iskaza i zanimljiva stila

    Saša Vojković, Cirkularnost utjecaja: Fragmenti filma svijeta, HFS, 2020.

    Piše: Tomislav Čegir
    Strukturirana u dva dijela, Cirkularnost utjecaja: Fragmenti filma svijeta u prvom promišlja mijene teoretskih koncepata o ranom europskom i klasičnom američkome filmu, dok u drugom kroz primjere tzv. interkulturnoga filma poseže za ostvarenjima raznovrsnih kinematografija, redom: triju kineskih, južnokorejske, japanske, indijske, iranske, afričke pa sve do hrvatske, propitujući koncepte nacionalnih kinematografija i razmišljajući o stanju globaliziranoga svijeta. Premda djelo nije sasvim izvanredno, kvalitete daleko nadvladavaju nedostatke. Autorica osim vlastita stava ne nudi i potpuna rješenja, jer je svjesna da ona i nisu moguća već poziva na uspostavu dijaloga s čitateljem, bilo da je riječ o filmolozima ili tek zainteresiranim poznavateljima filmske umjetnosti. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Postapokaliptična priča o preživljavanju i ustrajnosti ljudskoga duha

    Robert Kirkman, Živi mrtvaci, Fibra, 2020.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Ljubitelji stripova postapokaliptične tematike neće biti zakinuti tijekom čitanja planetarno popularnog strip-serijala Živi mrtvaci. Kirkman je korektno napravio vrlo dobru priču o preživljavanju i ustrajnosti ljudskoga duha. Trajala je ta priča preko 15 godina, a sada konačno imamo priliku priču pročitati do kraja, saznati kroz što će Rick Grimes i ostatak društva proći na putu oporavka, koji će u više navrata biti zaustavljen. U izdanju Fibre objavljen je posljednji, 4. omnibus (u kojemu se nalaze brojevi 145-193), koji se sastoji od nemalih 1200 stranica. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Prvijenac koji zavrjeđuje etiketu obavezne lektire

    William Golding, Gospodar muha, Vorto Palabra, Zagreb, 2019.

    Piše: Miroslav Cmuk
    William Golding (1911-1993) romanom-prvijencem Gospodar muha iz 1954. godine stekao je uspjeh i ugled kod čitatelja i književne kritike. U ovoj priči distopijske tematike govori se o dječacima, točnije engleskim školarcima koji su preživjeli avionsku nesreću i spas pronašli na pustom otoku. Da bi preživjeli, dječaci moraju donijeti propise, a jedan od njih je da smije govoriti samo onaj koji drži školjku. Gospodar muha zavrjeđuje etiketu obavezne lektire – priča je to koja se mora pročitati, ali i pogledati. Roman Gospodar muha u dva je navrata ekraniziran (1963. i 1990. godine), a Dušan Vukotić napravio je srodno ostvarenje - Sedmi kontinent (1966). ...pročitajte cijeli tekst...

  • Dinamičan i intrigantan triler

    Margaret Atwood, Svjedočanstva, Lumen, Zagreb, 2020.

    Piše: Miroslav Cmuk

    Novim nastavakom izdanim nakon trideset i pet godina, Margaret Atwood ponovno je napravila odličan posao, još je dublje predočila bolestan sistem u kojemu se može preživjeti ako se slijepo poštuju zadana pravila, a bazira se na uniformiranosti, prisilnom autoritetu i represivnosti. Poput Sluškinjine priče, roman Svjedočanstva primjer je intrigantnog trilera u kojem se ljudi planski unutar Gileada međusobno potkopavanju, izloženi sumnjama i doušnicima koji bez prestanka pletu ubilačke mreže. ...pročitajte cijeli tekst...

  • RAZVOJ STRIPA OD 1968. GODINE

    Dan Mazur, Alexander Danner, Svjetska povijest stripa, Sandorf, Zagreb, 2020.

    Piše: Miroslav Cmuk

    Mazur i Danner u stanju su komparirati i podrobno analizirati likovni izraz, upućeni su u materiju i dosljedno provode vrednovanje. Pažnju su posvetili svim razdobljima, nije da su zanemarili ili u kraćim crtama predočili stripove iz prve faze što su nastali od 1968. do 1978. godine. U trećem dijelu knjige spominju se nove platforme (internetski stripovi), prostori i tendencije čija se budućnost ne može sa sigurnošću prognozirati. Nastojali su Mazur i Danner podjednako spomenuti i alternativne i komercijalne stripove; dobar dio serijala i grafičkih novela koje spominju dostupan je na hrvatskom jeziku, a ono što nije, bit će uskoro jer je izdavaštvo stripova u dobroj formi. ...pročitajte cijeli tekst...

  • FILM I VIDEOIGRE

    Ilija Barišić, Filmska gramatika videoigara – Modaliteti vizualnog izlaganja novih medija, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2019.

    Piše: Miroslav Cmuk

    Barišićeva Filmska gramatika videoigara neizostavno je stručno štivo, obavezna literatura za sljedeća istraživanja; bit će od velike koristi svima koji se detaljno bave medijskom kulturom, naročito kompleksnim odnosom film-videoigra. Između ostaloga, piše u kojoj mjeri film ima utjecaj na industriju videoigara, po čemu je retorika filma nalik retorici videoigara, kako videoigre obogaćuju filmske žanrove te preuzimaju određene ideje iz filmova. Naravno, nije da je Barišić pisao samo kako su filmovi utjecali na razvoj videoigara, nego problematici pristupa i s druge strane jer, videoigre i filmovi međusobno imaju snažan utjecaj. ...pročitajte cijeli tekst...

  • MONUMENTALNA KNJIGA

    Nenad Polimac, Život u filmu 1 – Uzori i dosezi, Gordogan, SKD Prosvjeta, Zagreb, 2019.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Nenad Polimac je život proveo u filmu. Svojim je iscrpnim razmatranjima iskazao poštovanje i autorima i djelima, ukazivao na plasman koji su djela (i autori) stekli u javnosti te otvoreno navodio određene nelogičnosti koje su se sastojale od negativnih ocjena. Polimac nije imao egocentričnu naviku ubacivanja svoje osobnosti u tekstove, pa će tako čitatelj izuzetno malo saznati o njemu, jer riječ je o tekstopiscu koji je naglasak stavljao na filmska ostvarenja. Život u filmu 1 – Uzori i dosezi knjiga je kojoj će se čitatelji više puta vraćati. Čitatelji kojima nisu mrski obimni, pismeni i informativni tekstovi neće biti razočarani ovim izdanjem pomoću kojega će steći širu sliku o hrvatskoj kinematografiji. ...pročitajte cijeli tekst...

  • ISCRPNO O STRIPOVIMA

    Tomislav Čegir, Otkrivanje stripa, Vedis, Zagreb, 2018.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Tomislav Čegir posvećen je sedmoj umjetnosti, a rezultat te posvećenosti nekoliko je knjiga. Osim o filmovima, Čegir predano piše i o stripovima; stoga je poznat onima koji prate stripove i čitaju literaturu o njima. Nije objavio nekoliko tekstova pa prestao pisati o tom mediju, nego je posvećen devetoj umjetnosti i kontinuirano piše o stripovima od 1994. godine. U Čegirovim tekstovima o stripovima ne manjka referenci na filmove, posebice kod tekstova o vesternu, a ne manjka ni spomena na knjige. Otkrivanje stripa obavezno je štivo za stripoljupce, ali i filmoljupce! Ljubitelji stripova po nepisanom su pravilu i ljubitelji filmova, a ni strastvenost prema dobroj knjizi nije im strana. ...pročitajte cijeli tekst...

  • ZBIR TEKSTOVA

    Ivo Škrabalo, Distributer iz onih vremena, Vedis, Zagreb, 2019.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Ivo Škrabalo (1934-2011) imao je više zanimanja i funkcija – bio je scenarist, redatelj, doktor prava, filmski povjesničar, političar, novinar i publicist. Za života je objavio nekoliko knjiga, a dugo je godina radio kao savjetnik za repertoar, odlučivao koji bi se filmovi trebali prikazati u kinodvoranama. Kada se govori o filmu, a naročito o hrvatskoj kinematografiji, Ivo Škrabalo važan je faktor. Bio je bitan sudionik i svjedok vremena, imao je uvid u kulturne (ne)prilike, umio je potanko objasniti u kojem se smjeru kreće filmska industrija. Korisne informacije koje je posjedovao ostale su zapisane, a sada je dobar dio njih objavljen u formi knjige. ...pročitajte cijeli tekst...

  • DNEVNIČKI ZAPISI

    Andrej Tarkovski, Martirologijum: dnevnici 1970-1986., Akademska knjiga, Novi Sad, 2017.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Martirologijum: dnevnici 1970-1986. čine dnevnički zapisi koje je Tarkovski vodio od 30. travnja 1970. do 15. prosinca 1986. godine, a nudi podrobniju sliku o ruskom geniju koji je često pisao o odnosu s roditeljima, zdravstvenim problemima, slobodi, umijeću stvaranja, društvenim prilikama te položaju pojedinca u društvu. Martirologijum sadrži 680 stranica i preko 800 korisnih fusnota koje će čitateljima, filmolozima, a naročito mlađim generacijama, biti od pomoći. U vjerodostojnost dnevničkih zapisa, kada je Tarkovski u pitanju, ne moramo sumnjati. Vrijedni su pomnoga čitanja, pomoću njih može se dobiti jasnija slika o umjetniku koji je opravdano stekao i zadržao reputaciju vrhunskog umjetnika. ...pročitajte cijeli tekst...

  • PRIKAZ MARIJE MAGDALENE U KNJIŽEVNOSTI I FILMU

    Jadranka Rebeka Anić, Irena Sever Globan; Marija Magdalena: od Isusove učenice do filmske bludnice, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2018.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Obje se autorice u studijama često pozivaju na feminističku teologiju i nude novija tumačenja o položaju žena u novozavjetnim tekstovima, ali i suvremenija viđenja o ulozi žena u kršćanskim zajednicama, pojašnjavaju društveni kontekst u kojemu su nastala određena književna ili filmska ostvarenja. Obje su studije obimne i istraživačkoga karaktera, svojevrsni poziv na daljnju raspravu o (ne)ispravnim i (ne)vjerodostojnim prikazima Marije Magdalene. ...pročitajte cijeli tekst...

  • STUDIJE O HRVATSKOM FILMU

    Petar Krelja, Do posljednjeg daha, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2019.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Stilski izbrušeni, Kreljini su tekstovi zaokruženi i pregledni, nude stabilnu sliku kojom se zdušno promoviraju hrvatski autori i njihova vrijedna djela, čiji je vrijednosni kapacitet kod manje upućenih pojedinaca i manje cijenjen. U svojim uravnoteženim razmatranjima Krelja redovno otkriva nove detalje koji mlađim generacijama nisu poznati, pa gledatelj može dobiti želju za ponovnim gledanjem filmova, a ponavljanjem gradiva konstatirati kako Kreljina oštroumna obrazloženja nikako nisu bez pokrića. Osim što barata golemom količinom znanja, Petar Krelja vrsni je stilist – njegovi su tekstovi lako prohodni i podjednako namijenjeni svima - i početnicima i iskusnijim poznavateljima sedme umjetnosti. ...pročitajte cijeli tekst...

  • UZNEMIRUJUĆA DISTOPIJA

    Margaret Atwood, Sluškinjina priča, Lumen, Zagreb, 2017.

    Piše: Miroslav Cmuk

    Margaret Atwood napisala je neveselu distopijsku priču; nakon što je čovječanstvo pogođeno neplodnošću, novoosnovana država Gilead vraća se tradiciji i konzervatizmu s ciljem povećanja broja novorođenčadi. Bilo da se čita ili gleda na malim ekranima, Sluškinjina priča jeziva je i uvjerljiva priča o radikalnim društvenim (ne)prilikama koje se, reći će idealisti, nikako ne mogu dogoditi u civiliziranome društvu. No nemojmo smetnuti s uma činjenicu da Margaret Atwood radnju romana nije smjestila u daleku budućnosti, i da bi u vremenima kada su ideološke podjele veoma izražene, umjesto pitanja „Je li Sluškinjina priča moguća?“, valjalo postaviti protupitanje „U kojoj se mjeri već ostvaruje?“...pročitajte cijeli tekst...

