Feljton: hrvatski film, novinska kritika i društvo

  • Ni najveći kritičari suvremenog hrvatskog društva nisu izazvali šire kontroverze

    Društvena kritičnost i različitost kuta gledanja pojedinih redatelja u prikazu ključnih društvenih tema. Zaključak - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (30.)

    Kao najveće kritičare hrvatskog društva u hrvatskom filmu 21. stoljeća možemo proglasiti Vinka Brešana i Branka Schmidta, i njihove scenarističke suradnike Matu Matišića i Ivu Balenovića. No, treba priznati da nijedan od ovih filmova u konačnici nije izazvao neke šire društvene kontroverze, kao da je hrvatski film u nekom paralelnom svemiru od hrvatske stvarnosti. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Srpska manjina u Hrvatskoj kao nepresušna filmska inspiracija

    Pluralizam društvenih subjekata u hrvatskom filmu - nacionalne manjine - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (29.)

    Nema sumnje da je srpska manjina u Hrvatskoj nepresušna filmska inspiracija, bilo da se radi o ozbiljnim ratnim dramama iz perioda Drugog svjetskog ili Domovinskog rata, ili komedijama, pa čak i futurističkim zombi-filmovima. Romska manjina za sada je imala samo jedan slabo uspjeli dječji film, no Ciganin, ali najljepši koji je već doživio sjajnu kazališnu predstavu mogao bi biti dobar predložak i za prvu veliku hrvatsku filmsku romsku priču.
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dominantni domaći problemi i motivi u odnosu na globalne teme

    Pluralizam društvenih tema u hrvatskim filmovima - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (28.)

    Kako bi ilustrirali pluralizam društvenih tema u hrvatskim filmovima u 21. stoljeću, analizirat ćemo koji se hrvatski filmovi i na koji način bave siromaštvom i beskućnicima, sportom i navijačima, biografijama slavnih osoba, reality showovima i senzacionalizmom, problemima starijih osoba, teorijama zavjere i terorizmom. Globalne teme definitivno nisu nikad bile u fokusu hrvatskih redatelja, koji su se pretežno bavili domaćim problemima i motivima. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kvantitativni i kvalitativni uspon redateljica unutar domaće kinematografije

    Redateljice u hrvatskom igranom filmu - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (27.)

    Nijedna redateljica nije u 21. st. snimila 3 dugometražna igrana filma a jedino je Snježana Tribuson snimila 2. Ipak, žene su režirale neke od najbolje ocijenjenih filmova u ovom razdoblju. Premda se redateljice uklapaju u prosjek hrvatskog filma, s relativno ravnomjerno raspoređenim filmovima u rasponu od slabih do najboljih, snažan je trend povećanja njihovog udjela u kinematografiji, a i kritički odjek im je sve bolji.   ...pročitajte cijeli tekst...
  • Višestruko, intenzivno i kompetentno filmsko bavljenje temom nasilja i mučenja

    Hrvatski filmovi o građanskim, političkim i socijalnim pravima hrvatskih građana - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (26.)

    Obradom teme nasilja i mučenja, od povijesnih (od Drugog svjetskog do Domovinskog rata) do suvremenih tema (teror prema seksualnim manjinama u hrvatskom društvu, navijačko huligansko nasilje) nastala su neka od najdojmljivijih filmskih ostvarenja. Hrvatski redatelji prepoznali su važnost tih problema za hrvatsko društvo i aktivno se angažirali na tome da ih dojmljivo umjetnički prezentiraju, što je prepoznala i vrednovala i hrvatska filmska kritika....pročitajte cijeli tekst...
  • Neprolazan motiv borbe pojedinca protiv moćnika

    Hrvatski filmovi koji ukazuju na djelovanje ekonomskih i političkih moćnika - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (25.)

