Hrvatski filmovi i serije

  • Autentičan prikaz muško-ženskih i obiteljskih odnosa dalmatinskoga kraja

    Južno voće, red. Josip Lukić, Hrvatska (2019)

    Piše: Ervin Pavleković
    Južno voće je drama koja društvenim i kulturološkim implikacijama te jezičnim kodom hrvatskoga juga u skladnim dijalozima portretira život protagonista kroz prikaz serije odnosa s ženskim likovima. Kroz problematiziranje muško-ženskih i obiteljskih odnosa te autentičnom skicom hrvatskoga dalmatinskog kraja dana je slika i prilika hrvatske aktualnosti i svakodnevnih problema maloga čovjeka. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nadrealistički rebus distopijskog futurizma

    Slučajna raskoš prozirnog vodenog rebusa, 2020., red. Dalibor Barić

    Piše: Katarina Marić
    Slučajna raskoš prozirnog vodenog je sinkreticistički kaleidoskopski simulakrum autorovih unikatnih internih kontemplacija i raznolikih i raskošnih fascinacija estetikama i poetikama. Ovaj nadrealistički rebus distopijskog futurizma odnosno pretakanja i zrcalnog prožimanja prošlosti i budućnosti, žanrovski je transcendirajuć, strukturalno fraktalan i eliptičan. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Refleksivno djelo naoko jednostavne tematike

    Krhko, red. Tomislav Šoban, Hrvatska, 2020. godina

    Piše: Ervin Pavleković
    Krhko je izvrsno kratkometražno dramsko ostvarenje s coming-of-age elementima, vješto izvedenom unutarnjom fokalizacijom, a daje pogled na protagonisticu koja je u potrazi za svojim označivačko-društvenim identitetom u svijetu i društvu. Film zadire u neka opća pitanja i egzistencijalističku tematiku na suptilan i poetičan način te nudi prostor za promišljanje. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Traženje izlaza iz sumorne stvarnosti

    Tereza37, 2020., red. Danilo Šerbedžija

    Piše: Marijan Krivak
    Tereza37 vizualno je i emotivno iscrpljujući film koji izlaz (i smisao?) nalazi u besmislenom dispozitivu seksa. Režija je tvrda, likovi usiljeno žalobni i pohotni, radnja šablonski predvidiva, a naracija slijedi tu samonametnutu, sumornu egzegezu. Dijegeza filmske pripovijesti postavljena je u niz epizoda koje baš i ne otkrivaju puno toga karakterološki. I sama Tereza ostaje poprilično plošnom. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Intiman spoj umjetnosti i života

    O jednoj mladosti, 2020., red. Ivan Ramljak

    Piše: Marijan Krivak
    O jednoj mladosti najbolji je HR-film kojeg sam vidio kroz (po)duže razdoblje. Njegove su vrijednosti onkraj zanatskih vrlina ili pak nekog profi-métiera. Radi se o osobnoj posveti snazi samoga života, odrastanju i sazrijevanju kroz prijateljstvo. Dokumentarni film, kao rodno-temeljni oblik ovog djela u sebi nosi onaj moment što umjetnost spaja sa životom, dok montaža daje autorski impuls i artistički habitus. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ni najveći kritičari suvremenog hrvatskog društva nisu izazvali šire kontroverze

    Društvena kritičnost i različitost kuta gledanja pojedinih redatelja u prikazu ključnih društvenih tema. Zaključak - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (30.)

    Kao najveće kritičare hrvatskog društva u hrvatskom filmu 21. stoljeća možemo proglasiti Vinka Brešana i Branka Schmidta, i njihove scenarističke suradnike Matu Matišića i Ivu Balenovića. No, treba priznati da nijedan od ovih filmova u konačnici nije izazvao neke šire društvene kontroverze, kao da je hrvatski film u nekom paralelnom svemiru od hrvatske stvarnosti. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Srpska manjina u Hrvatskoj kao nepresušna filmska inspiracija

    Pluralizam društvenih subjekata u hrvatskom filmu - nacionalne manjine - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (29.)

    Nema sumnje da je srpska manjina u Hrvatskoj nepresušna filmska inspiracija, bilo da se radi o ozbiljnim ratnim dramama iz perioda Drugog svjetskog ili Domovinskog rata, ili komedijama, pa čak i futurističkim zombi-filmovima. Romska manjina za sada je imala samo jedan slabo uspjeli dječji film, no Ciganin, ali najljepši koji je već doživio sjajnu kazališnu predstavu mogao bi biti dobar predložak i za prvu veliku hrvatsku filmsku romsku priču.
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dominantni domaći problemi i motivi u odnosu na globalne teme

    Pluralizam društvenih tema u hrvatskim filmovima - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (28.)

    Kako bi ilustrirali pluralizam društvenih tema u hrvatskim filmovima u 21. stoljeću, analizirat ćemo koji se hrvatski filmovi i na koji način bave siromaštvom i beskućnicima, sportom i navijačima, biografijama slavnih osoba, reality showovima i senzacionalizmom, problemima starijih osoba, teorijama zavjere i terorizmom. Globalne teme definitivno nisu nikad bile u fokusu hrvatskih redatelja, koji su se pretežno bavili domaćim problemima i motivima. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kvantitativni i kvalitativni uspon redateljica unutar domaće kinematografije

    Redateljice u hrvatskom igranom filmu - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (27.)

    Nijedna redateljica nije u 21. st. snimila 3 dugometražna igrana filma a jedino je Snježana Tribuson snimila 2. Ipak, žene su režirale neke od najbolje ocijenjenih filmova u ovom razdoblju. Premda se redateljice uklapaju u prosjek hrvatskog filma, s relativno ravnomjerno raspoređenim filmovima u rasponu od slabih do najboljih, snažan je trend povećanja njihovog udjela u kinematografiji, a i kritički odjek im je sve bolji.   ...pročitajte cijeli tekst...
  • Višestruko, intenzivno i kompetentno filmsko bavljenje temom nasilja i mučenja

    Hrvatski filmovi o građanskim, političkim i socijalnim pravima hrvatskih građana - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (26.)

    Obradom teme nasilja i mučenja, od povijesnih (od Drugog svjetskog do Domovinskog rata) do suvremenih tema (teror prema seksualnim manjinama u hrvatskom društvu, navijačko huligansko nasilje) nastala su neka od najdojmljivijih filmskih ostvarenja. Hrvatski redatelji prepoznali su važnost tih problema za hrvatsko društvo i aktivno se angažirali na tome da ih dojmljivo umjetnički prezentiraju, što je prepoznala i vrednovala i hrvatska filmska kritika....pročitajte cijeli tekst...
  • Neprolazan motiv borbe pojedinca protiv moćnika

    Hrvatski filmovi koji ukazuju na djelovanje ekonomskih i političkih moćnika - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (25.)

    Ni najhrabriji redatelji nisu kroz filmove dali svoj kritički sud o nekim konkretnim političkim imenima iz hrvatske politike, poput Franje Tuđmana, Ivice Račana ili Ive Sanadera. S iznimkom Vinka Brešana u filmu Koja je ovo država (2019.) gotovo se nitko nije ozbiljnije bavio likovima hrvatskih premijera i predsjednika, no i kod Brešana je riječ je općim likovima političara koji se ne mogu vezati za neke konkretne hrvatske političke ličnosti.   ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žanr koji najbolje uspijeva na otocima i u Dalmatinskoj zagori

    Žanr komedije u hrvatskom igranom filmu - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (24.)

    Kao najzahvalniji ambijenti za hrvatsku komediju pokazali su se otoci (Osmi povjerenik, Comic Sans, Svećenikova djeca, Trešeta, Vjerujem u anđele), a druga je na listi Dalmatinska zagora (Oprosti za kung-fu, Što je muškarac bez brkova, Sonja i bik, Ministarstvo ljubavi). U Hrvatskoj su najbolji kritički odjek imale komedije mentaliteta, u kojima se isprepliću ili suprotstavljaju urbani i ruralni te srednjoeuropski i mediteranski način života i razmišljanja.  ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uspon i popularizacija žanra sa sve višim umjetničkim i produkcijskim dosezima

    Žanr filma za djecu u hrvatskom igranom filmu - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (23.)

    Nema sumnje da je žanr dječjeg filma u 21. stoljeću doživio pravi preporod (osobito s Koko serijalom) i usprkos ponekog podbačaja (poput Šegrta Hlapića) stekao respekt kod hrvatske kritike kao punovrijedan žanr. Produkcija filmova za djecu bila je prilična rijetkost sve do 2006 No, sve se promjenilo nakon Duha u močvari Branka Ištvančića. Premda je kritika bila relativno suzdržana prema filmu, dječja publika hrlila je u kina i put za povratak žanra je bio trasiran. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Oživljen i razgranat žanr koji je doživio pravu renesansu

    Žanr fantastike u hrvatskom igranom filmu - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (22.)