  • PROROČANSKA KNJIGA

    Ray Bradbury, Fahrenheit 451, Znanje, Vorto Palabra, Zagreb, 2019.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Nova ekranizacija romana Fahrenheit 451 dobro će doći novim generacijama kritički nastrojenih gledatelja, baš kao što će novo izdanje romana itekako dobro doći novim generacijama čitatelja koje će ova priča primorati na razmišljanje o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti knjige, ukazati na kobne opasnosti koje bi knjige i čitatelje mogle snaći. Unatoč povećem broju godina koje ima iza sebe, Bradburyjev roman još uvijek djeluje svježe i aktualno, po pitanju sadržaja nije ni ostario ni zastario. Jednako je šokantan, intrigantnog i uznemirujućeg sadržaja, kao da je prvotno objavljen tijekom 2019. a ne davne 1953. godine.
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • PRILOG HITCHCOCKOLOGIJI

    Mario Vrbančić, Senka Božić-Vrbančić, Hitchcockijanski pogled, Jesenski i Turk, Zagreb, 2017.

    Piše: Miroslav Cmuk
    U knjizi Hitchcockijanski pogled autori se bave određenim elementima koji su snažno prisutni u Hitchcockovim filmovima i imaju ključnu ulogu kada se pomnije krene u zahtjevan proces analize sadržaja. Nakon što se pročita Hitchcockijanski pogled, drugačije promatramo način na koji je kamera snimila određenu scenu, zapitamo se koja je uloga pružena gledatelju (ali i onome koji je scenu snimio). Lakše uviđamo dublje značenjske slojeve koje u sebi ima iskorištena glazba, prepoznajemo elemente kazališta i naposljetku, dobivamo niz novih potvrda o Hitchcockovom majstorstvu....pročitajte cijeli tekst...

  • Odmjerena kritičnost

    Damir Radić, Milenijsko kino – film na početku 21. stoljeća, Hrvatsko društvo filmskih kritičara, Zagreb, 2018.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Odmjereni i sa stavom, Radićevi tekstovi nagovaraju na polemiku, pružaju nova viđenja i tumačenja filmova. Neovisno o vremenu čitanja, Radićeve filmske recenzije bit će od velike pomoći čitateljstvu. Knjiga Milenijsko kino podsjeća na nedavni kino-repertoar s početka 21. stoljeća koji je, žanrovski i sadržajno gledano, bio raznolik i vrijedan gledanja, nije manjkalo intrigantnih drama, akcijskih spektakala i trilera koji su pokupili pozitivne dojmove kritike i publike. U tekstovima Damira Radića koncizno se objašnjava po čemu su određeni filmovi bili specifični i hvalevrijedni, a koji su polučili osrednji rezultat, ne ostvarivši puni potencijal.
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Zvjezdana usamljenost

    Charles Casillo, Javni i tajni život Marilyn Monroe, Profil, Zagreb, 2019.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Biografska knjiga Javni i tajni život Marilyn Monroe, koju potpisuje Charles Casillo, nudi pregršt informacija o američkoj glumačkoj divi koja je u mnogočemu bila podvojena. Veća od moćnog ološa iz svijeta filma, često okružena hijenama u ljudskom obličju, znala je kako joj je vanjski izgled glavni adut pomoću kojega bi makar nakratko mogla popuniti unutarnju prazninu. Nije bila tek isprazna lutkica koju kamere vole, vješto je krila neregistrirane jecaje duše, a umjela se i vješto izraziti u javnosti, premda nije bila visokoobrazovana. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Originalnost i sklonost eksperimentiranju

    Antoine de Baecque, Godard: biografija, Sandorf, Zagreb, 2016.

    Piše: Miroslav Cmuk

    Tko je zapravo Jean-Luc Godard? Djeliće odgovora na ovo pitanje nudi biografija, napisana tečno. Sistematično se opisuje Godardov životni lik i djelo do 2010. godine, njegove ostvarene ambicije, osvojene nagrade i uloženi napori, realizirani i odgođeni projekti, osebujna postignuća što mogu zabezeknuti. Antoine de Baecque predočava Godardovu autorsku veličinu koja nije uvijek bila podjednako dosljedna, ali redovno fascinantna. Svrstati Godarda u jednu žanrovsku ladicu? U pravilu, nemoguć zadatak, jer je riječ o autoru koji se okušao na mnogim poljima, poigravajući se pritom propisanim žanrovskim obrascima. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Profesionalno o profesionalcu

    Brian Jay Jones, George Lucas: jedan život, Profil, Zagreb, 2018.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Biograf je naglasak stavio na Lucasov profesionalni život, detaljno opisujući kakve je muke ovaj vrsni filmaš imao sa zadanih poštivanjem rokova; spominje kako je Lucas rješavao poteškoće što bi se pojavile zbog premašivanja budžeta i kakvim je nadmudrivanjima nastojao stabilizirati financijske konstrukcije; pojašnjava kako je protekao odabir glumaca i pod kojim je okolnostima Lucas svoje zacrtane vizije u konačnici uspio realizirati. Ukratko, biografija o Lucasu napravljena je po mjeri, bez obožavateljskih pretjerivanja i razmetanja. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Iscrpno o filmskoj animaciji

    Midhat Ajanović Ajan, Filmska lutka, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2019.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Knjigom Filmska lutka obrađena je kompleksna tema kojom se malo koji filmolozi pomnije bave. U najvećoj je mjeri obrađen pojam lutka-film; dok opisuje bogatu povijest razvoja lutka-filma, Ajanović koncizno iznosi brojne primjere koji su promijenili svijet animacije. Uspio je dokazati kako je animacija kao filmski rod posve ravnopravna ostalim rodovima. U svojoj studiji nije zanemario ni animirane dokumentarce o kojima se pohvalno izrazio. U razmatranjima Ajanović nije isključiv, stoga uredno navodi autorska postignuća iz brojnih nacionalnih kinematografija, pritom ne zaobilazi domaće animatore (Vukotić, Kristl…) koji su postigli znatne uspjehe. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Otpor zaboravu

    Željko Ivanjek, Nenad Polimac, Branko Belan - zaboravljeni klasik, Profil, Zagreb, 2018.

    Piše: Miroslav Cmuk

    Branko Belan nepravedno je zanemaren autor, i kao književnik i kao filmaš. Ovom je knjigom ispravljena davna greška; pružila se zaslužena počast klasiku i pružio se otpor zaboravu. Ništa čudno ako zahvaljujući knjizi tandema Ivanjek/Polimac konačno dođe do revitalizacije Belanovog cjelokupnog opusa – i filmskog i književnog....pročitajte cijeli tekst...

  • Nestandardni kroničar

    Rajko Grlić, Neispričane priče, Henacom, Zagreb, 2018.

    Piše: Miroslav Cmuk

    Neispričane priče najlakše je opisati kao nestandardnu biografiju (netipična je zbog forme leksikona i jer događaji nisu predočeni pravolinijski), duhovito i pametno štivo u kojem radišni Grlić koncizno i uravnoteženo, bez ustručavanja pripovijeda kroniku vlastitoga života, života koji zvuči i izgleda poput filma i po kojemu bi netko pametan danas-sutra komotno mogao (i trebao) snimiti film. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Skup korisnih osvrta

    Tomislav Čegir, Filmski osvrti: autorske i žanrovske perspektive, Matica hrvatska, Zagreb, 2018.

    Piše: Miroslav Cmuk

    Najnovija knjiga Tomislava Čegira sastoji se od četrdesetak filmskih osvrta objavljenih u časopisu Vijenac od 2011. do 2017. Određeni su tekstovi dodatno prošireni s tri kartice na pet, a ima i tekstova koji dosad nigdje nisu objavljeni. Čegir kontinuirano piše o filmovima od 1994. godine. Prve je tekstove objavljivao u mjesečniku Heroina Nova, a za svoj je predani rad višestruko nagrađivan. Čegiru je poznata filmska povijest, kako se film kao medij razvijao, spominje u kojoj su mjeri glumci bili uvjerljivi, objašnjava redateljeve postupke i odluke. Obraća pažnju na glazbu i rad snimatelja. Prepoznaje vrijednosti koje film posjeduje, ali ukazuje i na propuste koji su filmskoj ekipi promaknuli....pročitajte cijeli tekst...

  • Cjeloživotna predanost filmu

    Ante Peterlić, Rani radovi… i još ponešto, Vedis, Zagreb, 2018.

    Piše: Miroslav Cmuk

    Brojni Peterlićevi tekstovi što su prvotno objavljivani u periodici sada su sabrani u jednoj knjizi i oteti od zaborava. U protivnom bi se tekstovi zametnuli u moru periodike, a ovako su dostupniji široj javnosti. Još uvijek podosta aktualni i krcati informacijama što u međuvremenu nisu zastarjele ili izgubile na vrijednosti, Peterlićevi tekstovi bit će od velike koristi sadašnjim i budućim filmolozima, ali i sasvim običnim filmoljupcima kojima nije mrsko pročitati kvalitetnu filmsku studiju, kritiku ili esej. U knjizi Rani radovi… i još ponešto nalazi se – kraće kritike, kraće i duže studije, predgovori drugim filmološkim knjigama, intervjui koje je dao medijima i intervjui koje je vodio s filmašima. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Subverzivnost u filmu

    Amos Vogel, Film kao subverzivna umjetnost, Mizantrop, Zagreb, 2018.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Vogelova knjiga Film kao subverzivna umjetnost može poslužiti u reafirmacijske svrhe kao svojevrsni vodič kroz područje filmskih subverzivnosti, pobuditi interes kod mlađih gledatelja koji nisu dovoljno upućeni u bogatu povijest filmskih subverzija, a dobro će doći i upućenim gledateljima, makar kao podsjetnik. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Problem identiteta

    Dejan Varga, Identiteti u filmovima Pedra Almodóvara, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2018.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Dejan Varga sastavio je iscrpnu i sustavnu studiju koja traži koncentriranog i posvećenog čitatelja. Osim što je pokazao zavidno poznavanje teorijske građe kada je problematika identiteta u pitanju, Varga se dokazao i kao vrstan poznavatelj Almodóvarovog filmskog opusa (i poznavatelj sedme umjetnosti uopće). Užitak u čitanju bit će prisutan kod upućenih poznavatelja Almodóvarove filmografije i nema sumnje da će ova knjiga potaknuti čitatelje na ponovno gledanje, primorati ih na razmišljanje te preispitivanje dosadašnjih viđenja. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Studija o folklorno-književno-filmskom tretmanu

    Boris Perić, Tomislav Pletenac: Zemlja iza šume: vampirski mit u književnosti i na filmu, Zagreb, 2015., TIM press

    Piše: Katarina Marić
    Za naše podneblje stručne vampirološke te pripadajuće joj podvrsne drakulološke literature (u svjetskom kontekstu etablirane i opsežne), kronično nedostaje, te je neizostavno bilo da upravo priznati stručnjak za istu Boris Perić (šifra: roman Vampir, 2006), u već dokazano plodnoj suradnji s Tomislavom Pletencem (šifra: Fantastična bića Istre i Kvarnera, 2008), objavi ovu tako dobrodošlu studiju o folklorno-književno-filmskom tretmanu istih, mahom u kontekstu dešifriranja najutjecajnijeg djela žanra – književnog kanona Drakula Brama Stokera (1897), s refleksijom na domaće podneblje....pročitajte cijeli tekst...

  • O filmskom vremenu

    Bruno Kragić: Neke tendencije klasičnog filma: Tri eseja, Hrvatski filmski savez, Zagreb 2017.

    Piše: Josip Grozdanić
    Ako bi se željelo najsažetije i ujedno dovoljno precizno opisati knjigu Neke tendencije klasičnog filma: Tri eseja filmologa Bruna Kragića, objavljenu u ediciji Rakurs u izdanju Hrvatskog filmskog saveza, reklo bi se da ona govori o filmskom vremenu. Preciznije, o nekoliko aspekata filmskog vremena u klasičnom holivudskom filmu, te o načinima na koje su neki elementi stvarnosti, poput vremenskih odsječaka bez formalnih događanja te starenja glumaca i njihove životne dobi, izvedbeno i značenjski utjecali na to vrijeme. Ako ne izravno, konkretno u dobi, osobinama i postupcima likova koje su tumačile najveće holivudske filmske zvijezde toga vremena, barem na šire semantičkoj i konotativnoj razini....pročitajte cijeli tekst...

  • Svevremenski ogledi

    Ante Peterlić, Ogledi, Hrvatski filmski savez, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Zagreb, 2018.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Reizdanja vrijednih knjiga nisu česta pojava, naročito ne u vremenima kada izdavači nisu posve sigurni hoće li im reizdanje knjige donijeti korist ili financijske gubitke. Čitateljstvo se raduje reizdanju knjige koja je slabo ili teško dostupna jer, veće su šanse da će se knjiga ponovno naći na policama javnih knjižnica, ali i policama knjižara za one koji ne preferiraju knjižnice nego vole imati svoj primjerak knjige. Spajanjem dviju zbirki tekstova Ante Peterlića (1936-2007), prvog doktora filmologije u nas, koji je tekstovima, televizijskim emisijama i drugim oblicima angažmana utjecao na brojne ljubitelje sedme umjetnosti, nastala je knjiga Ogledi (2018). ...pročitajte cijeli tekst...