    Ni najhrabriji redatelji nisu kroz filmove dali svoj kritički sud o nekim konkretnim političkim imenima iz hrvatske politike, poput Franje Tuđmana, Ivice Račana ili Ive Sanadera. S iznimkom Vinka Brešana u filmu Koja je ovo država (2019.) gotovo se nitko nije ozbiljnije bavio likovima hrvatskih premijera i predsjednika, no i kod Brešana je riječ je općim likovima političara koji se ne mogu vezati za neke konkretne hrvatske političke ličnosti.   ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žanr koji najbolje uspijeva na otocima i u Dalmatinskoj zagori

    Žanr komedije u hrvatskom igranom filmu - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (24.)

    Kao najzahvalniji ambijenti za hrvatsku komediju pokazali su se otoci (Osmi povjerenik, Comic Sans, Svećenikova djeca, Trešeta, Vjerujem u anđele), a druga je na listi Dalmatinska zagora (Oprosti za kung-fu, Što je muškarac bez brkova, Sonja i bik, Ministarstvo ljubavi). U Hrvatskoj su najbolji kritički odjek imale komedije mentaliteta, u kojima se isprepliću ili suprotstavljaju urbani i ruralni te srednjoeuropski i mediteranski način života i razmišljanja.  ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uspon i popularizacija žanra sa sve višim umjetničkim i produkcijskim dosezima

    Žanr filma za djecu u hrvatskom igranom filmu - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (23.)

    Nema sumnje da je žanr dječjeg filma u 21. stoljeću doživio pravi preporod (osobito s Koko serijalom) i usprkos ponekog podbačaja (poput Šegrta Hlapića) stekao respekt kod hrvatske kritike kao punovrijedan žanr. Produkcija filmova za djecu bila je prilična rijetkost sve do 2006 No, sve se promjenilo nakon Duha u močvari Branka Ištvančića. Premda je kritika bila relativno suzdržana prema filmu, dječja publika hrlila je u kina i put za povratak žanra je bio trasiran. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Oživljen i razgranat žanr koji je doživio pravu renesansu

    Žanr fantastike u hrvatskom igranom filmu - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (22.)

    Hrvatski film fantastike dosegao je maštovitošću i vještinom redatelja, razvojem tehnologije i specijalnih efekata, ali i produkcijske razine hrvatskog filma u suradnji s europskim partnerima, impresivne rezultate. Filmovi kao što su Posljednji Srbin u Hrvatskoj i Moj dida je pao s Marsa pokazuju da su hrvatski redatelji svjesni da ih domaća publika uspoređuje s američkim filmovima i serijama te iznimno vješto i dojmljivo odgovaraju današnjim izazovima žanra.
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Krimići iz crnih kronika kao odraz mračne stvarnosti

    Kriminalistički žanr u hrvatskom igranom filmu - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (21.)

    U društvu u kojem naslovi crnih kronika redovito zauzimaju naslovnice hrvatskih novina, nije neobično da postoji veći interes hrvatskih redatelja za žanr. Zanimljivo je pritom da u prvom desetljeću 21. stoljeća takvih filmova gotovo i nema (s iznimkom propalog Kradljivca uspomena), da bi potom nakon uspjeha Metastaza došlo do procvata žanra, koji je kulminirao s trijumfom filma Mali Antonija Nuića u Puli 2018. godine. 
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Izazovi ljubavi i prijateljstva u povijesnim previranjima

    Žanr povijesnog filma - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (20.)

    Povijesni žanr u suvremenom hrvatskom filmu je naizgled čest, no ako isključimo ratne drame i ratne akcijske filmove, u žanru ostaje svega nekoliko ostvarenja. To su Konjanik i Lea i Darija Branka Ivande, dva biografska filma o velikim umjetnicima - Libertas Veljka Bulajića (o Marinu Držiću) i 100 minuta Slave Dalibora Matanića (o Slavi Raškaj), te Družba Isusova Silivija Petranovića, pri čemu je samo Konjanik osvojio vrlo dobre kritike. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Osobne sudbine i zločini u ratnim vihorima

    Žanr ratne drame u hrvatskom igranom filmu - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (19.)