    Hrvatski film fantastike dosegao je maštovitošću i vještinom redatelja, razvojem tehnologije i specijalnih efekata, ali i produkcijske razine hrvatskog filma u suradnji s europskim partnerima, impresivne rezultate. Filmovi kao što su Posljednji Srbin u Hrvatskoj i Moj dida je pao s Marsa pokazuju da su hrvatski redatelji svjesni da ih domaća publika uspoređuje s američkim filmovima i serijama te iznimno vješto i dojmljivo odgovaraju današnjim izazovima žanra.
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Krimići iz crnih kronika kao odraz mračne stvarnosti

    Kriminalistički žanr u hrvatskom igranom filmu - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (21.)

    U društvu u kojem naslovi crnih kronika redovito zauzimaju naslovnice hrvatskih novina, nije neobično da postoji veći interes hrvatskih redatelja za žanr. Zanimljivo je pritom da u prvom desetljeću 21. stoljeća takvih filmova gotovo i nema (s iznimkom propalog Kradljivca uspomena), da bi potom nakon uspjeha Metastaza došlo do procvata žanra, koji je kulminirao s trijumfom filma Mali Antonija Nuića u Puli 2018. godine. 
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Izazovi ljubavi i prijateljstva u povijesnim previranjima

    Žanr povijesnog filma - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (20.)

    Povijesni žanr u suvremenom hrvatskom filmu je naizgled čest, no ako isključimo ratne drame i ratne akcijske filmove, u žanru ostaje svega nekoliko ostvarenja. To su Konjanik i Lea i Darija Branka Ivande, dva biografska filma o velikim umjetnicima - Libertas Veljka Bulajića (o Marinu Držiću) i 100 minuta Slave Dalibora Matanića (o Slavi Raškaj), te Družba Isusova Silivija Petranovića, pri čemu je samo Konjanik osvojio vrlo dobre kritike. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Osobne sudbine i zločini u ratnim vihorima

    Žanr ratne drame u hrvatskom igranom filmu - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (19.)

    Ratnoj drami zbog povijesnih okolnosti i posljedica Domovinskog rata na hrvatsko društvo očekivano pripada velika pozornost hrvatskih redatelja, no trebalo je dosta vremena dok se taj žanr - koji je devedesetih stekao lošu kritičarsku reputaciju - kvalitativno uzdigao. Snimljeno je nekoliko promašenih ratnih drama dok se nije došlo do razine umjetničke zrelosti koju taj žanr zahtijeva. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Likovi zarobljeni u svojim sudbinama u suvremenoj Hrvatskoj

    Najpozitivnije ocijenjeni žanrovi - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (18.)

    Hrvatski filmovi u 21. stoljeću koji su dobili najpozitivnije kritike najčešće su pripadali žanru suvremene drame (Ne gledaj mi u pijat, Obrana i zaštita, Takva su pravila, Fine mrtve djevojke, Armin, Ti mene nosiš, Ta divna splitska noć, S one strane), drugi žanr je akcijski (Broj 55, Živi i mrtvi, Jozef), dok je treće pripalo ratnoj drami (Zvizdan, Dnevnik Diane Budisavljević, Svjedoci, Crnci)...pročitajte cijeli tekst...
  • Filmovi koji su se dramaturški izgubili po cesti

    Najnegativnije ocjenjeni žanrovi hrvatkog filma Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (17.)

    Osim filma ceste za koji se suvremena Hrvatska nije pokazala kao najzahvalniji ambijent, može se reći da hrvatski redatelji nemaju afiniteta za erotski film (tek rijetke povremene scene seksa u hrvatskim filmovima uglavnom se nisu pokazale osobito erotičnima), te da u filmskim prikazima povijesnih umjetničkih ličnosti upadaju u zamke žanra i do sada nisu uspjeli naći formulu kojom bi unutrašnji svijet i djelovanje umjetnika najbolje prenijeli na filmsko platno.   ...pročitajte cijeli tekst...
  • Veteran s patriotskim filmovima epskog zamaha

    Igrani filmovi Antuna Vrdoljaka - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (16.)

    Može se reći da filmska kritika nije imala ni približno jedinstveno stajalište ni o jednom od dva filma koje je Vrdoljak snimio u 21. stoljeću, i da se u nekim tekstovima snažno osjeća svjetonazor autora. Nijedan redatelj u ovom periodu nije izazvao toliko dijametralno suprotne reakcije kao što je to učinio Vrdoljak i o nijednom se redatelju nije pisalo s toliko strasti i energije, osobito u negativnim kritikama....pročitajte cijeli tekst...
  • Satiričar društva s osebujnom, ali dosljednom crnohumornom poetikom

    Igrani filmovi Ivana Gorana Viteza - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (15.)

    Sva tri Vitezova filma različitih su žanrova, ali ipak sadrže neku zajedničku satiričnu i crnohumornu crtu. Kritička recepcija mu je varirala, pri čemu je naslabije prošao drugi film, koji je očito bio rađen za zabavu šire publike. Uprkos zamjerkama kritika mu priznaje dosljednost osebujne poetike, originalost u hrvatskoj kinematografiji ali i sposobnost da je iznenadi sa svakim novim ostvarenjem....pročitajte cijeli tekst...
  • Majstor akcijskog žanra koji se nije snašao u drami

    Igrani filmovi Kristijana Milića - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (14.)

    Izvrsne ocjene dobiva Milićev film Broj 55 (2014.), za kojeg su krtičari hvalili moderan i vješto proveden pristup akcijskom (ratnom) filmu, bez ikakvog ideološkog dociranja i političkog ispravljanja krivih Drina domoljubnog zanosa devedesetih, premda u svakom kadru štuje hrabrost hrvatskog ratnika uokvirenu u slikama stradalih branitelja na odjavnoj špici. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Od brutalnosti do sjete, humora i nazad

    Igrani filmovi Antonija Nuića - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (13.)

    Antonio Nuić snimio je četiri samostalna dugometražna igrana filma, no treba proučiti i kritike omnibusa Sex, piće i krvoproliće, ne samo zato što je u njemu bila najzapaženija upravo njegova epizoda, nego zato što se njegov zadnji film Mali radnjom nastavlja upravo na njegovu epizodu spomenutog omnibusa. Kritika je inače vrlo dobrim ocjenama popratila filmove Sve džaba, Kenjac i Mali, dok je nešto slabije primljen film Život je truba....pročitajte cijeli tekst...
  • Redatelj koji se uspješno vratio korjenima

    Igrani filmovi Tomislava Radića - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (12.)

    Odnos kritike prema Radiću sličan je onome prema Schmidtu – cijene se njihovi debitantski filmovi (Živa istina i Timon), dok su loše prošli filmovi devedesetih (Luka Anđele moj dragi), a nakon mlakog početka stoljeća (Radićev Holding) slijedi recepcijski obrat - Radić s Ivom i Kotlovinom postaje jednim od favorita hrvatske kritike. Ako u hrvatskoj kulturi postoji čovjek koji je njezin Jekyll i Hyde, onda je to zasigurno Radić, smatra Pavičić. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kritičarski najcjenjeniji redateljski veteran

    Igrani filmovi Rajka Grlića - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (11.)

    Zaključno, može se reći da je Rajko Grlić jedan od najcjenjenih redatelja 21. stoljeća, a od redatelja koji su počeli stvarati u doba Jugoslavije svakako zauzima prvo mjesto po mišljenju kritike. Njegove kolege iz toga razdoblja, Radić i Schmidt, spustili su ukupnu ocjenu prvenstveno loše ocijenjenim filmovima iz devedesetih. U 21. stoljeću Grlić nema negativne kritike, s vrlo dobrim kritikama za prva dva i odličnim za svoj zadnji film.  ...pročitajte cijeli tekst...
  • Minimalistička estetika realizma i majstorstvo neverbalne komunikacije

    Igrani filmovi Ognjena Sviličića - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (10.)

    Posebno hvaljeni bili su Sviličićevi scenariji, pa nije čudo da je pisao scenarije i drugim redateljima. Vidjelo se – osobito iz njegovih ranih filmova – da je riječ o splitskom redatelju sa zagrebačkom adresom. Njegov humor, po mišljenju hrvatske kritike, blizak je onom filmskog redatelja Kaurismakija. Bez obzira koliko pojedini lik bio u početku odbojan, Sviličić ga uspijeva dramski i komično tako uljuditi da ga zavolimo. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Od napadanog filmskog patriota do provokativnog kritičarskog favorita

    Igrani filmovi Branka Schmidta - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (9.)