  • Interakcija sedme i devete umjetnosti

    Midhat Ajanović Ajan, Film i strip, Ogranak Matice hrvatske u Bizovcu, Bizovac, 2018.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Teško je u kratkim crtama sažeti društvo glasovitih redatelja (Federico Fellini, Luis Buňuel, Roy Andersson, Viking Eggeling, Alexandre Alexeieff, Dziga Vertov), autora stripova (Krešimir Zimonić, Joe Sacco, Ivo Milazzo i Giancarlo Berardi, Hugo Pratt, Andrija Maurović, Michael Rabagliati), animatorica (Joanna Quinn, Alison de Vera) i književnika (Dashiell Hammett) o kojima Ajanović skladno i nadahnuto piše. Njegovi su eseji prigodni i manje i više upućenim čitateljima, svi od njih mogu imati koristi – upućeniji mogu proširiti dosadašnje znanje, a manje upućeni uvidjeti kako se razvijala produkcija filmova i stripova. U više je navrata Ajanović dokazao kako su se kroz noviju povijest film i strip nadopunjavali. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Podrobno o filmskom stilu

    Krunoslav Lučić,Filmski stil: teorijski pristup i stilistika hrvatskog igranog filma, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2017.

    Piše: Miroslav Cmuk

    Lučićeva će knjiga nesumnjivo biti korisna referenca,važna pripomoć u istraživanju filmolozima, ali i običnim filmoljupcima koji su navikli gledati film stručnije, iz drugog kuta. Budući da je stručna i temeljita, knjiga će dobro doći svima onima koji film ne doživljaju samo kao sredstvo puke zabave nego umiju prepoznati/iščitati filmski jezik i uživati u stilizacijama kroz koje se gledateljstvu nude skrivene poruke. Knjiga će naročito biti od pomoći studentima tijekom slušanja kolegija Stilistika i ostalih srodnih predmeta na humanističkim studijima. Međutim, valja imati na pameti da knjiga Filmski stil: teorijski pristup i stilistika hrvatskog igranog filma iziskuje pažljivog, strpljivog i predanog čitatelja....pročitajte cijeli tekst...

  • Dinamika kinematografskog života

    Igor Jurilj, Film od Zorinog doma do Edisona: Recepcija filma i prvih karlovačkih kinematografa u lokalnoj periodici, 1896-1920., Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2017.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Osim što detaljno opisuje razvoj filma u Karlovcu, Jurilj ujedno opisuje stanje u novinarstvu prije, tijekom i nakon Prvog svjetskog rata. Tako, primjerice, spominje manjak papira i hiperinflaciju koja je obilježila 1917. godinu. Spominje političke prilike, vladavinu Khuena Hederváryja (1849-1918) i podređenost Ugarskoj. Naglasak je u knjizi ipak stavljen na događaje vezane uz film. U vremenima u kojima ljudi premalo drže do vlastite prošlosti, potrebno nam je što više ovakvih historiografskih publikacija u kojima se opisuje regionalna povijest grada, ali i filma....pročitajte cijeli tekst...

  • Od Obitelji Soprano do Momaka s Madisona

    Sanja Kovačević, Kvalitetne TV serije. Milenijsko doba ekrana, Centar za kreativno pisanje, Jesenski i Turk, Zagreb, 2017.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Kvalitetne TV serije rijetka su i vrijedna knjiga te važan prilog filmskoj esejistici. Autorica promišljeno i analitično razlaže, pokazuje poznavanje medija o kojem piše, prokazuje i argumentirano obrazlaže sekvence, pedantno izlaže teze i antiteze, organizirano pojašnjava složene strukture i manje vidljive mehanizme što čine televizijsku industriju na konkretnim primjerima opravdano hvaljenih televizijskih serija. Bogat i informacijski točan, pregledan i koncizan, naslov. Ova studija o televizijskoj mašineriji zagolicat će pažnju gledatelja i primorati ih na studioznije poimanje televizijskih serija ...pročitajte cijeli tekst...

  • Protiv politizacije kulture

    Hrvoje Turković, Politikom po kulturi. Polemike (1968-2002), MeandarMedia, Zagreb, 2016.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Za razliku od kritičara, Turković nije negativistički nastrojen prema domaćim filmovima i smatra da je za malu kinematografiju, kao što je hrvatska, sasvim normalno da u njoj postoje slaba, prosječna i jaka ostvarenja te da je za očekivati kako neće svi filmovi biti jednako kvalitetni. Da bi osporio tvrdnje okorjelih neljubitelja hrvatskih filmova, Turković iznosi brojne teze i argumente što idu u prilog hrvatskom cjelovečernjem filmu. Dok se čitaju Turkovićeve sabrane polemike, teško je ne oteti se dojmu kako se povijest neprestano ponavlja jer se mentalitet ljudi nije osobito promijenio ...pročitajte cijeli tekst...

  • Monumentalan spomenik velikom autoru

    Berković, ur. Diana Nenadić, Nenad Polimac, Hrvatski filmski savez, 2016.

    Piše: Tomislav Čegir
    Iako se usprkos redovito visokoj kvaliteti kritičko teoretskih osvrta na filmsko naslijeđe Zvonimira Berkovića moglo učiniti da nedostaje i cjelovito sagledavanje njegova stvaralaštva, monografija Berković pod uredničkim nadzorom Diane Nenadić i Nenada Polimca zasigurno upotpunjava navedenu prazninu.Monografija Berković zamalo je monumentalan spomenik velikom hrvatskom autoru, djelo koje se bez poteškoća sagledava u samostalnoj visokoj kvaliteti. I poštovatelji opusa Zvonimira Berkovića kao i tek zainteresirani čitatelji u ovoj će monografiji naći vrsno štivo ...pročitajte cijeli tekst...

  • Filmaš i filmozof

    Jacques Rancière, Béla Tarr, vrijeme od poslije (Béla Tarr, le temps d après), Multimedijalni institut, Zagreb, 2015.

    Piše: Janko Heidl
    Nevelika knjiga Béla Tarr, vrijeme od poslije posvećena je djelu naslovnog mađarskog filmaša. Filmofil ali ne i filmolog, nego dakako, filmozof, Rancière Tarrovu opusu pristupa kao poklonik, s nekom vrstom prigušenog zanesenjaštva, kao gledatelj koji u tim filmovima uživa i u njima pronalazi brojne poticaje. U svom tekstu, svojevrsnom impresionističkom eseju, uvelike čitko i razgovijetno pokušava objasniti ponajprije samome sebi, a potom i čitateljstvu, što je to toliko dojmljivo i vrijedno u Tarrovim slikopisima te navesti publiku da posveti dodatnu pažnju filmovima autora kojeg iznimno cijeni ...pročitajte cijeli tekst...

  • Filmski desetobojac

    Diana Nenadić, Silvestar Kolbas, Tanhofer, Hrvatski filmski savez, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Zagreb, 2016.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Pored iscrpnih i zanimljivih tekstova kojima se sustavno razlaže Tanhoferova svestranost, monografija Tanhofer obogaćena je novinskim isječcima i fotografijama autora – bit će korisna i početnicima i upućenim gledateljima jer sadrži pregršt informacija o vrhunskom filmašu čije su mnogobrojne sklonosti pretežno uspješno realizirane. Posljednji tekst je onaj Zvonimira Berkovića koji je bio Tanhoferov blizak prijatelj te suradnik na Akademiji dramske umjetnosti, ali i tijekom rada na filmu: „Nikola Tanhofer nedostižni je filmski desetobojac, s tim da je u većini disciplina bio hrvatski prvak, a u nekima i rekorder.“ ...pročitajte cijeli tekst...

  • Na jednom mjestu

    Nenad Polimac, Leksikon YU filma, Naklada Ljevak, Zagreb, 2016.

    Piše: Miroslav Cmuk
    Leksikon YU filma rezultat je opsežnog i ozbiljnog posla – na jednom je mjestu u kraćim crtama prezentirana impresivna kinematografija koja je povremeno uspješno parirala ostvarenjima koja su nepovratno obilježila svjetsku filmsku industriju. Prekaljeni filmofili podsjetit će na neke poznate činjenica, dok će filmskim početnicima dobro doći u proširivanju znanja o filmovima nastalima na području bivše Jugoslavije ...pročitajte cijeli tekst...

  • Sustavno štivo

    Tomislav Šakić, Modernizam u hrvatskom igranom filmu, Disput, Zagreb, 2016.

    Koncizna i opširna, pisana znanstvenim stilom, Šakićeva respektabilna studija bit će od znatne koristi i filmolozima i filmofilima; ova doktorska disertacija nipošto neće ostati nezapažena nego će poslužiti ljubiteljima sedme umjetnosti u daljim istraživanjima i polemikama, budući da je krasi mnoštvo usustavljenih, korisnih podataka. ŠAkić je sistematično analizirao mnoge modernističke tendencije koje su obilježile hrvatske igrane filmove te argumentirano iznio široku, temeljitu sliku o bogatoj hrvatskoj kinematografiji
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Ljubav i entuzijazam prema animaciji

    Mihaela Majcen Marinić, Prema novoj animaciji, MeandarMedia, Zagreb, 2014.

    Piše: Janko Heidl
    Prema novoj animaciji Mihaele Majcen Marinić bitan je prinos pisanom valorizatorskom osvrtanju na povijest hrvatskog filma, obvezna literatura svakom ovdašnjem pokloniku sedme umjetnosti. Mihaela Majcen Marinić perceptivno i sažeto uočava stilsko-tematske značajke pojedinih razdoblja i naraštaja, pronalazeći im zajedničke crte te međugeneracijske sličnosti i razlike, no pritom zadržavajući respekt prema umjetničkim individualnostima i osobitostima. Knjiga poput ove nije mogla nastati doli kao plod velike ljubavi i entuzijazma prema predmetu istraživanja ...pročitajte cijeli tekst...

  • Dijalog s neprisutnim sugovornikom

    Vladimir Vuković, April u novembru, Vedis, Zagreb, 2015.

    Piše: Janko Heidl
    Ukratko destilirano, moglo bi se učiniti da Vukovićevo zalaganje za humanost ne može biti odlika pravog filmskokritičarskog razmišljanja, no čitanjem mnoštva tekstova – među kojima su poneki, primjerice eseji o djelu Luisa Buñuela, Ingmara Bergmana ili o trileru, briljantni – posve je jasno da je riječ o itekako pronicljivom znalcu slikopisa, intelektualcu i humanistu koji je svjesnom odlukom, odgovorno prema svojim načelima, a ne povijajući se pod naletima eventualnih trendova izabrao pristup dobronamjernog i nenametljivo podučavalačkog dijalogiziranja s neprisutnim sugovornikom ...pročitajte cijeli tekst...

  • Vrijeme se mora mudro iskoristiti

    Zdenka Heršak, Nosili me vihori, VBZ, Zagreb, 2014.

    Piše: Janko Heidl
    Zdenka Heršak se u knjizi Nosili me vihori dotiče i svog zanata, svog poziva, svoje umjetnosti o kojoj zbori manje no što bismo očekivali. „Nisam više glumica, možda to nikad nisam ni bila.“ – napisat će. Spominje kako je prolazila kroz razdoblja silne zaposlenosti, prisjeća se poneke anegdote sa studija glume, a iz angažmana u Kazalištu Gavella ovlaš se dotiče predstave Kraljevo (1970) s kojom je gostovala u inozemstvu. Glumci, veli, prečesto glume i u životu, mada ne bi trebali, i vole uživati u svom egu. Pljesak nakon svake, pa i najlošije kazališne predstave ne odobrava ...pročitajte cijeli tekst...

  • Iz drugog kuta

    Midhat Ajanović Ajan, Portret nacrtan ugljenom i kišom, Ogranak Matice hrvatske Bizovac, Bizovac, 2015.

    Piše: Janko Heidl
    Odličan roman, Portret nacrtan ugljenom i kišom nenametljivo i usputno obrazuje čitatelja o oblasti karikature, stripa i animacije, budi želju za njihovim upoznavanjem te proučava i tumači djela iz tog područja ugodno oslobođeno od gdjekad sputavajućih smjernica filmološke znanosti koja ni najoštroumnijim raščlambama ne uspijeva prodrijeti u srž tajne kreacije. U toj nemogućoj misiji nije dakako uspio ni Ajanović, no svakako osvježava pročitati razmišljanja osvjedočenog znalca koji se i ovom prilikom prodorno bavi filmskim, odnosno specifičnostima izraza određene umjetnosti, ali uvide plasira na drukčiji način, iz intrigantne vizure ...pročitajte cijeli tekst...