    Ratnoj drami zbog povijesnih okolnosti i posljedica Domovinskog rata na hrvatsko društvo očekivano pripada velika pozornost hrvatskih redatelja, no trebalo je dosta vremena dok se taj žanr - koji je devedesetih stekao lošu kritičarsku reputaciju - kvalitativno uzdigao. Snimljeno je nekoliko promašenih ratnih drama dok se nije došlo do razine umjetničke zrelosti koju taj žanr zahtijeva. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Likovi zarobljeni u svojim sudbinama u suvremenoj Hrvatskoj

    Najpozitivnije ocijenjeni žanrovi - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (18.)

    Hrvatski filmovi u 21. stoljeću koji su dobili najpozitivnije kritike najčešće su pripadali žanru suvremene drame (Ne gledaj mi u pijat, Obrana i zaštita, Takva su pravila, Fine mrtve djevojke, Armin, Ti mene nosiš, Ta divna splitska noć, S one strane), drugi žanr je akcijski (Broj 55, Živi i mrtvi, Jozef), dok je treće pripalo ratnoj drami (Zvizdan, Dnevnik Diane Budisavljević, Svjedoci, Crnci)...pročitajte cijeli tekst...
  • Filmovi koji su se dramaturški izgubili po cesti

    Najnegativnije ocjenjeni žanrovi hrvatkog filma Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (17.)

    Osim filma ceste za koji se suvremena Hrvatska nije pokazala kao najzahvalniji ambijent, može se reći da hrvatski redatelji nemaju afiniteta za erotski film (tek rijetke povremene scene seksa u hrvatskim filmovima uglavnom se nisu pokazale osobito erotičnima), te da u filmskim prikazima povijesnih umjetničkih ličnosti upadaju u zamke žanra i do sada nisu uspjeli naći formulu kojom bi unutrašnji svijet i djelovanje umjetnika najbolje prenijeli na filmsko platno.   ...pročitajte cijeli tekst...
  • Veteran s patriotskim filmovima epskog zamaha

    Igrani filmovi Antuna Vrdoljaka - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (16.)

    Može se reći da filmska kritika nije imala ni približno jedinstveno stajalište ni o jednom od dva filma koje je Vrdoljak snimio u 21. stoljeću, i da se u nekim tekstovima snažno osjeća svjetonazor autora. Nijedan redatelj u ovom periodu nije izazvao toliko dijametralno suprotne reakcije kao što je to učinio Vrdoljak i o nijednom se redatelju nije pisalo s toliko strasti i energije, osobito u negativnim kritikama....pročitajte cijeli tekst...
  • Satiričar društva s osebujnom, ali dosljednom crnohumornom poetikom

    Igrani filmovi Ivana Gorana Viteza - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (15.)

    Sva tri Vitezova filma različitih su žanrova, ali ipak sadrže neku zajedničku satiričnu i crnohumornu crtu. Kritička recepcija mu je varirala, pri čemu je naslabije prošao drugi film, koji je očito bio rađen za zabavu šire publike. Uprkos zamjerkama kritika mu priznaje dosljednost osebujne poetike, originalost u hrvatskoj kinematografiji ali i sposobnost da je iznenadi sa svakim novim ostvarenjem....pročitajte cijeli tekst...
  • Majstor akcijskog žanra koji se nije snašao u drami

    Igrani filmovi Kristijana Milića - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (14.)

    Izvrsne ocjene dobiva Milićev film Broj 55 (2014.), za kojeg su krtičari hvalili moderan i vješto proveden pristup akcijskom (ratnom) filmu, bez ikakvog ideološkog dociranja i političkog ispravljanja krivih Drina domoljubnog zanosa devedesetih, premda u svakom kadru štuje hrabrost hrvatskog ratnika uokvirenu u slikama stradalih branitelja na odjavnoj špici. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Od brutalnosti do sjete, humora i nazad

    Igrani filmovi Antonija Nuića - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (13.)

    Antonio Nuić snimio je četiri samostalna dugometražna igrana filma, no treba proučiti i kritike omnibusa Sex, piće i krvoproliće, ne samo zato što je u njemu bila najzapaženija upravo njegova epizoda, nego zato što se njegov zadnji film Mali radnjom nastavlja upravo na njegovu epizodu spomenutog omnibusa. Kritika je inače vrlo dobrim ocjenama popratila filmove Sve džaba, Kenjac i Mali, dok je nešto slabije primljen film Život je truba....pročitajte cijeli tekst...
  • Redatelj koji se uspješno vratio korjenima

    Igrani filmovi Tomislava Radića - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (12.)