    Nema sumnje da je Schmidtova potpuna transformacija, koju je ostvario zahvaljujući suradnji sa scenaristima poput Sviličića i Balenovića te odličnim glumcima iz kojih je izvukao najbolje i redateljski kompetentno bavljenje rak-ranama hrvatskog društva - od narkomanije i delikvencije, preko korupcije zdravstva do pedofilije, donijela ovom redatelju recepcijski obrat i pohvale hrvatske kritike. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Najproduktivniji, hrabar i inovativan

    Igrani filmovi Dalibora Matanića - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (8.)

    Usprkos zamjerkama, Matanić spada u redatelje čije filmove kritika s nestrpljenjem očekuje i detaljno analizira. Redatelj koji nije nikad previše odugovlačio ni kalkulirao s projektima, nego je radio kad mu se za to pružila prilika, iskušavajući se u najrazličitijim žanrovima. Matanić je hrvatskoj kinematografiji dao doista mnogo, i bez obzira na oscilacije u spada u sam vrh hrvatskog filma. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Intimni kroničar realnoga stanja Lijepe naše

    Igrani filmovi Zrinka Ogreste - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (7.)

    Iza stakla, redatelj Zrinko OgrestaOgresta po mišljenju kritike spada u vrh hrvatskih redatelja, prepoznatljivog je tematsko-stilskog rukopisa i redatelj je s jednim od najujednačenijih opusa unutar hrvatske kinematografije. Kritika ga prepoznaje kao jedinstvenog redatelja autentičnog stila koji filmove promišlja duboko, pa i osobno. Ogresta se nametnuo kao vrstan pripovjedač, stilski dosljedan i intimni kroničar realnoga stanja Lijepe naše.  ...pročitajte cijeli tekst...
  • Majstor žanrova, tematske aktualnosti i društvene kritičnosti

    Igrani filmovi Vinka Brešana - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (6.)

    Filmska kritika u hrvatskom dnevnom tisku cijeni Vinka Brešana kao redatelja i nema njegovog filma čija bi prosječna ocjena bila manja od vrlo dobre. Često se ističe njegovo redateljsko majstorstvo, vješto snalaženje unutar različitih žanrova i njihovo kombiniranje, izrazita aktualnost tema koje bira i društvena kritičnost, neovisno o tome radi li se o filmovima koji su bliži dramama ili komedijama....pročitajte cijeli tekst...

  • Od posrnulih veterana do neuspjelih debitanata

    Kritički najneagtivnije ocijenjeni hrvatski filmski redatelji u 21. stoljeću - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (5.)

    Visoko na popisu najnegativnije ocijenjenih našla su se i dva veterana s vrlo uspješnim ranijim opusima. Fadil Hadžić doživio je teški fijasko kod kritike s (po ocjenama u dnevnom tisku) neduhovitim i preglumljenim komedijama Doktor ludosti i Lopovi prve klase te drvenom i zastarjelom ratnom dramom Zapamtite Vukovar, a Krsto Papić potonuo je kod kritike s bezličnim i nenadahnutim hororom Infekcija te komornim i stilski nedefiniranim Cvjetnim trgom. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Između kreativnih vrhunaca, produktivnosti i kvalitativne ujednačenosti

    Kritički najpozitivnije ocijenjeni hrvatski filmski redatelji u 21. stoljeću - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (4.)

    Najproduktivniji hrvatski redatelj 21. stoljeća nedvojbeno je Dalibor Matanić, koji je do sada snimio jedanaest dugometražnih igranih filmova. Među redateljima s tri i više filmova u 21. stoljeću najhvaljeniji su bili Rajko Grlić, Ognjen Sviličić, Zrinko Ogresta, Vinko Brešan, Antonio Nuić, Arsen Anton Ostojić, Dalibor Matanić i Kristijan Milić, s napomenom da su prema ocjenama kritike kvalitativno najujednačeniji opus imali Grlić, Brešan i Ogresta. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kritičarski masakri nultih godina

    Kritički najnegativnije ocijenjeni hrvatski igrani filmovi u 21. stoljeću - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (3.)

    Dvije trećine, tj. 8 od 12 najlošije ocijenjenih hrvatskih filmova pripada prvom desetljeću 21. stoljeća, iz čega se može izvesti zaključak da je broj loših filmova opadao i da drugo desetljeće 21. stoljeća predstavlja kvalitativni uspon ne samo po broju najbolje ocijenjenih filmova, nego i po (prema sudu kritičara hrvatskog dnevnog tiska) i manjem broju redateljskih promašaja. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Debitantica koja je pretekla veterane i muške kolege

    Kritički najpozitivnije ocijenjeni hrvatski igrani filmovi u 21. stoljeću - Feljton Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću (2.)

    Činjenica da je najbolji hrvatski film 21. stoljeća po ocjeni kritike snimljen 2016. (a naredna dva par godina ranije), kao i podatak da je 9 od 12 najbolje ocijenjenih filmova nastalo nakon 2010., pokazuje da je kritika smatrala da hrvatska kinematografija kvalitativno ima uzlazni trend te da je tek u zadnjoj trećini ovog razdoblja dosegla svoj kreativni vrhunac. Također, usprkos malom broju žena redateljica, najbolje ocijenjeni film režirala je upravo žena i to debitantica. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Stvaralački impulsi i upoznavanje života izvođača

    Platforma croatian.film - dokumentarni filmovi: Precijenjena dramaturgija; Zima; Tube; Preko ruba; Hram; Punčke

    Piše: Tomislav Čegir
    Glazbeni dokumentarac o vinkovačkom ženskom rock-bandu Punčke slojevit je prikaz njihova nastanka i djelovanja, kao i osobnosti svake od članica tog sastava. Kako je jasno da je uloga žena, kao i ženskih glazbenih skupina često podcjenjivačka s muškoga stanovišta, autori precizno definiraju status Punčki, njihova nastojanja u stvaralačkom iskazu i uspjehu, dopuštajući im zaokruženi iskaz karaktera i egzistencije. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odveć estetizirana elegična pastorala

    Ribanje i ribarsko prigovaranje, 2020., red. Milan Trenc

    Piše: Marijan Krivak
    Trencov je film, ponajvećma, razglednica za Hrvatsku turističku zajednicu. Simpatičan i vizualno lijep, upravo je stoga, za pisca ovih redaka… u ideji i pedagoški jalovo, prenapadno estetizirano, ali gledljivo djelo. No ipak, Ribanje i ribarsko prigovaranje osnažilo je mišiće povijesnog filma u komercijalnoj utrci s konkurencijom. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Film kratkog opsega, ali istaknutog intenziteta

    Bez lica, 2020., red. David Lušičić

    Piše: Ervin Pavleković
    Polazišnom obradom naoko jednostavne tematike, kombinacijom zanimljivog i promišljenog korištenja kamere, izvrsne montaže te izmjenom dinamike, stvorena je zanimljiva i slojevita esejistička studija, tematsko promišljanje i promatranje slučaja s postavljanjem kipa prvog hrvatskog predsjednika  Franje Tuđmana. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Film naturalističkog socijalnog konteksta, sugestivne režije i sjajnih glumačkih interpretacija

    Otac, 2020., red. Srdan Golubović

    Piše: Josip Grozdanić

    U inteligentno angažiranom filmu fascinantno kreiranog realističnog, gotovo naturalističkog socijalnog konteksta, iznimno sugestivne režije i sjajnih glumačkih interpretacija, borca protiv nepravde i terora sustava tumači nikad bolji i zasluženo Zlatnom arenom za najbolje glumačko ostvarenje u manjinskim produkcijama nagrađen Goran Bogdan. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Snažne drame o jakim ženskim likovima u konfliktu s dalmatinskim mentalitetom

    67. Pulski filmski festival, 28. kolovoza - 4. rujna 2020.; Hrvatski dugometražni igrani filmovi

    Piše: Marijana Jakovljević
    Moćna i izvrsna Tereza 37 redatelja Danila Šerbedžije te scenaristice i glavne glumice Lane Barić jest pobjednica s Velikom zlatnom arenom i ukupno šest Zlatnih arena. Film koji ih je ne samo zaslužio nego je i cijeloj hrvatskoj kinematografiji dao snažan zamašnjak, podigao umjetničku, estetsku i scenarističku razinu iznimno snažnom i slojevitom pričom, te učinio da se o njemu i dalje itekako razmišlja i razgovara. ...pročitajte cijeli tekst...
  • DRUŠTVENI KONTEKST KROZ PRIZMU POJEDINACA ILI OBITELJI