  • Kad je film samo posao

    Jess Walter, Lijepe ruševine (Beautiful Ruins), prev. Aleksandra Barlović, Mozaik knjiga, Zagreb, 2014.

    Piše: Janko Heidl
    Jess Walter, Lijepe ruševine (Beautiful Ruins, prev. Aleksandra Barlović), Mozaik knjiga, Zagreb, 2014.Dobar dio knjige opisuje romantične silnice te sudbinske puteve i zaokrete u životima nekolicine likova tijekom pedesetak godina i tek je rubno vezan uz filmska zbivanja, no Jess Walter kroz roman nudi mnoga razmišljanja o filmu i kinematografiji. Nisu to stručna raščlanjivanja, ali jesu perceptivni mali ogledi o djelovanju filma na pučanstvo te zanimljive teze o temeljnoj opreci između iluzija koje nudi filmsko djelo i posvemašnje, bešćutne deziluzoniranosti onih koji proizvode filmove, napose producenata kojima nije stalo do umjetnosti, nego svoje aktivnosti u kinematografiji shvaćaju kao poslovne pothvate koji se zbivaju u toj industrijskoj grani ...pročitajte cijeli tekst...

  • Energetsko polje

    Pam Grout, E na kvadrat, VBZ, Zagreb, 2014.

    Piše: Janko Heidl
    Ostvarenje uvjeravačkog karaktera, neka vrsta tzv. samopomoćne populističke literature, E na kvadrat zastupa pozitivno gledanje na život i svijet i na jednostavan i razumljiv način potiče na pitomo oslobađanje od krutih stavova koje nam društvo nameće. Na duhovnu, misaonu slobodu koja, između ostaloga, u sprezi s nužnom disciplinom, jest pretpostavka umjetničke kreativnosti koju ovdje, potaknuti i samim sadržajem knjige, promatramo u domeni filmske umjetnosti. Premda,nije riječ o literaturi koja obrađuje film i kinematografiju, ona na svoj način zadire do tajne kreativnosti jednako koliko, sa svoga polazišta, kakav ozbiljan filmološki rad ...pročitajte cijeli tekst...

  • Stalni preobražaj

    Ivana Keser Battista, Film esej, Leykam International, Zagreb, 2013.

    Piše: Janko Heidl
    Osim što slobodno pluta vrstama, rodovima i žanrovima filmski esej pretežno je lišen klasičnog, linearnog izlaganja i obilježen je nenarativnim ili pseudonarativnim meandriranjem. Oslonimo li se na podrijetlo naziva, na francusku riječ essai koja znači pokušati, probati, filmski esej valja doživjeti kao ostvarenje što se vazda kreće u području ispitivanja, kako formalnog tako i sadržajnog, ovo potonje u smislu autorova generiranja sumnje o predmetu koji razmatra, svojevrsnim razgovorom sa samim sobom. Filmsko esejistično djelo dovodi u pitanje poredak stvari kakav poznajemo. Ono je prostor kontradikcije, provokacije i revalorizacije ...pročitajte cijeli tekst...

  • Odjeća, stil, stav

    Ivana Biočina, Modus vivendi. Ogled o političkom, ekonomskom i društvenom u modi, Jesenski i Turk, Zagreb, 2014.

    Piše: Janko Heidl
    Četrdesetih godina prošloga stoljeća filmovi počinju utjecati na modna opredjeljenja mladih snažnije nego prije. Kao najistaknutiji primjer Biočina navodi kultno ostvarenje Divljak (The Wild One, 1953) Lasla Benedeka u kojem je lik Johnnyja što ga tumači Marlon Brando silno popularizirao motociklističku odjeću i buntovničku takozvanu antimodu radničke klase. Prema u knjizi često citiranom teoretičaru područja mode Tedu Polhemusu, bio je to prvi subkulturni stil kojim se nije težilo oponašati bolje od sebe. Antimoda, odnosno antimodna odjeća je, pojasnimo, stil svojevrsne strogo propisane odore koja se ne mijenja iz sezone u sezonu ...pročitajte cijeli tekst...

  • Tečno i maštovito

    Rãzvan Rãdulescu, Život i djelo Ilije Cazanea (Viaţa şi faptele lui Ilie Cazane) Ljevak, Zagreb, 2014.

    Piše: Janko Heidl
    Ne udarajući odveć izravno po uvjetima života u Rumunjskoj u vrijeme Ceauseşcua, Rãdulescu, smjestivši radnju u Bukurešt i u provincijsko selo te djelomično prateći putešestvije trojice glavnih i nekolicine sporednih likova različitih društvenih statusa, na zanimljiv način daje jedan od mogućih portreta zemlje, oslanjajući se na pomalo suhohumornu ironiju, koja donekle umanjuje oporost. Najbolji rumunjski filmovi novoga milenija, od kojih je većinu Rãdulescu potpisao kao scenarist, impresivniji su od ovoga njegovog romana, no posrijedi je tečno, maštovito i dobro napisano ostvarenje pisca koji ima što reći i nepretenciozno se nastoji odmaknuti od uvriježenoga ...pročitajte cijeli tekst...

  • Intima zvijezde

    Ellen Mattson, Zimsko drvo (Vinterträdet), Hrvatsko filološko društvo / Disput, Zagreb, 2014.

    Piše: Janko Heidl
    Fikcijsko djelo zasnovano na stvarnim likovima i događajima, Zimsko drvo Ellen Mattson u načelu možemo smatrati zadovoljavajućim štivom o liku i dijelu Grete Garbo, nimalo nepouzdanijim od kakve biografije, autorizirane ili ne – a gotovo bismo se usudili reći i autobiografije – jer tko god pisao takvo djelo, događaje prepričava kroz prizmu vlastite interpretacije, baš kao i u romanu, kakav je ovdje slučaj. Sudjelovanje u medijskom cirkusu Greti Garbo bio je ponajprije zamorno i nezanimljivo, smatrala ga je uzurpiranjem vlastita vremena, slobode i mira. Također, taština i ponos u nje su su se otjelovljivali oprečno nego u većine drugih zvijezda ...pročitajte cijeli tekst...

  • Nikad nije kasno?

    François Weyergans, Boksačka demencija (La Démence du boxeur), Hrvatsko filološko društvo / Disput, Zagreb, 2012.

    Piše: Janko Heidl
    Kako čitamo u odličnoj bilješci o autoru iz pera prevoditeljice Sanje Šoštarić, jedna od Weyergansovih osobina odugovlačenje je dovršavanja književnih djela, a tom je karakteristikom obilježio i junaka svog romana Boksačka demencija. Na temeljnoj razini roman izgrađen na klasičnoj temi osvrtanja na vlastite životne domete i na odnos nejasnih djetinje-mladenačkih očekivanja s budućom realnošću koja će, kako to najčešće biva, zatomiti i otupiti nesputanu živost duha što resi gotovo sva mlada bića, Boksačka se demencija može čitati i kao romansirani esej o određenim odsječcima filmske umjetnosti iz pera osobe koja s istom ima stvarna iskustva ...pročitajte cijeli tekst...

  • Filmski opus vrijedan pozornosti

    Christopher Andersen, Mick. Jaggerov razuzdan život i neukrotiv duh (Mick: The Wild Life and Mad Genius of Jagger) VBZ, Zagreb, 2014.

    Piše: Janko Heidl
    Performance (1970) Nicolasa Roega i Donalda Cammella predstavio je Jaggera kao uvjerljivog tumača dekadentne rock zvijezde u stvaralačkoj krizi, osobe nalik njegovom javnom imidžu. Performance je i danas snažno, uznemirujuće i intrigantno ostvarenje što se hrabro i dojmljivo bavi pitanjem identiteta. Posrijedi je i najupečatljiviji Jaggerov glumački filmski nastup uopće. U cjelini Mick je brzopotezno površan životopis koji ne nudi osobite uvide u područja Jaggerovih umjetničkih krčkanja no kako god bilo, zgodno se podsjetiti na to da je suautor „najvećeg r'n'r benda na svijetu“ ostvario kinematografski opus vrijedan pažnje ...pročitajte cijeli tekst...

  • Čovjek i film

    Eric Rohmer, Dvije ili tri stvari koje znam o filmu, Mathias Flacius, Labin, 2012.

    Piše: Janko Heidl
    Filmski samouk, Rohmer je od one stare garde vrhunskih intelektualaca, pa i filozofa, čije je djelo građeno na čvrstim i jasnim moralno-etičkim temeljima odakle je i crpilo svoju snagu, pri čemu je ono što se smatra užeredateljskim zanatskim finesama bilo manje važno. Dakako, daleko od toga da Rohmer i ostali toga soja nisu znali što i kako na filmskom setu. Sadržajni, mudri, gusto tkani, filozofsko-poetski ugođeni eseji gotovo da su i dobra literatura, zanimao nas film posebice ili ne. Riječi su to pametnog čovjeka i dobrog pisca punog vjere u filmske čari, koje nude dragocjen uvid u stvaralaštvo svoga autora i u neke važne aspekte filmske umjetnosti općenito ...pročitajte cijeli tekst...

  • Scenarist na planini

    Shozan Jack Haubner, Zen strogo povjerljivo, Planetopija, Zagreb, 2014.

    Piše: Janko Heidl
    Zen, međutim, nije psihijatrijska ili psihoterapijska, nego duhovna disciplina koja tjera na suočavanje s vlastitim problemima, a u njegovoj filozofiji i praksi problem i rješenje su uvijek jedno. Zen vas ne čini boljim čovjekom, objašnjava Haubner kroz zafrkantske, ali u srži netrivijalne pripovijesti-parabole namrijete osobnim iskustvom, a pisane s osjetnim uplivima dopadljivo-humornog stila koji je, bit će, istesao učeći o pravilima poželjnog pisanja za američku audiovizualu industriju, nego pomaže čovjeku da postane potpunije ljudsko biće. Uz mnogo svakodnevne patnje, jer prva je uzvišena istina budizma da je život nepodnošljiv ...pročitajte cijeli tekst...

  • U igri se prividnog i nevidljivog

    Karmela Špoljarić, Major Tom, Hena Com, Zagreb, 2014.

    Piše: Janko Heidl
    Major Tom nipošto nije detekcijski roman čije stranice okrećemo trepereći od neizvjesnosti. Više no na napetu strunu, on podsjeća na staromodne tzv. špijunske trilere prve polovine prošloga stoljeća kakve su rado snimali Alfred Hitchcock i Fritz Lang, bremenite zakukuljenim spletovima zavjera, dvostrukim igrama, tajnovitim prijetnjama i ugrozama sa svih strana, od krugova visoke politike, preko kriminalnih, do onih marginalnih kao što su proricatelji budućnosti i naizgled bezazlene bakica iz susjedstva, u središtu kojih se nađe običan, mali čovjek, odjednom prinuđen nositi se sa silama i strujama čije veze i tijekovi nadilaze njegovo poimanje ...pročitajte cijeli tekst...

  • S posvetom

    Irena Lulšić, Idoli i barabe. Slavne osobe u književnim djelima: Ogled, Disput / Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2014.

    Piše: Janko Heidl
    Idoli i barabe donose niz kratkih tekstova u kojima autorica u portretno anegdotalnim crticama predstavlja slavne osobe, celebrityje raznih područja – filologe, filozofe, glazbenike, književnike, političare, vojskovođe, pustolove, slikare i iz filmskoga svijeta, glumce – koji su, makar i posve usputno, našli svoje mjesto u nekoj od knjiga objavljenih u uglednoj i nagrađivanoj biblioteci Na tragu klasika. Pitko i lagano, no ne i trivijalno štivo, knjigu ponajprije valja shvatiti kao pomalo eksperimentalno izdanje čija je prva namjena pozvati na čitanje naslova iz spomenute biblioteke, no u kojem ćemo naići i na zgodne štiklece vezane uz sedmu umjetnost ...pročitajte cijeli tekst...

  • Da se gluma ne primjeti

    Zvonimir Rumboldt, Gluma pred kamerom. Priručnik za studente glume i filmske i TV režije, Udruga Kad tad, Zagreb, 2014.

