Američki film

  • Umorni artist

    Paranoid Park, red. Gus Van Sant

    Piše: Marijan Krivak
    Paranoid Park je fragmentaran, ali je i poput nekog (ružnog) sna. Senzacionalan je u svojoj razbarušenoj baroknosti začudnih postupaka radi njih samih. Sam završetak filma na najbolji način zaokružuje ovu tvrdnju. Pisanje pisma protagonistovoj prijateljici završava u plamenu. Nema katarze... tek sjetni Cash s ponovno usporenim pokretom skejtera koji odlaze ...pročitajte cijeli tekst...
  • Igre su smrtonosne

    Funny Games U.S., red. Michael Haneke

    Piše: Marijan Krivak
    Nakon odgledanog filma nameće se pitanje koja je autorova poruka? Kako gledati Hanekeove filmove, a da vam ne bude mučno? Možda, vidjeti ih kao izazivanje gađenja nad nasiljem da bi se ovo sasjeklo u korijenu. Kao suptilan, ali odlučan poziv na otpor. Funny Games U.S. želim vidjeti upravo kao takvu Hanekeovu poruku
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mačka i miš(evi)

    Njuškalo (Sleuth), red. Kenneth Branagh

    Piše: Tonči Valentić
    Iako film na narativnoj i vizualnoj razini ne nudi mnogo, Njuškalo ima dosta snažnu, možda čak i namjerno subverzivnu notu koja je promakla kritičarima: strano tijelo ovog trokuta možda je upravo žena kao prepreka ostvarenju skrivenih želja, a ne mlađi muškarac koji predstavlja konkurenciju
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nema iskupljenja

    Dok vrag ne sazna da si mrtav (Before the Devil Knows You Are Dead), red. Sidney Lumet

    Piše: Tonči Valentić
    Snaga ovog Lumetovog filma nalazi se upravo u tome što pokazuje atmosferu čistilišta, tranzitne postaje na putu prema dolje u kojoj se likovi koprcaju nemajući nikakvog izbora osim da slijede svoje mračne porive. Iskupljenja zapravo nema: unutrašnji pakao mnogo je snažniji od onog izvanjskog
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lagani ironijski odmak

    Prljava igra (Leatherheads), red. George Clooney

    Piše: Goran Ivanišević
    Prljava igra ne govori toliko o sportu koliko o ljubavi, nostalgiji prema prošlim vremenima i romantici. Vremenska era sjajno je rekonstruirana s ironijskim odmakom kojim se postiže nepretencioznost, a Cloonyjeva je redateljska ruka laka i vješta i film obogaćuje detaljima. Prljavi igrači imaju uz slabosti i neospornih vrlina koje ih čine zabavnim feel good filmom ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ima li ičega iza željeza?

    Iron Man, red. Jon Favreau

    Piše: Goran Ivanišević
    Redatelj Jon Favreau ustrajava na ozbiljnom tonu priče, likovi tijekom filma postaju sve papirnatiji i na kraju zapravo nebitni, pretvoreni u ideje i principe veće (i važnije) od života, a završni obračun Iron Mana i njegovog protivnika podsjeća na dječje igre. Iščitavati iz takve cjeline nešto više od stroja za izvlačenje novca od tinejdžera potpuno je besmisleno
    ...pročitajte cijeli tekst...

kritike i eseji