Kap mašte rješava probleme

Art-kino Metropolis, Zagreb: serijal Profesor Baltazar

• 11. prosinca 2010. na stalni repertoar Art-kina Metropolis MSU uvršten je Profesor Baltazar . Na programu su sve (nedavno restaurirane) epizode ovog crtića podijeljene u 8 serija, od kojih je svake subote na programu jedna, a prikazuju se u HD rezoluciji.   
  
  Animirani serijal benevolentnih i univerzalnih poruka, sa profesorom-djedicom kao središnjim junakom, rođen je 1967. godine, od oca (animatora i redatelja) Zlatka Grgića, u sklopu Zagrebačke škole crtanog filma, komu je ime Baltazar nadjenuo Pavao Štalter. Baltazar je nadasve neobičan junak; predan i skroman, prijateljski nastrojen i razoružavajuće simpatičan, uvijek vedar izumitelj u poodmakloj dobi, veliki humanist i ljubitelj prirode, istinski promotor ekologije, tolerancije i dobrote, a u prvome redu zagovornik postizanja sreće kroz pomaganje drugima, kroz ostvarivanje njihovih želja i postizanje harmonije. Ako srčano pomažemo drugome, možemo očekivati da će se dobro dobrim i vratiti, poručuje primjerice Izumitelj cipela.
  
  Uz pomoć svog neobičnog stroja, maštovitošću i pozitivnom energijom, a u prvome redu jer istinski želi pomoći, taj bradati znanstvenik s prepoznatljivim naočalama i cilindrom uvijek uspijeva riješiti sve probleme svojih sugrađana iz šarenoga Baltazargrada, poput pravog dobrog duha grada. Kultni status taj je crtić postigao i zbog svojih ideja o nenasilju i specifičnom, posvemašnje baltazarskom načinu rješavanja nedoumica – edukativnom ali ne neprimjereno didaktičnom. U današnjem svijetu Yu-gi-oha, Ben 10 ili Gormita, teško je i zamisliti animirani naslov koji probleme ne rješava silom i(li) frenetičnom akcijom nego maštovitošću i dobroćudnošću, evocirajući vremena u kojima su se češće mogle susresti animacije sa smislenim i značenjskim porukama, nenasilnima a ljupkima poput onih iz češke škole (Amalka, Makova Panenka) ili talijanskog Toffsyja. Odlike su serijala da koristi neke izričajne konstante, odnosno iz epizode u epizodu uvijek istu baznu premisu (problem nekog od sugrađanina kojeg Baltazar rješava pomoću vlastitog izuma), likovi nisu verbalizirani i  izražavaju se neartikuliranim mrmljanjem, dok radnju vodi pripovjedač/ica, kako interpretacija priče ne bi bila opće-nametnuta nego radije individualna.
  
  Danas ovaj najpopularniji hrvatski animirani lik postaje pravi brend. Naime, na inicijativu Zagreb filma, restaurirane su i digitalizirane sve epizode Profesora Baltazara, na čemu se radilo dvije godine, a načinjene su i četiri nove epizode (Robot Spirit, Mali problem, Kaktus Hombre, Sveopća praznina), moderniziranim koloritnijim redizajnom ne odstupivši isuviše od originala te na taj način zadržavši prepoznatljiv vizualni identitet kao i feelgood auru. Tako do danas ostavši umjetnički i komercijalno najuspješnijim projektom Zagrebačke škole crtanog filma, serijal o dobroćudnom i domišljatom svevremenskom inovatoru, čudotvorcu bližem čarobnjaku iz Oza negoli nekakvome magu s rješenjima bez pokrića, Profesor Baltazar uspješan je i prepoznat i u inozemstvu, osobito u skandinavskim zemljama, ali i nekim zemljama Europe, Sjedinjenim Državama i Australiji, te i nadalje ostaje potencijalan i potentan izvozni proizvod.
  
  © Katarina Marić, FILMOVI.hr, 30. prosinca 2010.

Piše:

Katarina
Marić