    Piše: Janko Heidl
    Kako autor piše u uvodu, Gluma pred kamerom nije udžbenik glume nego pokušaj sistematizacije razmišljanja o filmskoj glumi, o njezinim specifičnim razlikama u odnosu na kazališnu glumu i o suradnji filmskog redatelja s glumcima. Nije, dodajmo, ni teorijska rasprava, ni esej, ni istraživanje. No to ne treba shvatiti kao slabost. Rumboldt nedovoumno i sam zna da je tomu tako, a namjera mu je očito bila na najjednostavniji i najkraći način zabilježiti malne elementarne spoznaje o temi. Potreba za time zasigurno postoji. Ako ne zbog drugoga, onda zato što dosad takva knjiga u nas nije objavljena iz pera hrvatskog autora ...pročitajte cijeli tekst...

  • Scenarij i njegovo oživotvorenje

    Mate Matišić, Svećenikova djeca. Drama, scenarij, film Vinka Brešana, Hrvatski filmski savez/Interfilm, Zagreb, 2013.

    Piše: Janko Heidl
    Multimedijska publikacija Svećenikova djeca, objavljena u zajedničkoj nakladi Hrvatskog filmskog saveza i producentske tvrtke Interfilm, zacijelo može biti od koristi mnogom scenarističkom aspirantu, a nesumnjivo će biti zanimljiva kako iskusnijem scenaristu tako i svakom zainteresiranijem pokloniku filma. Usporedba scenarija i filma zoran je pokazatelj niza redateljskih odluka o tome kako slovo s papira preobličiti u pokretnu sliku – kako ambijentirati i intonirati priču, koje glumce izabrati itd. Svećenikova djeca nije samo prigodni suvenir za poklonike filma, nego izdanje u kojem se može višestruko uživati i uza nj ponešto naučiti ...pročitajte cijeli tekst...

  • Susret dviju kultura

    Etami Borjan, Drugi na filmu. Etnografski film i autohtono filmsko stvaralaštvo, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2013.

    Piše: Janko Heidl
    Izvrsna knjiga Drugi na filmu: Etnografski film i autohtono filmsko stvaralaštvo hrvatske filmologinje Etami Borjan ne bavi se svim tananostima i zakucima mogućeg opsega polja etnografskoga filma, nego se ponajviše usredotočuje na ostvarenja znanstvenijeg usmjerenja i uporabne vrijednosti te na ona kojih je u posljednjih tridesetak godina sve više, a to su audiovizualna djela što ih u svoje i u ime svojih zajednica stvaraju takozvani autohtoni autori, dakle ljudi koji su standardno bili predmetom promatranja i proučavanja. Takve se kinematografije autohtonih kultura koje su opstale unutar suvremenih nacionalnih država sve češće označavaju sintagmom Četvrti film ...pročitajte cijeli tekst...

  • Boemski život Pariza

    Elsa Triolet, Spletke sudbine. Dnevnik jedne egoistice (Les manigances. Journal d'une egoiste), Hrvatsko filološko društvo/Disput, Zagreb, 2014.

    Piše: Janko Heidl
    Premda ne sadrže autobiografske elemente, pisane rukom žene koja je i sama bila omiljena u krugovima intelektualaca i umjetnika, Spletke sudbine mogu se čitati kao znalački portret jedne vrste umjetničkog lika i svojevrsna rasprava o susretu samoživosti i velikodušnosti u osobi koja svojim djelom bez sumnje pruža veliko zadovoljstvo, ali istovremeno hlepi za priznanjem, koja posjeduje rijedak dar i sigurnost u nj, no istodobno je nesigurna u sebe. Triolet kroz naizgledne trivijalnosti, poduprte čak i ubacivanjima atrakcija populističkoga okusa uspijeva zahvatiti i predočiti mnoge tananosti nestabilno protočnih životnih i psiholoških slojeva ...pročitajte cijeli tekst...

  • Netko bira, netko kampira

    Slavoj Žižek, Audum Mortensen, Žižekovi vicevi, Naklada Ljevak, Zagreb, 2014.

    Piše: Janko Heidl
    Osvjedočeni filmofil, Žižek mnoge filozofske vic-primjere pronalazi u svijetu kinematografije, implicitno sugerirajući, među ostalime, da se iz vrhunskih filmova može mnogo naučiti o filozofiji, odnosno o onome što filozofija govori. Također i o svijetu oko nas, no ne na razini turističkog promatranja, nego na razini takozvanih velikih (filozofskih) istina. Isto tako, izborom filmova iz kojih vadi viceve, štoseve i misaone kalambure, neizravno, ali i nedvosmisleno pokazuje da su najveću i najtrajniju slavu stekla ona (tad još uvijek) celuloidna ostvarenja iza kojih, moguće i bez stvarnih filozofskih znanja njihovih autora, počivaju ozbiljna filozofska shvaćanja i promišljanja ...pročitajte cijeli tekst...

  • Iskočiti iz tračnica

    Nicole Hewitt, In Time, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2013.

    Piše: Janko Heidl
    U snimanje slikopisa In Time, Hewitt je krenula s generalnom vodiljom koncepta etnografskog filma čiji su predmet interesa ovdašnji plesači latino plesova. Oboružana temeljitom teorijskom popudbinom, Hewitt je vrlo brzo dozvolila da snimanje iskoči iz tračnica plana snimanja i zaživi vlastitim životom. No ne izvan autoričine idejne kontrole. Kako opisuje u knjizi, većina sekvenci ostvarena je u neplaniranim i nepredviđenim, no zahvaljujući ozbiljnim pripremama i stalnoj svijesti o inicijalnim ciljevima i razlozima upuštanja u taj film, dobro prepoznatim trenucima nadahnuća i slučaja ...pročitajte cijeli tekst...

  • Duh vesele zafrkancije

    Goran Trbuljak, Cecinestpasism, Meandarmedia, Zagreb, 2013.

    Piše: Janko Heidl
    Kročeći kojekuda i gdje već bujnim prostranstvima, sad već vrlo oprezno recimo, umjetnosti, Trbuljak se obreo i u koži literata. Kod Objavio je knjigu Cecinestpasism čija je središnja tema pojam umjetnosti. Posrijedi je jedanaest tekstova od kojih su neki već bili objavljeni kao predgovori katalozima njegovih izložbi, drugi odaslani kao pisma, a dio ih je autorove skute prvi put napustio ovom zgodom. Premda su nedvoumno duboko promišljeni i plasirani iz nimalo optimističkoga gledišta te prožeti ironijom i autoironijom pa i satirom, sve ih resi duh vesele, zaigrano bockave zafrkancije koja bi se, da nije čvrsto utemeljena u stvarnosti, mogla doimati nonsensnom ...pročitajte cijeli tekst...

  • Uzbudljiva sjećanja

    Abdulah Sidran, Otkup sirove kože, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.

    Piše: Janko Heidl
    Otkup sirove kože ne tematizira niti ne proučava sedmu umjetnost, no baveći se stvarnim životom autora i njegove obitelji u društvu u kojem su iznjedrena njegova djela, kao i samim književnim, promatračkim i svjetonazornim pristupom, uvelike govori o istaknutom scenaristu – također književniku i pjesniku – ispod čijeg su pera nastali predlošci za Sjećaš li se, Dolly Bell i Oca na službenom putu, dva filma koja po svim kriterijima pripadaju vrhu dugometražnog igranog filmskog opusa bivše države i „gomile suverenih patrljaka što je od nje ostala“. Usto, riječ je o prvorazrednoj literaturi, djelu nepretenciozna nadahnuta pisca ...pročitajte cijeli tekst...

  • Iz obiteljske riznice

    Adriana Altaras, Titove naočale, Povijest moje naporne obitelji, Mozaik knjiga, Zagreb, 2013.

    Piše: Janko Heidl
    Osim epizode s Nikoletinom Bursaćem koje se jedva prisjeća, Altaras će, ne identificirajući djela, sugestivno i sa stavom opisati još nekoliko vlastitih filmsko-televizijskih iskustava. Među inima, ono ponižavajućeg, dugotrajnog igranja uloga gastarbajterica čistačica na njemačkoj televiziji i ono kada je, premda joj se to činilo posve nerealnim, zbog male uloge u kojoj izgovara samo jednu rečenicu pozvana na snimanje njemačkog filma u Južnu Afriku. Tečno, nepretenciozno i autoironično duhovito, katkad do nasmijavanja, Titove naočale slojevito je i mudro djelo što na primjeru jedne obitelji predstavlja koloplet niti koje grade život ...pročitajte cijeli tekst...

  • Nova mladost šezdesetogodišnjaka?

    Grupa autora, 60 godina festivala igranoga filma u Puli i hrvatski film: Zbornik radova, Matica Hrvatska, Zagreb, 2013.

    Piše: Janko Heidl
    Festival igranoga filma u Puli u Jugoslaviji je proživio je tri i pol zlatna desetljeća, potom petnaestak kriznih godina u samostalnoj Hrvatskoj da bi se u posljednjih desetak godina uvelike rehabilitirao u svakom pogledu. Kao najzanimljiviji radovi u Zborniku izdvajaju se tekstovi Tomislava Šakića i Brune Kragića koji argumentirano sugeriraju izmjene u kanoniziranoj periodizaciji historiografije hrvatskog filma. 60 godina festivala igranoga filma u Puli i hrvatski film ne daje ni detaljan, ni cjelovit opis festivalske povijesti, ali nije ni tek prigodničarsko obljetničko izdanje, nego osobito vrijedna knjiga koja uvelike nadilazi okvire središnje teme ...pročitajte cijeli tekst...

  • Izraziti individualist

    Midhat Ajanović Ajan, Nedeljko Dragić: Čovjek i linija / The Man an the Line, Hrvatski filmski savez,/Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Zagreb, 2014.

    Piše: Janko Heidl
    Opremljena svim korisnim dodacima, zatim obiljem fotografija i Dragićevih crteža, kako iz filmova, tako i iz stripova i knjiga te karikatura, reklama, plakata i svega ostaloga čime se bavio, opširna i sadržajna knjiga elegantnoga, preglednoga dizajna koju je užitak ne samo čitati nego i gledati, primiti, prelistavati – ipak ne pretendira biti sveobuhvatan i konačan zapis o velikanu animacije. Svjestan da je lik i djelo Nedeljka Dragića nemoguće pismeno uokviriti tek jednim radom, Ajanović je mudro naglasio kako je smisao te knjige tek uspostavljanje analitičke pretpostavke za definitivnu kontekstulizaciju i valorizaciju djela Nedeljka Dragića ...pročitajte cijeli tekst...

  • O poslu filmskog producenta

    Bertrand Moullier, Richard Holmes, Tri, dva, jedan – snimaj!: Prava intelektualnog vlasništva i postupak snimanja filma, Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, Zagreb, 2014.

    Piše: Janko Heidl
    Tri, dva, jedan – snimaj! sagledava mogućnosti i opcije trgovanja pravima u svakoj fazi stvaranja i distribucije, odnosno eksploatacije filma rasvjetljavajući prednosti i mane različitih vrsta dogovora. Posrijedi je složen i fleksibilan niz zavisnih postupaka pri čemu nema jedinstvenog i najboljeg pravila. Između ostaloga i zbog toga što se na audiovizualnom tržištu neprestano zbivaju promjene koje onemogućavaju ustanovljenje sigurnog i pouzdanog puta ili principa financiranja filma. Bez obzira na neke nedostatke, Tri, dva, jedan – snimaj! svakako valja pozdraviti kao pionirsku javnosti dostupnu knjigu, koja na hrvatskom jeziku tematizira posao filmskog producenta ...pročitajte cijeli tekst...

  • Partizani kao statisti

    Silvio Mirošničenko Kuda idu divlje svinje: Subverzivna poetika Ive Štivičića i Ivana Hetricha, Artizana, Zagreb, 2013.

    Piše: Janko Heidl
    Kroz trideset i sedam razmjerno kratkih poglavlja, Mirošničenko upoznaje ćitatelja s različitim odlikama serije Kuda idu divlje svinje te s aspektima njezina nastanka i recepcijom, pri čemu posebno naglašava u podnaslovu knjige istaknut čimbenik ideološke subverzivnosti. Serija je osobita po tome što, premda smještena u vrijeme Drugoga svjetskog rata, kao protagoniste donosi likove bez ikakva ideološkoga opredjeljenja. Locirana u predgrađe Zagreba, za Nezavisne Države Hrvatske, bavi se s dvije konkurentske grupe krijumčara koji se ne bore ni za što drugo doli za vlastitu kožu, a partizani i ilegalci u njoj su samo statisti ...pročitajte cijeli tekst...

  • Fotografija govori više od tisuću riječi

    Tonči Valentić, Camera abscondita; Zapisi o ontologiji fotografije, Jesenski i Turk, Zagreb, 2013.