    Platforma croatian.film - dokumentarni filmovi: White Trash, Sunčica Ana Veldić; Urban, Nataša Vidaković; Administrativna pogreška, Tin Bačun; Riba ribi grize rep, Neven Hitrec; Na putu straha, Silvio Mirošničenko; Prozor na život, Silvio Mirošničenko

    Piše: Tomislav Čegir
    Srednjemetražni dokumentarni film Prozor na život smješten je u kaznionicu i prati živote nekolicine zatvorenika, njihovu kažnjeničku egzistenciju, kroz njihove komentare razlučuje razloge zbog kojih su osuđeni. Gledatelju se ne nameću prosudbe, dopušta mu se vlastiti odnos prema prikazanom i sudbinama kažnjenika, a redateljski rukopis je nenametljiv i spretno vodi gledateljevu percepciju. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Moćan odjek impresionističke jednostavnosti

    Berge Istra, 2020., red. Dražen Majić

    Piše: Katarina Marić
    Redatelj Majića i scenarist Angeleski vrsnom uporabom arhivskih snimki kombiniranih s razgovorima zanimljivih sugovornika s dosad neznanim svjedočanstvima obuhvaćaju sve faze procesa izgradnje te kasnije tragične sudbine Berge Istre. Maestralno vode priču istražujući pozadine katastrofalnog incidenta „jugoslavenskog Titanika“ te indirektno pokreće i brojna aktualna humanitarna, okolišna i socijalna pitanja. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Autentičan prikaz netrpeljivosti dviju bliskih osoba

    Mater, 2019., red. Jure Pavlović

    Piše: Marijan Krivak
    Mater predstavlja uspjeli umjetnički doseg. Pavlović suvereno režijski vodi svoju priču. Scenaristički suvislo ulaže djeliće stvarnosti života u neretvanskom kraju te ostavlja dojam životnosti i autentičnosti. Ambijentalizacija je u svakom trenutku savršena, a teatralnost je spretno uklopljena u cjelovitost filma.Teatarska ekspresija nadvladava kino-dijegezu, a ozračje i gesta dominiraju nad dramskom akcijom. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Intrigantna priča o zanimljivoj i psihološki kompleksnoj ženi

    Mare, 2020., red. Andrea Štaka

    Piše: Josip Grozdanić
    Drama Mare najzrelije je i najzaokruženije ostvarenje u dosadašnjem autorskom portfelju Andree Štake. Posrijedi je svojevrsna varijacija romana Madame Bovary Gustavea Flauberta, film kojim se Štaka još jednom predstavlja kao autorica posvećena intrigantnim pričama o zanimljivim i psihološki kompleksnim ženama različite dobi, suočenima s tjeskobnim i ponekad traumatičnim intimnim i obiteljskim dramama. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Objektivno oslikavanje nenametljivim redateljskim postupcima

    Platforma croatian.film - dokumentarni filmovi: Samo tvrdo, Dražen Puklavec; Kelti, Đuro Gavran

    Piše: Tomislav Čegir
    U dvadeset i pet minuta filma Kelti, Đuro Gavran temeljito i vrlo precizno razrađuje nogometnu navijačku kulturu kroz prizmu niželigaškoga NK Bilogorac. Predstavljajući navijačku kulturu, Đuro Gavran pokazuje i njenu uvjetovanost, često nepoznato zaleđe opstojnosti navijača, u kratkim crtama i njihov profesionalan ili čak i obiteljski život, a ne susteže se ni prikaza njihova ponašanja na utakmicama. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Propitivanje suvremene hrvatske povijesti

    Platforma croatian.film - dokumentarni filmovi: Nepovratno, Igor Bezinović; Susret, Igor Bezinović; Presuda, Đuro Gavran

    Piše: Tomislav Čegir
    Dokumentarni film Presuda nagrađen je na filmskom festivalu u Rotterdamu što neupitno potvrđuje njegovu relevantnost. Gavranov je redateljski rukopis nenametljiv, a odabir planova primjeren. Ritmična montaža vodi gledateljevu recepciju prema završnici i bolnim reakcijama na presudu. Ali, zvuk oslobađajuće presude tijekom završne špice, svjedoči o neprikazanom olakšanju čitave nacije. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zrelosti autora, osebujnost preokupacija i promišljen pristup mogućnostima i jeziku dokumentarnoga filma

    Platforma croatian.film - dokumentarni filmovi: Rezidba, Katerine Duda; Vertikale, Lorna Kunčić; Svaki dan je Božić, Ante Zlatko Stolica; Mama, zašto plačeš, Vladimira Spindler

    Piše: Tomislav Čegir
    Dokumentarni prvijenac Lorne Kunčić zanimljivo je ostvarenje koje izvedbom nesumnjivo može dosegnuti i oznaku art-filma. Film Vertikale prikazuje sazrijevanje djevojke koja uspijeva nadvladati svoje slabosti i otkriti vlastitu esenciju. Jasan je sklad autoričinoga redateljskoga rukopisa i samosvojnih postupaka sa samom temom i djevojkom koja je subjekt čitavoga filma. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću

    Uvod

    Piše: Zlatko Vidačković
    Feljton „Hrvatski film, novinska kritika i društvo u 21. stoljeću“ se bavi hrvatskim dugometražnim igranim filmom, novinskom filmskom kritikom tih filmova i njihovim društvenim kontekstom od 2001. do 2019. godine. Uključuje proučavanje hrvatskih filmova i novinskih kritika iz dnevnih listova koji su kroz to razdoblje kontinuirano kritički pratili hrvatski film (Jutarnjeg lista, Večernjeg lista i Slobodne Dalmacije)...pročitajte cijeli tekst...
  • Kontemplacija obiteljskih odnosa

    Tlo pod nogama, 2014., red. Sonja Tarokić

    Piše: Ervin Pavleković
    Filmom Tlo pod nogama dana je slika i prilika splitske obitelji. Kombinacijom problematike, ocrtavanjem likova te njihovih odnosa u simboličnom prostoru s poentirajućim osvjetljenjem, montažom, glazbom i fotografijom stvorena je psihologija (odnosa) splitske gradske obitelji, koja zasigurno stoji kao jedno od ponajboljih kratkometražnih ostvarenja novije hrvatske kinematografije. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Crtice iz urbane suvremenosti

    Platforma croatian.film: Igrani filmovi

    Piše: Katarina Marić
    Produkcija kratkometražnog hrvatskog igranog filma dijelom je predstavljena na platformi croatian.film. Od jedanaest recentnih filmova, svi se bave sličnim preokupacijama; gotovo da mogu funkcionirati kao omnibus kratkih crtica iz urbane suvremenosti na razmeđi mainstreama i undergrounda, klasičnih i modernističkih narativa, ponajčešće dualnom dijaloškom dinamikom i jedinstvom prostora i vremena. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Edukativno-aktivističke priče s riblje strane

    Doručak kod Jadrana , Riba s Wall Streeta , Fishman – daleko od kuće; red. Marko Dješka, Draško Ivezić

    Piše: Katarina Marić
    Priče s riblje strane pridružuju se pozitivnom suvremenom trendu edukativno-aktivističkih naslova proveganskog prosedea. Nenametljivo no ipak dojmljivo, upozoravaju da životinje nisu ničije vlasništvo te na najljepši mogući način podcrtavaju ono što nas spaja i što nam je zajedničko – brigu za cjelokupnu planetu Zemlju. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Efektne i prepoznatljive montaže

    Lea Vidaković, vizualna umjetnica, performerica, autorica animiranih filmova i instalacija

    Piše: Katarina Marić
    Lea Vidaković poglavito je zainteresirana za eksperimentiranje prostornošću i ekspandiranje tradicionalnih kategorija pripovijedanja - mahom u formi fragmentiranja narativa putem izmještanja istih iz standardnog kinotečnog prostora u one galerijske primjerice, i konceptualizirajući ih u postmodernistička iščitavanja. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vrlo aktualna priča

    Gamer Girl, red. Irena Jukić Pranjić

    Piše: Miroslav Cmuk
    Gamer Girl napravljen je u formi videoigre, glazbom i animacijom podsjeća na prastare igrice, vrijeme Pacmana i Tetrisa. I žena svojim ponašanjem s vremenom postaje poput računala. Kako se povećavaju razine u igri, tako raste broj zadataka, pa je radnja sve brža. Supruga nastoji što prije izvršiti zadatke koji se gomilaju, kao da je automatski programirana na funkciju supruge, majke, radnice i kućanice. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Drevni sophos i suvremeni mitograf

