ISCRPNO O STRIPOVIMA

Tomislav Čegir, Otkrivanje stripa, Vedis, Zagreb, 2018.

  • Tomislav Čegir posvećen je sedmoj umjetnosti, a rezultat te posvećenosti nekoliko je knjiga. Osim o filmovima, Čegir predano piše i o stripovima; stoga je poznat onima koji prate stripove i čitaju literaturu o njima. Nije objavio nekoliko tekstova pa prestao pisati o tom mediju, nego je posvećen devetoj umjetnosti i kontinuirano piše o stripovima od 1994. godine, kada je započeo objavljivati tekstove o stripovima u mjesečniku Heroina Nova. Najviše je tekstova o stripovima objavio u časopisu Kvadrat i dvotjedniku Vijenac, za koji piše i tekstove o sedmoj umjetnosti. Po struci povjesničar (koji i radi u struci kao učitelj Povijesti), Čegir u svojim tekstovima o filmovima i stripovima pokazuje širok spektar znanja, objašnjava povijesne okolnosti i društvene prilike.

    Nakupio je Čegir tekstova o devetoj umjetnosti – i ovog je puta njegovo pisanje rezultiralo opsežnom knjigom Otkrivanje stripa (Vedis, 2018.). Uvršteni tekstovi objavljivani su od 1994. do 2017. godine, a najveći dio njih prvotno je objavljen u Kvadratu i Vijencu. Tekstovi su raznoliki po obimu; ima kraćih, od nekoliko novinskih kartica, ali ima i opsežnih studija koje broje više od dvadeset kartica (nečiji diplomski rad bude kraći).

    Tekstovi su tematski i žanrovski podijeljeni – u cjelinu povijesnih stripova uvršteni su, primjera radi, naslovi Seoba Hrvata i serijal Kroz minula stoljeća te naslov Naša majka rat čija je radnja smještena u Prvi svjetski rat. U cjelini koja se bavi stripovima vestern-tematike (Ken Parker, Poručnik Blueberry, Comanche, Priče s Divljeg zapada, Springville, Sunday, Zagor) Čegir često spominje i filmove vestern-tematike u kojima se isto govori o mitovima Divljega zapada te o snažnom utjecaju filmova na stripove: „Međutim, uspjeh filmskog B-vesterna, trenda koji je bio dominantan tridesetih godina, naveo je izdavače da počnu objavljivati vrlo neupečatljive strip-sveske čiji su glavni junaci bili legendarne osobe iz prošlosti poput Wyatta Earpa, Pawnee Billa ili Daniela Boonea; a zatim su na stranice strip-svezaka dospjeli i sami junaci filmskih westerna, od Toma Mixa do Johna Waynea. Da stvar bude gora, čak su i konji postajali zvijezdama stripova – Roy Rogersov Trigger ili Gene Autryjev Champion.“ (101.)



    Posebnu su cjelinu dobili tekstovi u kojima se govori o životnom liku i djelu Huga Pratta (1927-1995). Čegir je detaljno analizirao više Prattovih djela (Ana iz džungle, Pustinjski škorpioni, Morgan, Indijansko ljeto, El Gaucho); nije pisao samo o poetičnim pustolovinama mornara sanjiva srca, građaninu svijeta (točnije, o serijalu Corto Maltese).

    Velik je prostor posvećen s razlogom hvaljenom i rado čitanom serijalu Svebor i Plamena koji je izlazio u Modroj lasti, časopisu za mlade. Scenarist Svebora i Plamene, stripa koji je bio namijenjen prvenstveno mladima, bio je Darko Macan, a funkciju crtača prvo je imao Goran Sudžuka, kojega je kasnije zamijenio Matija Pisačić.

    U više je tekstova Čegir pisao o stripizacijama književnih djela (Zlatarevo zlato, Posljednji dani Stefana Zweiga, Lažeš, Melita, Vječni rat), a nije zanemario ni domaće stripove i autore nego je kroz pisanje aktivno radio na afirmaciji njihovih djela. Svoje je zasluženo mjesto dobio i Borivoj Dovniković Bordo, a spominje Čegir i dokumentarac koji je snimljen o njemu – Bordo: vječna stripovska mladost (Bernardin Modrić, 2015.). Poduži je tekst Čegir napisao i o prerano preminulom Eddyju Biukoviću (1969-1999.), umjetniku čiju smrt još uvijek mnogi ne mogu preboljeti. Mladosti unatoč, talentirani i radišni Biuković napravio je više nego što mnogi naprave kroz život koji traje i po nekoliko puta duže.

    Staloženo je Čegir pisao o novim strip-izdanjima (Hombre, Frank Cappa), suvremenim djelima (Kriminal, Imovina) i živućim autorima (Christophe Chaboute, Dario Kukić, Igor Kordej), no pokazao je interes i za starije stripove te autore koji opravdano u javnosti imaju status klasika (Radovan Domagoj Devlić, Žarko Beker, Andrija Maurović, Moebius, Alex Raymond…). Čegirove su rečenice stilizirane i poduže te iziskuju koncentriranog čitatelja, ali pružaju i obilje informacija o raznim žanrovima, temama i povijesnim razdobljima.

    U Čegirovim tekstovima o stripovima ne manjka referenci na filmove, posebice kod tekstova o vesternu, a ne manjka ni spomena na knjige. Otkrivanje stripa obavezno je štivo za stripoljupce, ali i filmoljupce! Ljubitelji stripova po nepisanom su pravilu i ljubitelji filmova, a ni strastvenost prema dobroj knjizi nije im strana.

    © Miroslav Cmuk, FILMOVI.hr, 13. veljače 2020.

Piše:

Miroslav
Cmuk