    Odnos kritike prema Radiću sličan je onome prema Schmidtu – cijene se njihovi debitantski filmovi (Živa istina i Timon), dok su loše prošli filmovi devedesetih (Luka Anđele moj dragi), a nakon mlakog početka stoljeća (Radićev Holding) slijedi recepcijski obrat - Radić s Ivom i Kotlovinom postaje jednim od favorita hrvatske kritike. Ako u hrvatskoj kulturi postoji čovjek koji je njezin Jekyll i Hyde, onda je to zasigurno Radić, smatra Pavičić. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kritičarski najcjenjeniji redateljski veteran

    Igrani filmovi Rajka Grlića - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (11.)

    Zaključno, može se reći da je Rajko Grlić jedan od najcjenjenih redatelja 21. stoljeća, a od redatelja koji su počeli stvarati u doba Jugoslavije svakako zauzima prvo mjesto po mišljenju kritike. Njegove kolege iz toga razdoblja, Radić i Schmidt, spustili su ukupnu ocjenu prvenstveno loše ocijenjenim filmovima iz devedesetih. U 21. stoljeću Grlić nema negativne kritike, s vrlo dobrim kritikama za prva dva i odličnim za svoj zadnji film.  ...pročitajte cijeli tekst...
  • Minimalistička estetika realizma i majstorstvo neverbalne komunikacije

    Igrani filmovi Ognjena Sviličića - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (10.)

    Posebno hvaljeni bili su Sviličićevi scenariji, pa nije čudo da je pisao scenarije i drugim redateljima. Vidjelo se – osobito iz njegovih ranih filmova – da je riječ o splitskom redatelju sa zagrebačkom adresom. Njegov humor, po mišljenju hrvatske kritike, blizak je onom filmskog redatelja Kaurismakija. Bez obzira koliko pojedini lik bio u početku odbojan, Sviličić ga uspijeva dramski i komično tako uljuditi da ga zavolimo. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Od napadanog filmskog patriota do provokativnog kritičarskog favorita

    Igrani filmovi Branka Schmidta - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (9.)

    Nema sumnje da je Schmidtova potpuna transformacija, koju je ostvario zahvaljujući suradnji sa scenaristima poput Sviličića i Balenovića te odličnim glumcima iz kojih je izvukao najbolje i redateljski kompetentno bavljenje rak-ranama hrvatskog društva - od narkomanije i delikvencije, preko korupcije zdravstva do pedofilije, donijela ovom redatelju recepcijski obrat i pohvale hrvatske kritike. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Najproduktivniji, hrabar i inovativan

    Igrani filmovi Dalibora Matanića - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (8.)

    Usprkos zamjerkama, Matanić spada u redatelje čije filmove kritika s nestrpljenjem očekuje i detaljno analizira. Redatelj koji nije nikad previše odugovlačio ni kalkulirao s projektima, nego je radio kad mu se za to pružila prilika, iskušavajući se u najrazličitijim žanrovima. Matanić je hrvatskoj kinematografiji dao doista mnogo, i bez obzira na oscilacije u spada u sam vrh hrvatskog filma. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Intimni kroničar realnoga stanja Lijepe naše

    Igrani filmovi Zrinka Ogreste - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (7.)

    Iza stakla, redatelj Zrinko OgrestaOgresta po mišljenju kritike spada u vrh hrvatskih redatelja, prepoznatljivog je tematsko-stilskog rukopisa i redatelj je s jednim od najujednačenijih opusa unutar hrvatske kinematografije. Kritika ga prepoznaje kao jedinstvenog redatelja autentičnog stila koji filmove promišlja duboko, pa i osobno. Ogresta se nametnuo kao vrstan pripovjedač, stilski dosljedan i intimni kroničar realnoga stanja Lijepe naše.  ...pročitajte cijeli tekst...
  • Majstor žanrova, tematske aktualnosti i društvene kritičnosti

    Igrani filmovi Vinka Brešana - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (6.)