    Zdenko Bašić, redatelj, ilustrator, animator, grafički dizajner

    Piše: Katarina Marić
    Zdenko Bašić jedinstvena je pojavnost na hrvatskoj umjetničkoj sceni, ujedno drevni sophos i suvremeni mitograf, Pripovjedač ne samo verbalnog, nego i vizualnog, a svakako transmedijskog prosedea i mythpunkovske estetike – ilustrator, grafički dizajner, pisac, redatelj, animator, čuvar skrivenih svjetova, koji nam nesebično dopušta da provirimo u kolekcije zaboravljenog i začudnog. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Bjesomučne borbe za stjecanjem vlasti i koristi

    Novine, 3. sezona, 2020. red. Dalibor Matanić

    Piše: Dejan Durić

    Treća sezona je po eksplicitnim aluzijama na hrvatsko društvo i politiku u dosluhu s prethodnima. Oblikuje poprilično mračnu i pesimističnu panoramu naše svakodnevice, u kojoj je korupcija metastazirala u sve pore i slojeve društva, pri čemu se realizam iz prijašnjih sezona sve više žrtvuje u ime hiperbole, groteske i karikature. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Apokalipsa na hrvatski način

    Platforma croatian.film: Eksperimentalni filmovi

    Piše: Željko Kipke
    Na portalu croatian.film ponudu eksperimentalnih filmova čini jedanaest naslova od kojih je dobar dio eksperimentalno neuvjerljiv, nategnutog medijskog razloga za realizaciju priče ili fikcije. Autor ovih redaka kockarskim je postupkom pogledao nekolicinu ponuđenih. Slučajni odabir naslova po Bretonovu modelu izuzetnih leševa podrazumijeva kako nadrealističku agendu, tako i apokaliptičnu. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nostalgičan šarm i pedagoška vrijednost

    Mali leteći medvjedići, red. Jean Sarault, Michel Lemire

    Piše: Katarina Marić
    Koncepcija Malih letećih medvjedića i danas ostaje više nego aktualna, proročanski promovirajući teme klimatskih promjena, ekologije i važnosti očuvanja okoliša, s lekcijama o poštivanju ekosustava, recikliranja, brige o bilju i životinjama, presudnoj važnosti čistog zraka, ali i međusobnoj kooperativnoj suradnji, odgovornosti i prijateljstvu, utjelovljenima u krilatim medvjedićima-pomagačima. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Klasici hrvatskog dokumentarizma

    Dečko kojem se žurilo, 1991., red. Biljana Čakić-Veselić; Godine hrđe, 2000., red. Andrej Korovljev

    Piše: Marijan Krivak
    Godine hrđe primjer su spontanog i iskrenog političkog filma o jednome svijetu koji je nestao, ali koji upozorava sve nas što nas može zadesiti – sada i ovdje, dok je Dečko kojem se žurilo Biljane Čakić-Veselić postao neprijepornim klasikom HR-kina i njegova temeljnog filmskog roda. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Razigrano, maštovito, šarmantno i poticajno

    Ivana Guljašević, ilustratorica i autorica kratkih animiranih filmova

    Piše: Katarina Marić
    Humorno i decentno, uz evokaciju djeci prepoznatljivih emotivno-fizičkih stanja u svrhu poboljšanja i prebrođivanja istih ove male umjetnine postaju znalačke metode za poticanje razvoja u osjetljivoj dječjoj dobi, didaktično-konstruktivistički transcendirajući alati open-mindedness poštivanja svih živih bića i prirode, multikulturalnosti i otkrivanja i njegovanja vlastitih ideja i sposobnosti. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kult vojničkoga bratstva

    Nestali, 2020., red. Kristijan Milić

    Piše: Dejan Durić
    Žanrovske se strategije u Nestalima koriste kao okvir, a naglasak je na individualiziranim likovima sa setom specifičnih osobina, svjetonazora, porijekla i područja iz kojeg dolaze. Priča dijelom dinamiku crpi iz preplitanja tih različitih karaktera njihovoj karakterizaciji i proživljavanjima, pri čemu se vješto izbjegava patetika te upadanje u nacionalnu monumentalizaciju kako bi se sagledalo kako rat kao nehumano stanje utječe na pojedince. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Borba pojedinca protiv zajednice

    Glas, 2019., red. Ognjen Sviličić

    Piše: Marijan Krivak
    Sviličić je autor koji sve češće snima (barem) solidne filmove. Uz nekoliko slabijih, snimio je i (sada već) tri ostvarenja koja ulaze u gornji dom ovdašnjeg kina. Uz spomenutog Armina, te Oprosti za kung-fu (2004.) i Glas se može smjestiti u najviše mu redateljske domete. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Između groteske i socijalne angažiranosti

    Dopunska nastava, 2019., red. Ivan-Goran Vitez

    Piše: Marijan Krivak

    Dopunska nastava, blago rečeno, čudan je film. Ideja nije bila nezanimljiva, ali je realizacija zastala negdje između groteske i socijalna angažmana. Bolja su mu strana glumačke izvedbe protagonista (Köningsknecht je ipak nadmašio pomalo nejasni Beaderov karakter). Nije lako spojiti autorski angažman i zabavljački diskurs, čemu Vitez očito stremi u svim svojim filmovima. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Filmska svestranost splitskih uzdanica

    Kockice, 17. Zagrebački filmski festival: Zagreb, 7. – 17. studenoga 2019. godine

    Piše: Marijana Jakovljević
    Dobitnik Zlatnih kolica je Splićanin Rino Barbir, diplomirani snimatelj koji je radio kao direktor fotografije na nekoliko igranih kratkih filmova i nizu videospotova kao redatelj, a Druker mu je filmski redateljski prvijenac. Dinamična drama s blagom, duhovitom ironijom o odrastanju srednjoškolca koji se želi uklopiti u društvo ne baš uzornih mladića, pa pristaje učiniti tipično mladenačko učeničko nedjelo. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Neispunjena očekivanja

    General, 2019., red. Antun Vrdoljak

    Piše: Tomislav Čegir
    Razmatrajući redateljsku karijeru Antuna Vrdoljaka, važnost Domovinskoga rata i ulogu generala Ante Gotovine u novijoj hrvatskoj povijesti, ostaje jasno da film General nažalost nije to što je htio, mogao ili čak trebao biti, a potpisniku se ovih redova čini da bi, izuzmemo li dokumentarni okvir, da je nastao prije dvadesetak godina bio znatno učinkovitiji i bolji nego što je ove, 2019. godine. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Snažan erotski prosede

    Posljednji dani ljeta, 2019., red. Damir Radić

    Piše: Marijan Krivak
    Radićev dugometražni prvijenac umjereno je hrabar kino-debi. Dramaturški, pak, pomalo plošan i zbrkan, a izvedbeno nedorečen. Problem su dugi kadrovi-sekvence. Zamorni su, a iz njih se ne iščitava nikakva dublja logika fabularne cjeline. Najveći je nesrazmjer između poetske namjere i erosa filma. Unatoč nabrojanom, radi se o raritetnom i vrlo dobrodošlu malom art-filmu HR-nezavisne, alter-produkcije. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Film veći od života

    Dnevnik Diane Budisavljević, 2019., red. Dana Budisavljević

    Piše: Marijan Krivak
    Dnevnik Diane Budisavljević pripreman je kao filmski iskaz gotovo cijelo desetljeće, ali… vrijedilo je! Autorica je pokazala kako se uspješno snalazi s historiografski obrađenom građom. No, još važnije, pokazala je i artistički nerv nenametljive emotivnosti kroz vrlo jednostavan, transparentan filmski jezik. Dnevnik Diane Budisavljević toplo je ispričana priča o dobroti i ljudskosti u vrijeme totalnog rasapa humanosti.  ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kino-zapis prevažne teme

    Šavovi, 2019., red. Miroslav Terzić

    Piše: Marijan Krivak
    Šavovi su svoju priču skrojili s najboljom, ljudskom namjerom. Bona fide, film je bio nužan za otvaranje jedne bolne socijalne teme. Ipak, kao dugometražni umjetnički uradak tek je kino-zapis prevažne teme, vrijedan poštovanja i pozornosti. Dramaturško-režijski, kao da mu ponestaje umjetničkog nerva za veliki film. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kad se dugi film podijeli na kraće

    28. Dani hrvatskoga filma: laureati; Zagreb, 14. – 18. lipnja 2019. godine

    Piše: Marijana Jakovljević
    Grand prix ili Velika nagrada 28. DHF-a zasluženo je pripala dokumentarcu Srbenka Nebojše Slijepčevića, koji je i Hrvatsko društvo filmskih kritičara ocijenilo najboljim u toj kategoriji dodijelivši mu Oktavijana, te koji je dobio i nagradu za najbolju montažu Tomislava Stojanovića. To je iznimno dobar i važan dokumentarni film koji je doista obilježio hrvatsku i kinematografiju i društvenu zbilju. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Seciranje ljudske psihe

    Omnibus, Duboki rezovi, red. Dubravka Turić, Filip Mojzeš i Filip Peruzović

    Piše: Marijan Krivak

    Duboki rezovi nisu tek pragmatički spoj triju kratkih filmova, nego i suvisla cjelina s jasnom idejom „prikaza onog neprikazivog“ (J.-F. Lyotard) – straha, nasilja i smrti. Uz Pleićev Dom, predstavljaju svakako najintrigantniji naslov prošlogodišnje Pule. Iako u dijelovima režijski nedorečeni, Duboki rezovi doista su uspio pokušaj duboka umjetničkog zarezivanja u našu psihu....pročitajte cijeli tekst...