    Piše: Janko Heidl
    Esejističkim stilom koji nemalo koketira sa znanstvenim modelima pismenog izlaganja, no u isti se mah odaje i poetici lijepe misli i riječi te se gdjekad doima sugestivnom pjesmom u prozi, Valentić gustim, umirujuće odmjerenim pismom sastavljenim od tečno povezanih bilježaka i fragmenata propituje ideje o fotografiji kao figuri znanja, jeziku spoznaje i zapisu svjetla, o nijemosti fotografske slike koja nam nerijetko može reći mnogo više o svijetu u kojem živimo ili o nekom razdoblju iz prošlosti negoli bezbrojne historiografske ili politološke analize, o fotografiji kao posjedovanju, osjećaju moći, smrti, grobnici živih mrtvaca i grobnici našeg pamćenja ...pročitajte cijeli tekst...

  • Što je crno u crnom valu?

    Boris Buden, Želimir Žilnik, Uvod u prošlost, Centar za nove medije_kuda.org, Novi Sad, 2013.

    Piše: Janko Heidl
    Uvod u prošlost zajednički autorski potpisuju filozof i kulturolog Boris Buden kao autor tekstova i voditelj razgovora i Želimir Žilnik kao odgovarač na pitanja. Nesvakidašnja, čitka, intrigantna formom i sadržajem, knjiga daje zanimljiv pogled na pojam i važnost prošlosti u našem doživljaju sadašnjosti i budućnosti, osobito u nas, sada, s obzirom na događaje u posljednjih sedamdesetak godina, na fonu društveno-političko-ekonomskih zbivanja u svijetu u istom razdoblju. I s time sretno konteksualizira i sljubljuje jednako zanimljiva razmišljanja filmaša Želimira Žilnika i pogled na dio njegove karijere
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Glavne linije i sporedni rukavci

    Daniel Rafaelić, Kinematografija u NDH, Naklada Ljevak, Zagreb, 2013.

    Piše: Janko Heidl
    Rafaelić gdjekad, uvijek na mjestu, napušta takozvani objektivno-promatrački pogled i tekst šarmantno oživljava uvođenjem ja-forme u kojoj se, odgovarajuće stvarnosti, predstavlja kao istraživač i pronalazač zametnute građe te voditelj intervjua s preživjelim sudionicima i svjedocima. Znanstveno validno, no izbjegavajući moguće zamke specijalističke nerazumljivosti i zakučastosti, Rafaelić je sustavno, studiozno obradio i rasvijetlio glavne linije, sporedne rukavce, brojne zakutke i epizode što su izgradili područje kojim se bavi te u zaokruženom obliku na vidjelo iznio mnoge nepoznanice iz dosad slabo istražena razdoblja naše filmske povijesti ...pročitajte cijeli tekst...

  • Kodiranje i dekodiranje

    Saša Stanić, Boris Ružić, Fragmenti slike svijeta. Kritička analiza suvremene filmske i medijske produkcije, Facultas, Rijeka, 2013.

    Piše: Janko Heidl
    Kako u knjizi zapisuju sami autori, jedan od zadataka rada bio je ocrtati povijesne tendencije pronicanja stvarnosti koju slika sadrži te njene anticipacije onoga što danas spremno nazivamo virtualnom stvarnošću. Na tom putu Ružić i Stanić ne pridržavaju se kakvog standardnijeg izlagačkog principa, nego razmjerno slobodno i počesto vrlo digresivno esejiziraju o ovome ili onome šire vezanome uz naznačene teme. Zanimljiva i korisna knjiga Fragmenti slike svijeta temeljito i razumljivo, mada donekle nesustavno, istražuje i obrađuje određene odsječke slikopisno-informativnog repertoara, a usput ukazuje i podsjeća i na već domišljeno ...pročitajte cijeli tekst...

  • Između klupske i osobnih mitologija

    Branka Benčić, Diana Nenadić, Adriana Perojević, Splitska škola filma – 60 godina Kino kluba Split, Kino klub Split / Hrvatski filmski savez, Split / Zagreb, 2012.

    Piše: Janko Heidl
    Najznačajinje doba Kino kluba Split dolazi šezdesetih godina kada u njemu presudnu riječ umjetničkog ideologa i indoktrinatora preuzima Ivan Martinac. Ta Martinčeva, takozvana druga generacija splitskih kinoklubaša svojim je osebujnim autorskim ostvarenjima oblikovala ono što je dobilo naziv splitska škola filma. Pomalo avangardno dizajnirana, bogato ilustrirana i obogaćena filmografijom Kino kluba Split te DVD-om s presjekom od trinaest reprezentativnih filmova, monografija Splitska škola filma nije tek prigodan podsjetnik, nego vrsno i uvelike korisno filmološko i kulturološko izdanje ...pročitajte cijeli tekst...

  • Kad poštar pozvoni drugi put

    Irena Škorić, Eros na filmu, Artizana, 2012.

    Piše: Janko Heidl
    Iza naslova vrlo ambicioznog prizvuka ne krije se, kako bi se pomislilo, tekst koji pomno sagledava velebnu temu erosa kroz povijest kinematografije. Riječ je, naprotiv, o iznimno čitkoj i prisnoj knjižici koja na 127 stranica bogato opremljenih fotogramima iz filmova, nudi dva eseja o podlozi erosa i erotike u dva kultna, moglo bi se reći i klasična filma iz dvije ere američke kinematografije – vedroj romantičnoj komediji Praznik u Rimu Williama Wylera, inače jednom od najboljih predstavnika tog prečesto zlorabljenog žanra i tmurnoj kriminalističko-psihosocijalnoj ljubavnoj drami Poštar uvijek zvoni dvaput Boba Rafelsona ...pročitajte cijeli tekst...

  • Amerikanci u Hrvatskoj

    Tomislav Čegir, Filmski prostori. Hrvatske rekonstrukcije američkog žanrovskog filma, Hrvatsko društvo filmskih kritičara, Zagreb, 2012.

    Piše: Janko Heidl
    Osim traganja za čisto žanrovskim kao i za načinima rekonstruiranja, interpretiranja, razgrađivanja i prestrukturiranja, odnosno prilagođavanja žanrovskih obrazaca hrvatskom, odnosno jugoslavenskom okružju, Čegir revno dešifrira dublja značenja filmskih cjelina i njihovih čimbenika. Tumači ih mahom u simbolično metaforičkom ključu, katkada ih čitajući kao da je riječ o rebusima pri čemu često dolazi do vrlo zanimljivih rezultata i zaključaka. Ova bi zanimljiva knjiga s lakoćom podnijela još nekoliko tekstova u kojima bi bili sagledani neki preskočeni žanrovi na hrvatski način, koji imaju svoje hrvatske izvedenice ...pročitajte cijeli tekst...

  • Vrijedan dokument vremena

    Nenad Pata, Filmski velikani u Zagrebu, Korpus, Zagreb, 2012.

    Piše: Janko Heidl
    Filmski velikani u Zagrebu na 230 stranica donose Patina skicozno spomenarska prisjećanja na nastanak, procvat, zlatno doba i gašenje 3, 2, 1 – kreni!, a središnji dio knjige čine transkripti razgovora s gostima. Osim prvaka kinematografije (među kojima su i Orson Welles, Andrzej Wajda, Claude Chabrol, Jiří Menzel i Catherine Deneuve), redom lucidnih i usredotočenih govornika čije riječi ni u pisanom obliku ne gube na upečatljivosti, u 3, 2, 1 – kreni! našlo se mjesta i za manje istaknute, ali svejedno važne osobnosti. Filmski velikani u Zagrebu nadasve je zanimljivo, uvelike zabavno štivo i nedvojbeno vrijedan dokument ...pročitajte cijeli tekst...

  • Oživljeni život

    Hrvoje Turković, Život izmišljotina. Ogledi o animiranom filmu, HFS, Zagreb, 2012.

    U prvom dijelu Turković polazi od nekih osnovnih pitanja vezanih uz nastanak animiranih filmova, objašnjavajući kroz njih prirodu animacije. Time na banalno pitanje je li animirani film uopće film, Turković pomnom analizom odgovara da postoje čimbenici po kojima animirani film (i sve njegove podvrste) svakako pripada toj umjetnosti.Ukratko, Život izmišljotina, kao odlična sistematizirana zbirka raznorodnih tekstova iz područja animacije, dvojako je važna: ne samo da donosi niz zanimljivih tekstova teoretskog usmjerenja, nego donosi i sažet no potpun pregled hrvatske animacijske umjetnosti, i u kontekstu svjetskih i hrvatskih strujanja ...pročitajte cijeli tekst...

  • Filmo (filozo)filija

    Ollivier Pourriol Filmozofija. Najljepša filozofska pitanja na filmskom platnu (Cinéphilo. Les plus belles questions de la philosophie sur grand écran), prev. Marija Spajić, Mirna Šimat, Meandar, Zagreb, 2010.

    Ukratko, Filmozofija Olliviera Pourriola nudi dovitljiv, u najmanju ruku zgodan način analiziranja filmova uporabom diskursa iz jedne druge sfere, no čija je postojanost i univerzalnost čini sasvim upotrebljivim sredstvom za nj. A zahvaljujući autorovoj nepretencioznosti i jednostavnosti pisanja, razloženost njegovih ideja nije nimalo neprohodna ni teško shvatljiva. Pod Pourriolovim perom duboka kartezijanska filozofija Descartesa, baš kao i ona panteistička, monistička Spinozina, ispadaju solidno protumačene u privlačnom u svjetlu filmova što su posljednjih desetljeća punili svjetske kinodvorane
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Filme, Thee I Love

    Petar Krelja, Prijateljsko uvjeravanje, Vedis, Zagreb, 2012.

    Što je to što čini tekstove Petra Krelje tako vrijednima pažnje? Kao prvo, važno je uočiti da Krelja ne polazi od neke općeprihvaćene filmološke teorije, niti se drži pomodnih favoriziranja pojedinih redatelja ili stilova. Kritike oblikuje na vrlo pitak način, razumljiv i manje kompetentnim čitateljima, a da pri tome zadržava ozbiljnost i razinu znanja. Zaustavljajući se na nekoj istaknutoj komponenti filma, primjerice karakteru glavnoga junaka ili ideji koja se provlači tijekom odvijanja radnje, Krelja polako prodire u bit filma i daje mu adekvatnu ocjenu. Kreljinih način pisanja izrazito je vedar, a zadržava ga čak i kada piše o filmovima koji mu nisu naročito sjeli ...pročitajte cijeli tekst...

  • Veliko sada vrijedne knjige

    Jurica Pavičić: Postjugoslavenski film. Stil i ideologija, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2011.

    Svojim širokim zahvatom svih filmskih pojava unatrag dvadeset godina, kao i uvidom u čitav kulturni okvir i socijalno-političke prilike, Jurica Pavičić uspješno je proanalizirao situaciju postjugoslavenske kinematografije, ponudio zanimljive modele koji pružaju uvide u filmske načine predočavanja zbilje jednog dijela Europe koji je donedavno bio (a i još uvijek jest) mjesto turbulentnih zbivanja, mnogima izvana još uvijek prilično nerazumljivo. Knjiga Postjugoslavenski film, stil i ideologija nije tek solidna kompilacija priručničkog tipa, nego precizna studija odraza neposredne stvarnosti unutar jednog umjetničkog medija, s konkretnim interpretacijskim modelima ...pročitajte cijeli tekst...

  • Sudbina (ne tako) obična čovjeka

    Grupa autora, Želimir Žilnik: Za ideju – protiv stanja (Analiza i sistematizacija umetničkog stvaralaštva Želimira Žilnika), Centar za nove medije_kuda.org i Playground produkcija, Novi Sad, 2009.

    Piše: Janko Heidl
    Iznimno zanimljivo multimedijalno izdanje Želimir Žilnik: Za ideju – protiv stanja, sastavljeno od knjige i DVD-ROM-a, nudi pregled i tumačenje Žilnikova dosadašnjeg opusa, koji broji pedesetak filmova. Ambiciozno zamišljena i besprijekorno ostvarena publikacija tijesno korespondira s misli i djelom svoga protagonista. A, osim što je primjerena posveta važnom autoru, riječ je o ostvarenju koje može poslužiti kao uzoran model nekim budućim multimedijalnim izdanjima o filmašima s ovih prostora kojima je u tom smislu podareno puno manje pažnje no što su zaslužili i oni sami i njihova publika
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Opjevano selo

    Branko Ištvančić: Poetski dokumentarizam Zorana Tadića, Artizana, Zagreb, 2010.