    Filmska kritika u hrvatskom dnevnom tisku cijeni Vinka Brešana kao redatelja i nema njegovog filma čija bi prosječna ocjena bila manja od vrlo dobre. Često se ističe njegovo redateljsko majstorstvo, vješto snalaženje unutar različitih žanrova i njihovo kombiniranje, izrazita aktualnost tema koje bira i društvena kritičnost, neovisno o tome radi li se o filmovima koji su bliži dramama ili komedijama....pročitajte cijeli tekst...

  • Od posrnulih veterana do neuspjelih debitanata

    Kritički najneagtivnije ocijenjeni hrvatski filmski redatelji u 21. stoljeću - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (5.)

    Visoko na popisu najnegativnije ocijenjenih našla su se i dva veterana s vrlo uspješnim ranijim opusima. Fadil Hadžić doživio je teški fijasko kod kritike s (po ocjenama u dnevnom tisku) neduhovitim i preglumljenim komedijama Doktor ludosti i Lopovi prve klase te drvenom i zastarjelom ratnom dramom Zapamtite Vukovar, a Krsto Papić potonuo je kod kritike s bezličnim i nenadahnutim hororom Infekcija te komornim i stilski nedefiniranim Cvjetnim trgom. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Između kreativnih vrhunaca, produktivnosti i kvalitativne ujednačenosti

    Kritički najpozitivnije ocijenjeni hrvatski filmski redatelji u 21. stoljeću - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (4.)

    Najproduktivniji hrvatski redatelj 21. stoljeća nedvojbeno je Dalibor Matanić, koji je do sada snimio jedanaest dugometražnih igranih filmova. Među redateljima s tri i više filmova u 21. stoljeću najhvaljeniji su bili Rajko Grlić, Ognjen Sviličić, Zrinko Ogresta, Vinko Brešan, Antonio Nuić, Arsen Anton Ostojić, Dalibor Matanić i Kristijan Milić, s napomenom da su prema ocjenama kritike kvalitativno najujednačeniji opus imali Grlić, Brešan i Ogresta. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kritičarski masakri nultih godina

    Kritički najnegativnije ocijenjeni hrvatski igrani filmovi u 21. stoljeću - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (3.)

    Dvije trećine, tj. 8 od 12 najlošije ocijenjenih hrvatskih filmova pripada prvom desetljeću 21. stoljeća, iz čega se može izvesti zaključak da je broj loših filmova opadao i da drugo desetljeće 21. stoljeća predstavlja kvalitativni uspon ne samo po broju najbolje ocijenjenih filmova, nego i po (prema sudu kritičara hrvatskog dnevnog tiska) i manjem broju redateljskih promašaja. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Debitantica koja je pretekla veterane i muške kolege

    Kritički najpozitivnije ocijenjeni hrvatski igrani filmovi u 21. stoljeću - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (2.)

    Činjenica da je najbolji hrvatski film 21. stoljeća po ocjeni kritike snimljen 2016. (a naredna dva par godina ranije), kao i podatak da je 9 od 12 najbolje ocijenjenih filmova nastalo nakon 2010., pokazuje da je kritika smatrala da hrvatska kinematografija kvalitativno ima uzlazni trend te da je tek u zadnjoj trećini ovog razdoblja dosegla svoj kreativni vrhunac. Također, usprkos malom broju žena redateljica, najbolje ocijenjeni film režirala je upravo žena i to debitantica. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću

    Uvod

    Piše: Zlatko Vidačković
    Feljton „Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću“ se bavi hrvatskim dugometražnim igranim filmom, novinskom filmskom kritikom tih filmova i njihovim društvenim kontekstom od 2001. do 2019. godine. Uključuje proučavanje hrvatskih filmova i novinskih kritika iz dnevnih listova koji su kroz to razdoblje kontinuirano kritički pratili hrvatski film (Jutarnjeg lista, Večernjeg lista i Slobodne Dalmacije)...pročitajte cijeli tekst...

kritike i eseji