  • Sugestivno realističko-poetsko ostvarenje

    Teret, red. Ognjen Glavonić

    Piše: Marijan Krivak
    Teret nadilazi puko breme igranog filma. Uz Ti imaš noć Ivana Salatića, predstavlja najvažnije prošlogodišnje intelektualno kino suočenje s beznađem egzistencije na prostorima bivše Jugoslavije. Poetske panorame sudjeluju u kreiranju meditativnog ozračja Tereta, a tu su i skicozne vizure likova. Čemerikić je dojmljiv u liku mladića rockerskog svjetonazora, no Leon Lučev je upravo maestralan utjelovljujući vozača Vladu....pročitajte cijeli tekst...
  • Dobar omjer zabave i realnosti

    Moj dida je pao s Marsa, red. Marina Andree Škop, Dražen Žarković

    Piše: Marijan Krivak
    Žarković i Marina Andree Skop vješto zapliću, ali još vještije i umješnije raspliću niti ove kino-imaginacije. Sve to popraćeno je hologramskim i digitalnim efektima kojih ima taman toliko da ne pomislimo da uopće postoji neka autorska sklonost tehnofiliji. Priča Dide upakirana je u narativni obrazac koji uključuje kako vršnjačko zlostavljanje i nove medijske gadgete kao alat za tu svrhu, tako i suvisao pokušaj da se očuva obiteljska ljubav....pročitajte cijeli tekst...
  • Meta-umjetnička dimenzija

    Lada Kamenski, red. Marko Šantić, Sara Hribar

    Piše: Marijan Krivak
    Autorica scenarija, Sara Hribar, očito dobro prepoznaje ženski habitus. Dijalozi su odlični, pa i solilokviji u kojima protagonistice stalno balansiraju na rubu između izgovaranja scenarističkih momenata i onih koji se izravno dotiču njihovih vlastitih života. Već samom činjenicom da sva tri lika pripadaju kazališnom miljeu stvara se meta-medijska, meta-filmska, meta-umjetnička dimenzija. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vrijedna psiho-sociološka studija

    Mali, red. Antonio Nuić

    Piše: Marijan Krivak
    Zlo što ga prikazuje Mali vrlo je vješto sugerirano ozračjem filma. Strah, beznađe i pravno-dilerski realizam dijelom su kritike hrvatskog ciničkog uma. Nuić je ovim filmom sazrio kao opservator zbilje u kojoj obitava, no u autorsko-redateljskom smislu ima još dosta prostora za razvijanje. U hrvatskom kino-prostoru Mali je stoga mnogo veći negoli se u ovom času čini....pročitajte cijeli tekst...
  • Snažna glumačka međuigra

    Dom, red. Dario Pleić

    Piše: Marijan Krivak
    Naznake socijalnog bunta i otpora nepravdi ovdje su – ženske. Feminina snaga erosa, ali i ljudskog ponosa, ono je što nosi karakter protagonistice Doma. Niti Čavajda neće biti manje sugestivan u svojoj inkarnaciji nesigurna Oca obitelji. Njih dvoje svojom glumačkom međuigrom doista daju snagu Pleićevu filmu. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Groteskna filmska konstrukcija

    Posljednji Srbin u Hrvatskoj, red. Predrag Ličina

    Piše: Marijan Krivak
    Ono što prevladava u ovom HR-trash-uratku zapravo je nedostatak ikakve suvislije karakterizacije izvan žanrovskih šablona. Najtragičniji po samu fakturu Posljednjeg Srbina ipak je njegov kronični nedostatak duhovitosti. No, još radikalnije kritični možemo biti prema ovom izdanku nacionalnog žanrovskog kina ako ga vrednujemo prema kriteriju zabavnosti....pročitajte cijeli tekst...
  • Realistično i izbalansirano

    Novine, 2. sezona red. Dalibor Matanić

    Piše: Dejan Durić
    Druga sezona bolje je izbalansirana od prve. Nema praznoga hoda te je dinamičnijega ritma, s više obrata u priči te kompleksnije isprepletenih narativnih rukavaca, koji uključuju ucjenjivačke novinare, korumpirane ministre i ravnatelje policije, stvarne i fabricirane pokušaje atentata. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mnoštvo narativnih rukavaca

    Novine 1. sezona, red. Dalibor Matanić

    Piše: Dejan Durić
    Iako Matanić dobro strukturira priču, prva sezona ostavlja dojam da mu je sporadično bilo teško voditi sve narativne rukavce te se usredotočiti na ono što je bitno. Razrješenje kriminalističkog segmenta priče neprestano je retardirano događajima iz svakodnevnoga života likova, kojih je mnogo pa je sve to trebalo uzeti u obzir, čime serija sporadično postaje troma....pročitajte cijeli tekst...
  • Nedovoljno dorađen scenarij

    Uspjeh, red. Danis Tanović

    Piše: Dejan Durić
    Scenarij ostavlja dojam da ga je trebalo dodatno dorađivati i nijansirati kako bi bolje profilirao likove, uvjerljivo postavio dijaloge te koherentnije zaokružio priču. Neki narativni rukavci ostaju visjeti u zraku, kao i poneki klišeji baštinjeni iz američkih detektivskih narativa koji djeluju smiješno kada se primijene na hrvatski kontekst....pročitajte cijeli tekst...
  • Autentično i uvjerljivo

    Ljetnikovac, r. Damir Čučić

    Piše: Marijan Krivak
    U njegovim najboljim trenucima, doista možemo reći da se radi o „bezglasnom razgovoru duše sa samom sobom. Sasvim sigurno, ovaj mali film zaslužuje mjesto među većim i boljim ovdašnjim art-ostvarenjima nadolazeće kino-sezone....pročitajte cijeli tekst...
  • Seciranje hrvatske državnosti

    Koja je ovo država, red. Vinko Brešan

    Piše: Marijan Krivak
    Iako ne toliko gromoglasno medijski nametljiv poput prethodnika, Brešanov posljednji film ostavlja nas tek s dojmom marketinškog teasera navodne provokativnosti, no zapravo, tek nazovi »kritike« koju će blagonaklono i s razumijevanjem prihvatiti domoljubi liberalne orijentacije kojima je Hrvatska doista »priraslu srcu«...pročitajte cijeli tekst...
  • Ozbiljne, intimne drame

    16. Zagrebački filmski festival (11.-18. 11. 2018.); program Kockice

    Piše: Marijana Jakovljević
    Dobitnik Zlatnih kolica, pobjednik Kockica, najbolji ovogodišnji hrvatski film na ZFF-u jest Bila soba redatelja i scenarista Mladena Stanića. O tomu je odlučio tročlani žiri koji je u obrazloženju istaknuo: „Ovom nagradom žiri želi potaknuti mladoga redatelja na daljnji rad.“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Iskrena i proživljena emocija

    Sam samcat, r. Bobo Jelčić

    Piše: Marijan Krivak
    Sam samcat je ostvarenje koje nudi iskrenu i proživljenu emociju, a troje protagonista – Marko, Tetak i Tetka – doista briljiraju u većini sekvenci filma. Osim toga, Jelčić je i socijalno vrlo osviješten autor. Ipak, on svoje poruke ne nudi plakatski i namah transparentno nego tek cjelina filma nudi formu koja misli. Otvoreni kraj ponovna je posveta otužnoj sudbini „radničke klase pri kraju njezine povijesne uloge“. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zlokobna vizura tehnologije