    Piše: Tonči Valentić
    Branko Ištvančić se u knjizi bavi četirima filmovima Zorana Tadića: Poštar s kamenjara, Druge, Pletenice i Dernek, precizno ih analizirajući s filmološke, historiografske, estetske, ali i osobne perspektive, time što u tekstu obilno navodi Tadićeve citate, pa čak i verzije scenarija za spomenute filmove koji se bez sumnje ubrajaju u sam vrh hrvatske dokumentaristike. Ištvančić naglašava osobni Tadićev stav spram snimljenog materijala. Tadić je bio vrhunski dokumentarist, a Ištvančićeva je studija o njegovim filmovima dobrodošlo štivo filmskog redatelja koji je njome pružio solidnu posvetu svom starijem kolegi
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Iskreno i intimno

    Danusia Stok, Kieślowski, Pozitiv film, Zagreb, 2009.

    Piše: Tonči Valentić
    Kieślowski je redatelj, ali ponajprije europski autor, i to se osjeti na svakoj stranici ove knjige. Neprekidno kritički preispitujući kvalitetu svojih filmova, a opet zadržavajući dovoljnu količinu ega da bi i dalje nastavljao snimati, on u brojnim poetski intoniranim pasažima vjerno i vrlo plastično dočarava atmosferu snimanja filmova u Poljskoj toga doba. Ne libi se ni intimnih pripovijesti iz djetinjstva, propitivanja političke situacije, gubitka mnogih prijatelja, duhovnog i materijalnog siromaštva onog vremena. To je klasična istočnoeuropska samokritičnost spram tog uzbudljivog, ali i nadasve tegobna posla ...pročitajte cijeli tekst...

  • Sinestezija slike i zvuka

    Irena Paulus, Kubrickova glazbena odiseja, Pozitiv film, Zagreb, 2011.

    Piše: Tonči Valentić
    Kako pisati o klasičnoj glazbi u filmu? Da bi se uspješno odgovorilo na to pitanje, potrebno je prije svega detaljno analizirati sve filmske komponente: pokret u prizoru, gestikulaciju, boju u kadru, scenografiju, kostimografiju, montažu... i nakon svega toga analizirati na koji se način ove sastavnice uklapaju u muzikološki kontekst. Ova knjiga jedinstveno je štivo u domaćoj filmologiji, jer dubinskom analizom na originalan način obrađuje zanimljivu i dosad neistraženu temu, a dodatna joj je vrijednost što za njeno čitanje nije potrebno akademsko poznavanje muzikologije
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Veselje stvaranja

    David Thompson, Altman, Pozitiv film, Zagreb, 2009.

    Piše: Tonči Valentić
    S obzirom da je najkreativnije razdoblje redateljeva opusa smješteno u sedamdesete godine prošlog stoljeća, te da su upravo tada njegovi filmovi na najbolji način komunicirali s publikom, velik dio prostora u knjizi posvećen je upravo tom razdoblju kad je Altman duhovito i analitički secirao neprikosnovene američke mitove, no svagda imajući na umu i njihov komercijalni učinak. Dojmljive su i anegdote sa snimanja, a najzanimljivije je otkrivanje načina redateljeva rada: Altman je većinu filmova improvizirao na temelju scenarija, puštajući glumce da sami odrade scene onako kako smatraju da je najbolje ...pročitajte cijeli tekst...

  • Reprezentativnost ili nerazumljiva namjera

    Nedeljko Dragić, Avantura linije. 690 crteža ispod šestinskog šeširića, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2011.

    Piše: Janko Heidl
    Uvodnik Nenada Polimca naslovljen Avantura linije Nedeljka Dragića daje brzopoteznu portretnu skicu autora, jednog od vodećih modernista Zagrebačke škole crtanog filma čiji je crtić Tup tup (1972) nominiran za Oscara. Uz malu analizu pojašnjava također zašto Dragićeva festivalska špica Animafesta 2002. (kojoj je posvećena ova knjiga) nije tek „najobičniji namjenski film“ nego virtuozna minijatura kojom se autor vratio stilu i motivima koje je razvijao u Zagreb filmu te da pripada među njegova najvažnija ostvarenja. Ona je, smatra Polimac, svojevrstan reprezentativan pars pro toto Dragićeva opusa. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Književnici i film

    Hanns Zischler, Sara Danius, Nos za novosti. Kratke vijesti Jamesa Joycea, Ljevak, 2009.; J. G. Ballard, Čuda života, Ljevak, 2010.; Milan Kundera, Susret, Meandar Media, 2009.

    Piše: Janko Heidl
    Povremeno je itekako zanimljivo, pa i korisno, o filmu čitati na mjestima gdje on nije središnje područje interesa, iz gledišta nekoga tko se njime ne bavi primarno, ali je za nj zainteresiran i prema njemu ima izgrađen odnos
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Iz druge perspektive

    Tomislav Pinter, Blijeda sjećanja, Durieux, Zagreb, 2010.

    Piše: Tonči Valentić
    Blijeda sjećanja i nisu toliko blijeda kao što bi naslov dao pretpostaviti: Pinter slikovito i precizno prikazuje davne i brojne dogodovštine iz profesionalnog i privatnog života, a stalna putovanja s jedne snimateljske lokacije na drugu zapravo ukazuju da filmske ekipe na neki način i jesu obitelj, barem privremena koja traje onoliko koliko traje i samo snimanje. Zamjerka ovoj biografiji odnosi se na česte rezove gdje čitatelj teže prati prijelaz iz jednog tematskog sklopa u drugi. Jedna od zanimljivijih odlika knjige je pogled na film iz kuta snimatelja, dakle iz svojevrsne iskošene perspektive jer autobiografije obično pišu redatelji ili glumci ...pročitajte cijeli tekst...

  • Nova generacija

    Uvođenje mladosti / Introducing Youth, Filmski centar Srbije, 2008.

    Piše: Tonči Valentić
    Zbornik Uvođenje mladosti / Introducing Youth daje teorijsku artikulaciju novih strujanja, odnosno neka je vrsta presjeka recentne srpske produkcije. Zbornik sadržava jedanaest tekstova no, treba odmah naglasiti: baš kao što ni svako novo ostvarenje nije nužno samo po sebi kvalitetno jer je iskaz mlađe generacije, tako ni kvaliteta tekstova u zborniku nije ujednačena, kako s obzirom na raznolikost tema i dužinu priloga, tako i uzevši u obzir da su neki radovi tek puki informativni prikazi, a neki ozbiljnije filmološke studije. Utoliko čitatelj može steći solidno znanje o toj temi, ali i poželjeti da su prilozi u knjizi u cjelini koherentniji i povezaniji....pročitajte cijeli tekst...

  • Suprotno od ideje popa

    Cécile Guilbert, Warhol Spirit, Sandorf, Zagreb, 2009.

    Piše: Janko Heidl
    Cécile Guilbert nastojala je napraviti izdanje u duhu popa čiji je Warhol najpopularniji predstavnik, no – premda je knjiga nagrađena francuskom književnom nagradom Prix Medicis essai kao najbolje publicističko djelo u 2008. – čini se da spisateljica ipak nije valjano ovladala pop-pristupom. Jer, kako reče sam Warhol, jedna od temeljnih ideja popa je spominjati samo površinu. Podigrano duhovitim opisima površine, svakidašnjih banalnosti i trivijalnosti, Warhol je uspješno pronicao u pozadinu mnogočega i opipljivo izražavao svoje poimanje svijeta. Guilbertova, pak, prvo nabacuje velike misli, teške teze i komplicirane ideje koje zatim površno razrađuje i objašnjava, a što često rezultira dojmom pretenciozne neuvjerljivosti ...pročitajte cijeli tekst...

  • Društveno angažiran i provokativan

    Pier Paolo Pasolini, Uličari, Disput/Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2009.

    Piše: Janko Heidl
    U izvorniku pisan mješavinom standardnog i dijalektalnog jezika, a u prijevodu mješavinom standardnog i arhaičnog, pedesetim godinama pripadajućeg dalmatinsko-splitskog dijalekta, Pasolinijev romaneskni prvijenac poznavatelju će se njegovih filmova po izrazu, tematici i poetici učiniti itekako bliskim, a moglo bi se reći i da je piščevo gledište donekle filmski promatračko jer mahom opisuje samo ono što se može vidjeti, bez ulaženja u misli protagonista ili općenitog komentiranja. U cjelini, riječ je o pazolinijevski prepoznatljivom spoju oporoga i sentimentalnoga, gruboga i nježnoga, poetskoga i naturalističkoga, stiliziranoga i uvjerljivo vjerodostojnoga, humorističnoga i tragičnoga, distanciranoga i empatičnoga, ...pročitajte cijeli tekst...

  • Užitak čitanja

    Ante Peterlić, Filmska čitanka, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2010.

    Piše: Tonči Valentić
    Današnji čitatelj u nekim starijim Peterlićevim tekstovima naći će mjestimice neobične formulacije ili drukčije kategorizacije od onih koje su danas prisutne u filmologiji, ali to je vjerojatno jedina ozbiljnija zamjerka koja se može uputiti utemeljitelju ove discipline u Hrvatskoj. Čitajući Peterlićeve tekstove u formatu knjige, okupljene na jednom mjestu i pod opravdanim nazivom čitanke, ne možemo se oteti dojmu da će ovaj kompendij steći naklonost teoretičara i kritičara filma te postati omiljeno štivo filmofila. Peterlić je pisao onako kako je kao profesor i predavao: s mnogo erudicije, zanosa i energije, jednostavno, ali enciklopedijski sustavno, pobudivši u mnogim generacijama strast za proučavanjem i gledanjem filmova, što je možda i njegov najveći osobni doprinos ...pročitajte cijeli tekst...

  • Solidan, akribijski napisan priručnik

    Nikica Gilić, Uvod u povijest hrvatskog igranog filma, Leykam International, Zagreb, 2010.

    Piše: Tonči Valentić
    Strukturno gledano, knjiga je određena stilskim tendencijama, ali i važnošću pojedinog opusa u nekom razdoblju. To je posve legitiman pristup (naslijeđen uvelike iz metodologije i teorije književnosti), ali bi mu se moglo zamjeriti i da stilske formacije kadšto uzima kao temeljni čimbenik u vrednovanju igranog filma, što nije uvijek slučaj. No, Gilić je tu konzekventan pa iste kriterije primjenjuje u cijelom kronološkom rasponu. On razlikuje dva glavna tipa naracije (klasični fabularni i modernistički), što je tipično školska, ali i iznimno operativna distinkcija. Gilićev Uvod nije revolucionarna knjiga koja bi iz temelja prevrednovala postojeće poetsko-stilske formacije i autorske opuse, ali je vrlo solidan i akribijski napisan priručnik od kojeg će koristi imati i širi krug čitatelja ...pročitajte cijeli tekst...

  • Dojmljiva slika art-undergrounda 1960-ih

    Andy Warhol i Pat Hackett, POPizam (Warholove šezdesete), Ljevak, Zagreb, 2009.

    Piše: Janko Heidl
    Warholova želja da dobije novac od velikog filmskog studija nije ispunjena, a najbliže što se u tom smislu ostvarilo bila je razmjerno zapažena trilogija dugometražnih igranih filmova Meso (Flesh, 1968.), Smeće (Trash, 1970.) i Vrućina (Heat, 1972.) koje je režirao njegov daroviti štićenik Paul Morrissey, spretno okrenuvši spomenute postupke komercijalnih filmaša u korist undergrounda, odnosno inkorporirajući svidljive elemente komercijalnog filma u poetiku underground filmova. Shvativši kako osobno neće dobiti hollywoodsku priliku, a i ozbiljno potresen atentatom koji je na njega izvršen u lipnju 1968.g., nakon čega je poprilično promijenio stil života, Warhol je postupno odustao od filmskog odsječka svoje umjetničke karijere.
     ...pročitajte cijeli tekst...

  • Sve za obitelj

    Kari Hotakainen, Srčani udari ili kako se snimao Kum, AGM, Zagreb, 2008.

    Piše: Janko Heidl
    Usporedno prateći priče o snimanju Kuma i o skromnoj svakodnevici četveročlane obitelji Kyotiniemi, koje će se na kraju spojiti, Hotakainen plete ironično duhovitu, nadrealističkim sastojcima začinjenu, u konačnici nemelodramatično dirljivu zgodu u kojoj ponajviše razmatra teme obiteljskih vrijednosti i odnosa. Srčani udari ne mogu se ocijeniti obveznom filmskom literaturom, no lako čitljiv, perceptivan, duhovit, ali ne i neozbiljan, privlačno pomaknut društveno-psihološki roman pisca koji se nedvojbeno razumije u film, zainteresiranog će čitatelja-filmoljupca potaknuti na podjednako poticajno razmišljanje o filmu Kum (ali i drugima) kao i mnoge prave filmske kritike i eseji
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Umjetnost i business

    Nina Mimica, Lea ide u Hollywood, Baobab/Izvan okvira; Zagreb, 2008.