    F20, red. Arsen Anton Ostojić

    Piše: Marijan Krivak
    Ostojićev film od same špice ocrtava vizuru zlokobnosti tehnološkog gadžeta. Međutim, dojam je da se radi o dodvoravanju mlađoj publici prije negoli o svojevrsnoj kritici mogućih posljedica ozbiljno mentalno narušenog zdravlja....pročitajte cijeli tekst...
  • Intrigantna dvojnost

    Srbenka, red. Nebojša Slijepčević

    Piše: Dejan Durić
    Slijepčevićev film možemo pojmiti kao svojevrsni komentar na samu predstavu, njezino pobliže interpretiranje iz rakursa redatelja i glumačke postave. Ujedno je posrijedi i zanimljiv prikaz kako je priča na kojoj je predstava temeljena utjecala na postavu koja je na njoj radila, a s obzirom da je problematika prikazana u djelu također vezana uz njihove formativne godine....pročitajte cijeli tekst...
  • Iznimna filmofilska vrijednost

    Hrvatske koprodukcije na 65. Pulskom filmskom festivalu

    Piše: Marijan Krivak
    Ovogodišnja Pula u svojoj je manjinskoj hrvatskoj koprodukcijskoj konkurenciji ponudila sedam naslova. Kako to najčešće biva, bili su raznovrsnih autorskih svjetova, žanrova, ali i kvalitativnih dosega. No poput glavne, HR nacionalne konkurencije, i ovdje su prikazani neki filmovi koji za sobom ostavljaju trag. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Post-festum

    Hrvatski filmovi 65. Pulskog filmskog festivala

    Piše: Marijan Krivak
    Ostvarenja ovogodišnje Pule svoje će krajnje odredište imati u subjektivnim svjetovima ozbiljnih gledatelja. Je li to moguće u neozbiljnoj sredini u kojoj živimo? Only Time will tell (kaže anglo-saksonski Veliki Poglavica....pročitajte cijeli tekst...
  • Profesor i njegov student

    Laureati 27. Dana hrvatskoga filma: Buffet Željezara, red. Goran Dević; Majči, red. Josip Lukić

    Piše: Marijana Jakovljević

    Dva sjajna pobjednička dokumentarca su vrlo različita po strukturi i žanru. Buffet Željezara vrlo je precizno režiran i strukturiran, gotovo statičan, ali daje dobar prikaz likova i socijalan kontekst situacije koja tjera ljude na iseljenje u druge zemlje i uzrokuje zatvaranje njihovih radnji. Josip Lukić pak u filmu Majči daje intiman portret svoje majke, s kojom otvoreno razgovara o svemu u životu, čak i o vrlo delikatnim temama....pročitajte cijeli tekst...

  • Kombinacija realnog i nadrealnog

    Laureati 27. Dana hrvatskoga filma, Zagreb, 16. – 20. lipnja 2018. (2): kratki igrani, animirani, eksperimentalni filmovi i glazbeni spotovi

    Piše: Marijana Jakovljević
    Žiri DHF-a za najbolji scenarij nagradio je polusatni igrani film Marija redatelja Jurja Primorca. Film ima kombinaciju realnog i nadrealnog, vrlo dobro profilira oba lika, karakterno različita, ali ipak s jednom sličnim iskustvom kojemu suprotno prilaze. Narativna nit je scenaristički i redateljski uistinu dobro vođena, tako da drži gledateljevu zainteresiranost i napetost do kraja, bez predvidljivosti....pročitajte cijeli tekst...
  • Artefakt prepoznatljive autorske poetike

    Comic Sans, red. Nevio Marasović

    Piše: Marijan Krivak
    Marasović priču smješta na granicu drame i komedije i to čini vrlo vješto. Svjestan je da gledatelj u najvećem broju slučajeva u kino odlazi kako bi se dobro zabavio. No nadogradnju tog bazičnog instinkta kino-konzumenta ostvaruje već spomenutim meta-referencama vezanima uz filmofilstvo. No, ne samo uz filmove koji su autoru nešto značili, nego i uz glazbu koja svojim ozračjem stvara osebujni Verfremdungseffekt (Brecht) u teksturi Comic sansa. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Izostala visprenost te lucidna dramaturško-stilska rješenja

    Osmi povjerenik r. Ivan Salaj

    Piše: Marijan Krivak
    Baretić je već u romanu uveo literarni arhetip plemenitog čudaka koji povremeno trpi neočekivane napade umrtvljenosti a kroz koje se, čini se, zbližuje s nečim nadnaravnim. Salaj je i u film prenio sve te motive. Njegov je film uglavnom vrlo promišljeno nastojao slijediti sve glavne narativne linije knjižnog predloška i upravo se u tome krije opasnost upadanja u predvidljivost te kompromisnost.
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Hrabar prvijenac

    Kratki izlet, r. Igor Bezinović

    Piše: Marijan Krivak
    Cjelokupna je, pak, vizura Kratkog izleta vrlo nepreuzetna. Što će reći… nema senzacionalnijih oblika filmskog zapisa, čak niti kadrova komentara, dijegeza je vrlo plošna i linearna sve do samog alegorijskog finala. Karakteri filma zapravo i ne glume. Njihov je izlet u unutrašnjost Istre unekoliko vizualna zabilješka i osobna slučajna putešestvija na bijelom putu....pročitajte cijeli tekst...
  • Suočavanje sa ultimativnim točkama

    Mrtve ribe, red. Kristijan Milić

    Piše: Marijan Krivak
    Narativni fatalizam čini i konačnu dramu i smrt dosta predvidljivima. U pojedinim sekvencama, ipak, verbalno nosi i stanovitu duhovitost. Tomu je tako ponajprije u vrlo živim svakodnevnim jezičnim igrama što ih međusobno izvode mladići.

    Na koncu, Milić je snimio film kojemu ne možemo poreći artističke dosege. Ipak, čini se da se u neku ruku ovaj kino-stvaratelj zatvorio u svojevrsnu maniru. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Kako će se ljubav suprotstaviti mržnji?

    Agape red. Branko Schmidt

    Piše: Marijan Krivak
    Ono što obilježuje Schmidtov film njegovo je dojmljivo ozračje. Svojom vizurom i kamerom Dragana Ruljančića, Agape se referira i na prethodne dvije suradnje s Balenovićem. I ovaj film ima nekoliko antologijskih kadrova-sekvenci. Bez prijepora, sekvenca recitacije na pruzi dojmljiva je metafora ljudske malenosti pred Božjom ljubavi. Tu je i više nego efektan sam kraj filma s paklenom vožnjom na motoru ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vješta gradacija napetosti

    Egzorcizam, red. Dalibor Matanić

    Piše: Marijan Krivak
    Matanić vrlo vješto gradira napetost svog ostvarenja. Iako se elementi strašenja gledatelja slažu po dobro poznatim obrascima, igru svjetla i mraka uporabit će se na prilično inventivan i dinamički način. Ritam naracije autor će uspostaviti miješanjem dijegetskih razina i tako uspostaviti i psihologizaciju svojih karaktera. Primjerice, znanstvenu ozbiljnost psihijatrice očudit će već prvim njezinim pojavljivanjem i ekscesom pljuvanja na raspelo. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Groteskni trash film

    Lavina, red. Stanislav Tomić

    Piše: Marijan Krivak
    Lavina pripada osebujnom trendu što ga zamjećujemo posljednjih nekoliko godina. Svojevrsni je to groteskni trash movie. Pritom u trendu nije toliko bitna travestija ili parodija nekog dramaturškog obrasca, poput recimo Brešanovske poetike tzv. groteske i njegova Hamleta u Mrduši Donjoj, koliko bizarnost koja se iscrpljuje u samoj sebi. Primjerice, i sam je Tomić participirao u lanjskoj omnibusnoj besmislici Transmania...pročitajte cijeli tekst...
  • Priča o propasti grada

    Trst, Jugoslavija, red. Alessio Bozzer

    Piše: Dejan Durić
    Trst, Jugoslavija uz sve humorne akcente sadrži i mračnije tonove jer je posrijedi ujedno i priča o propasti jednoga grada, čiji stanovnici nisu uvijek blagonaklono gledali na jugoslavenske kupce. Unutar toga cjelina počiva na dvojnostima: dvije strane, dva ekonomska sustava, dva mentaliteta te njihovom ukrštavanju i paradoksalnom ispreplitanju.  ...pročitajte cijeli tekst...
  • Iz povijesti pop kulture

    Glasnije od oružja, red. Miroslav Sikavica

    Piše: Dejan Durić
    Glasnije od oružja možemo pojmiti na dva načina – kao humoran podsjetnik na razdoblje novije povijesti iz medijske perspektive, a s druge strane djelo vrlo poticajno secira moć propagande, koja je mahom bila vezana uz HTV koja je poticala snimanje, a potom i rasprostranjivanje materijala. Sikavica pedatno analizira ulogu propagande u turbulentnim političkim i povijesnim zbivanjima te njezin veliki obol u pridobivaju javnoga mnijenja. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Putovanja, putovanja...