    Piše: Janko Heidl
    Djelomično pisana u formi filmskog scenarija, s obiljem vremenskih skokova, s pokojim iznenađenjem vezanim uz identitet pripovjedača ili uz dosjetku da se čitatelja grafički upozori kada je dočitao trećinu, polovicu... knjige, Lea ide u Hollywood formalno nije stručno filmološko publicističko izdanje, no nudi obilje sadržaja korisnog svakome tko se iole ozbiljnije zanima za film i bez dvojbe se može smatrati obvezatnom filmskom literaturom. Premda zavijena u ruho romana, s procesom nastanka filma i prirodom umjetničko-praktičnih problema redatelja debitanta upoznaje nas jednako dobro kao i, primjerice, odlične knjige Stephena Lowensteina Moj prvi film 1 i 2 ...pročitajte cijeli tekst...

  • Svježina u pisanju o filmu

    Mima Simić, Otporna na Hollywood. Ogledi iz dekonstrukcije tvornice snova, Hrvatski filmski savez; Zagreb, 2009.

    Piše: Marijan Krivak
    Spisateljski napor, osim užitka u tekstu (Barthes), nudi gotovo derridaovski sustavnu de-konstrukciju vodeće svjetske kinematografije jer, osim ponekog izleta u europski milieu, autorica se ponajprije bavi baš američkim filmom. Taj se američki film najčešće prikazuje u multipleks-prostorima, a isti su, pak, najprimjerenije okružje u kojemu sam fenomen egzistira. U središtima trgovačkih centara, multipleksi su živa svjedočanstva o bîti kulture u postmodernom, konzumerističkom svijetu. No iako je ta ideja kulture dominirajuća, i ovdje se pronalazi pokoji djelić onoga zbog čega kinematografiju držimo i umjetnošću, a ne tek postmodernim medijem ...pročitajte cijeli tekst...

  • Povijesne mijene kinematografije u nastajanju

    Tomislav Čegir, Joško Marušić, Tomislav Šakić, Hrvatski filmski redatelji I, Hrvatski filmski savez i Hrvatsko društvo filmskih kritičara, Zagreb, 2009.

    Piše: Tonči Valentić
    Autorski trolist Čegir, Marušić i Šakić u dvadesetak kraćih tekstova, sažetih, informativnih i studioznih priloga (koliko je to skraćeni format eseja odnosno novinskog teksta dopuštao) donosi pogled na odabrane redatelje hrvatskog filma – odabrane ne nužno prema specifičnom kriteriju kvalitete, nego očito prema zadanim temama i autorskim predilekcijama. Kako i sam naslov kazuje, riječ je o prvom svesku i nadajmo se da će se projekt ostvariti onako kako je izvorno i zamišljen, jer bi time domaća filmologija dobila prvu preglednu i manje-više sveobuhvatnu povijest hrvatskog filma nakon one Škrabalove
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Dokument filmofilskog života

    Petar Krelja, Kao na filmu: Ogledi 1965 – 2008., Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2009.

    Piše: Tonči Valentić
    Petar Krelja jedan je od brojnih domaćih filmaša koji je karijeru počeo kao strastveni filmofil i esejist, no nakon što je počeo snimati prve dokumentarce, nije odustao od pisanja o filmu nego mu je posvetio čitav radni vijek. Rezultat toga je obimna knjiga u kojoj je sabrana većina Kreljinih tekstova o filmu u periodu od četiri desetljeća – dovoljno dugom da i samo čitanje knjige predstavlja neku vrstu retrospektive autorovih stavova o raznim filmskim temama, o filmovima koje je volio, glumcima i redateljima kojima se divio. Ovaj pozamašan esejistički opus čine ogledi o svjetskoj i hrvatskoj kinematografiji, ali i autorova subjektivna svjedočanstva o dokumentarnom bilježenju zbilje ...pročitajte cijeli tekst...

  • Zanemarena filmska vrsta

    Zoran Tadić, Ogledi o hrvatskom dokumentarcu, Hrvatski filmski savez; Zagreb, 2009.

    Piše: Tonči Valentić
    Dvjestotinjak stranica ove lako čitljive, a ipak studiozne knjige čine autorovi tekstovi pisani u proteklih trideset i pet godina, pri čemu se Tadićev stav u tom dugom vremenskom razdoblju nije mnogo promijenio. Premda ponajprije poznat i hvaljen kao redatelj dugometražnih igranih filmova, Tadić je u duši bio iskonski i iskreni dokumentarist, a njegovi su ogledi efektni tekstovi pisani iz pozicije upućenog filmofila i punokrvnog esejista, a ne autora koji nastupa iz tašte pozicije produktivnog i hvaljenog redatelja, stoga bi onaj tko se zanima za domaću dokumentarnu produkciju ovu knjigu svakako trebao uzeti u ruke ...pročitajte cijeli tekst...

  • Fundamentalno teorijski

    Hrvoje Turković, Retoričke regulacije, AGM; Zagreb, 2008.

    Piše: Tonči Valentić
    U svim primjerima Turkovića ponajprije zanima metakomunikacijska svrha stilskih figura, odnosno regulativnost filmske komunikacije, pri čemu se autor teorijski oslanja na široko shvaćen pojam komuniciranja koji ima primarno epistemičko značenje. Uvodeći zanimljivu podjelu na situacijske i transsituacijske komunikacije, Turković istodobno uvodi dva glavna tipa komunikacijskih prilika i različite tipove metafilmskih signala kao operabilne kategorije za razumijevanje filmskoga zapisa. Retoričke regulacije su sadržajno zaokružena, formom homogena i teorijski koncizna knjiga ...pročitajte cijeli tekst...

  • Uspjeli spoj semiotike i psihoanalize

    Srećko Horvat, Budućnost je ovdje. Svijet distopijskog filma, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2008.

    Piše: Tonči Valentić
    Teško je nabrojati sve filmove koje Srećko Horvat spominje u esejima i koji mu služe kao podloga za brojne političke i društvene komentare stvarnosti, kao neka vrsta kognitivnog instrumenta za promišljanje kapitalističke mobilizacije ideoloških mehanizama i tehnoloških resursa koji razaraju samu srž suvremenih koncepata intersubjektivnosti i identiteta. Semantička i psihoanalitička interpretacija distopijskog univerzuma provedena je na studiozan, koncizan i epistemološki nedvosmislen način, pa je ova zbirka eseja jedna od najboljih i najoriginalnijih filmskih knjiga koja se pojavila zadnjih godina na domaćem tržištu
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Poetike i politike

    Marijan Krivak, Film... Politika... Subverzija?, Hrvatski filmski savez; Zagreb, 2009.

    Piše: Tonči Valentić
    Temelj knjige je u njezinom dvojnom pristupu: autor polazi podjednako od pozicije filozofa i filmologa, društvenog kritičara i filmofila, pa je temeljno pitanje na kojem počiva djelo (kakav je danas odnos filma i politike?) potrebno sagledati kako u kontekstu teze da je fenomen iskonski političkog ostao "posve zanemaren u globalno-neoliberalnom svijetu današnjice" te da je danas politika utopijski ideal kojeg valja ponovno zadobiti "univerzalnom repolitizacijom", tako i u svjetlu filmološke interpretacije raznih autorskih poetika koje mogu imati snažan subverzivni potencijal. Prava je šteta da je ovo tek prva Krivakova filmska knjiga ...pročitajte cijeli tekst...

  • Kolaž raznolikih eseja

    Dejan Durić, Filmska slagalica, Parnas, Rijeka, 2008.

    Piše: Tonči Valentić
    Durićevi su tekstovi lako prohodno, tečno i vrlo informativno filmsko štivo u kojem ovaj autor pokazuje solidno znanje novije i starije filmske produkcije, kao i osnovnih pojmova filmske teorije. Raspon tema doista je širok i pokazuje autorov interes za brojna područja, zanimajući se podjednako za film kao političko oružje, njegove povijesne aspekte, razne žanrovske analize te raznorodne autorske opuse. Filmska esejistika odnosno stil koji koristi Durić proniče u samu srž analiziranih filmova i autor vrlo vješto uspijeva na nekoliko stranica teksta kazati ono što je bitno za pojedino ostvarenje ili filmološku tematiku ...pročitajte cijeli tekst...

  • Pregled kulturoloških pristupa filmu

    Saša Vojković, Filmski medij kao (trans)kulturalni spektakl: Hollywood, Europa, Azija, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2008.

    Piše: Tonči Valentić
    Najzanimljivijim se poglavljima doimaju lakanovske interpretacije u kojima se analiza zaustavlja na opreci imaginarno-realno kao okosnici dinamike gledanja, pokazujući na primjerima u kojoj mjeri takva dekonstrukcija pripovjednog identiteta govori o nestabilnosti postmoderne subjektivnosti u današnjem društvu. No, unatoč nekim zamjerkama, Filmski medij kao (trans)kulturalni spektakl Saše Vojković informativan je i metodološki zanimljiv pregled kulturoloških pristupa filmskoj umjetnosti, kao i konstruktivna primjena znanstvenih teorija na ostvarenja novije filmske produkcije ...pročitajte cijeli tekst...

  • Prilog utopijskoj subverziji

    Sanja Muzaferija, Od kiča do campa. Strategije subverzije, Meandarmedia, Zagreb, 2008.

    Piše: Marijan Krivak
    Knjiga Od kiča do campa. Strategije subverzije Sanje Muzaferije vrijedno je izdanje. Posebice u kontekstu hrvatske zbiljnosti, bremenite tradicionalizmom i pseudo-katoličkim moralizmom. Iako autoričina tvrdnja da »kada kič postane Weltanaschaung, tada postaje camp«, ima teorijsku težinu, već je teže to reći za onu sljedeću po kojoj je camp »spreman suptilno izmijeniti svijet«. Knjiga Od kiča do campa i pored malog obujma, kulturološki je velika za ovu sredinu. Pruža užitak u tekstu. No, pruža i puno više. Želi nas potaknuti da promislimo svijet oko sebe. Utopijski? Tim je veće intelektualno zadovoljstvo njezina čitatelja!
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Temeljit priručnik kakav je nedostajao

    Nenad Puhovski, Digitalni abecedarij, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2008.

    Digitalni abecedarij svojom opsežnošću i interdisciplinarnim karakterom svjedoči o sve većoj ulozi računalne tehnologije u filmskoj industriji. Međutim, čak i humanistički orijentirana publika u ovoj knjizi može pronaći ponešto za sebe: autor je, možda kao posvetu svojoj sociološkoj provenijenciji, naveo i objasnio niz pojmova kao što su peopleware, geeksploitation ili knowbie. Možda je prikladno izraziti se jednim od internetskih idioma: autor je pokazao da nije noob (neiskusan), knjiga je kewl (zanimljiva) s mnogo suptilnih lolzova (humora)
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • Studiozna filmološka refleksija

    Ante Peterlić, Povijest filma, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2008.

    Piše: Tonči Valentić
    Ono u čemu ova knjiga predstavlja novost upravo je detaljnija analiza već postojećih argumenata, posložena u pregledne i jasno oblikovane cjeline u knjizi. Peterlićev je stil izlaganja (kako pisanog, tako i usmenog) uvijek bio iznimno atraktivan, precizan i sveobuhvatan, pa je s njegovim odlaskom domaća filmologija izgubila jednog od njenih najplodnijih i najstudioznijih autora. Stoga je velika šteta što autor svoju Povijest filma nije uspio dovršiti, jer bi u tom slučaju pred sobom imali doista vrijedno i kapitalno djelo kakvih ni na drugim, tzv. velikim jezicima zemalja s razvijenijom filmologijom, uistinu nema mnogo
    ...pročitajte cijeli tekst...

  • I treći put uspješno

    Ivo Škrabalo: Hrvatska filmska povijest ukratko (1896-2006), V.B.Z, 2008, 304 str.

    Piše: Zlatko Vidačković
    U trećoj knjizi iz povijesti hrvatske kinematografije, Ivo Škrabalo nije samo stvorio (od svojih dviju prethodnih knjiga) sažetiji priručnik za studente ADU i sve koje zanima hrvatski film – nego i većim dijelom posve novu, vrlo zanimljivu i korisnu knjigu u kojoj je na svojstven autorski način obradio razdoblje kinematografije tijekom hrvatske neovisnosti, ali i napisao niz iznimnih mini-eseja o temama kakve su primjerice nezavisni filmovi, žene u hrvatskom filmu, filmovi za djecu ili filmski časopisi. Pritom nove filmove nije obradio samo kronološki, nego ih je osmišljeno grupirao, od ratnog do art filma, stvarajući nekoliko zaokruženih tematskih cjelina ...pročitajte cijeli tekst...