    64. Pulski filmski festival, 15.-22. srpnja 2017.: Kratka Pula, premijere: TV-serije Tin – Trideset godina putovanja, red. Davor Žmegač, Čuvar dvorca, red. Lukas Nola, kratki igrani film Siguran let, red. Aldo Tardozzi

    Piše: Marijana Jakovljević
    Premda se po jednoj epizodi ne može suditi cijelu seriju, ove će serije zasigurno izazvati veliko zanimanje širokoga televizijskoga gledateljstva zbog svojih tema, a 24-minutni film Siguran let za svaku je pohvalu i preporuku. No ima nešto što ih spaja. To je motiv putovanja, ma kako god se putovanje očitovalo – stvarno, nestvarno, sigurno, nesigurno, naručeno, kratko, dugo, životno, metaforično, alegorijsko... ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dirljive obiteljske priče

    64. Pulski filmski festival, 15. - 22. srpnja 2017.: Manjinske hrvatske koprodukcije: Roumena, red. Zornitsa Sophia, Dan kada je moj otac postao grm, red. Nicole van Kilsdonk, Dnevnik mašinovođe, red. Miloš Radović, Kuća drugih, red. Rusudan Glurjidze, Sieranevada, red. Cristi Puiu

    Piše: Marijana Jakovljević
    U Areni je iz programa koprodukcija prikazan film Dnevnik mašinovođe, iskrena i dirljiva crnohumorna drama s neobičnim zapletom i uvjerljivo odglumljena, za koju su glazbu skladali Mate i Šimun Matišić te bosanskohercegovačko-slovensko-hrvatska drama Naša svakodnevna priča, prvi igrani film redateljice i scenaristice Ines Tanović. To je vrlo topla priča o važnosti obitelji, posebice u teškim životnim trenutcima, s izvrsnim glumcima. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Samosvjesno izbjegavanje senzacionalizma

    64. Pulski filmski festival, 15.-22. srpnja 2017., Hrvatski film: Mrtve ribe, red. Kristijan Milić; Agape, red. Branko Schmidt

    Piše: Tomislav Čegir
    Pristup je Branka Schmidta medijski etabliranoj temi izrazitoga društvenoga značaja, dakle, sasvim racionalan, bez osuda i skandala, uz pokušaje razumijevanja, ali sasvim opravdano i bez mogućih trajnih rješenja. Tako Agape nastavlja kvalitetan niz djela iskusnog filmskog autora i nesumnjivo je među boljim filmskim dosezima hrvatskog programa ovogodišnjega Pulskog filmskog festivala. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tri različita lica domaće kinematografije

    64. Pulski filmski festival, 15.-22. srpnja 2017., Hrvatski film: Lavina, red. Stanislav Tomić;Fuck Off I Love You, red. Anđelo Jurkas; Kratki izlet, red. Igor Bezinović

    Piše: Tomislav Čegir
    Tri filma o kojima je u ovome kratkom osvrtu riječ pokazuju tri različita lica domaće kinematografije, u širokome rasponu od populističkoga do umjetničkoga. Percipiramo također i tri autorska pristupa - Stanislava Tomića, Anđela Jurkasa i Igora Bezinovića, više i manje kompleksne pristupe tematskome sklopu, kontekstu i izvedbi, uvjetovane prije svega promišljenim pristupima i produkcijskim uvjetima.
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Jednostavnost i suptilnost

    26. Dani hrvatskoga filma, Zagreb, 16. – 20. lipnja 2017: Nagrađeni filmovi – Zvir, red. Miroslav Sikavica; Oni samo dolaze i odlaze, red. Boris Poljak; 13+, red. Nikica Zdunić; Tajni život vila, red. Igor Jelinović; Ježeva kuća, red. Eva Cvijanović; Po čovika, red. Kristina Kumrić; Kako je Iva otišla 16. rujna 2016., red. Tomislav Šoban; Sretno, Orlo!, red. Sara Kern

    Piše: Marijana Jakovljević
    Grand Prix DHF-a pripao je kratkom igranom filmu Zvir. Valja istaknuti da svi nagrađeni filmovi imaju važne i čak teške teme, ali su ostvareni s puno iskrenosti, suptilnosti, nenametljivosti, premda pomno osmišljeni do najmanjih pojedinosti, što su im najvažnije i najbolje karakteristike. Ovogodišnji Dani hrvatskog filma ukazuju na nov uzlet hrvatske kinematografije te daju nadu u njezinu još bolju budućnost ...pročitajte cijeli tekst...
  • Majstor ironičnog odmaka

    Feljton Hrvatski filmski redatelji – Krsto Papić, dokumentarni film: Charter let broj..., Nezaposlena žena s djecom i Građani na Cvjetnom trgu

    Piše: Nikola Strašek
    Charter let br... dokumentarni je film u kojem se Papić bavi socijalno-psihološkom tematikom, analizirajući i pokazujući naivnu uzaludnost sanjarija djevojaka o boljem životu neumoljivo razotkrivajući brutalnu stvarnost koja ih čeka. Papić, majstor ironičnog odmaka, pokazuje uzaludnost njihovog odlaska jer protagonistice će promijeniti mjesto ali ne i predrasude i diskriminaciju s kojima se suočavaju ...pročitajte cijeli tekst...
  • Suglasje oko laureata

    26. Dani hrvatskoga filma, Zagreb, 16. – 20. lipnja 2017: Filmovi dobitnici nagrade Oktavijan Hrvatskoga društva filmskih kritičara – Ježeva kuća, red. Eva Cvijanović; Oni samo dolaze i odlaze, red. Boris Poljak; Sve bih ostavio ovdje, red. Ivan Faktor; Tanja, red. Jasna Nanut i Zvir, red. Miroslav Sikavica; Područje bez signala, red. Goran Turković, Marko Šesnić i Manuel Šumberac

    Piše: Marijana Jakovljević

    Film nagrađen Oktavijanom može se poklopiti s najboljim filmom po izboru publike. To je bio slučaj ove godine. Oktavijana za najbolji animirani film dobio je stop-animacijom rađena Ježeva kuća Eve Cvijanović, koji se najviše svidio gledateljima, ali je dobio i nagradu stručnoga žirija DHF-a za najbolju glazbu, koja je pripala skladatelju Darku Rundeku. Na 26. DHF-u Ježeva kuća je dobila najviše nagrada ...pročitajte cijeli tekst...

  • Nasilje naše svakidašnje

    Trampolin, red. Katarina Zrinka Matijević

    Piše: Marijan Krivak
    Autori filma nisu uspjeli ispričati svoju provokativnu pripovijest na fabularno uvjerljiv način. Gluma je (izuzimajući malu Franku Mikolaci) teatralna, neurotično-histerična, a svi se likovi doimaju bolesnima. No, socijalni okvir za to ne čini se sugestivnim. Ne nudi li ukupna socijalna patologija hrvatskoga društva i države, neke uvjerljivije uzroke za fizičko i mentalno nasilje nad svima? ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dječji univerzum

    Uzbuna na Zelenom vrhu, red. Čejen Černić

    Naglasak se stavlja na male junake i njihovu razigranu karakterizaciju, pri čemu istaknuti treba izvrsnu djecu-glumce koji su svoj posao odradili prirodno, vrlo savjesno i ozbiljnim pristupom, a sve pod čvrstom rukom talentirane distinktivne mlade redateljice Čejen Černić koja pitkom i preglednom režijom te svježim pristupom i nespornim razumijevanjem Kušanova predloška ...pročitajte cijeli tekst...
  • Raskošna produkcija i stare boljetice

    Anka, red. Dejan Aćimović

    Redatelj i njegov tim realiziraju naslov raskošne produkcije, vizualno visokih standarda, s okom za estetiku i iskoristivost nađenih lokacija – kako arhitektonskih, jednako i same prirode; ipak ima tu i manjkavosti poput neujednačena i nekoherentna ritma, preuredna knjiškog govora, ali i sporadično neodgovarajućeg kalkulantskog castinga, redom međunarodnih glumaca ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pakao ispod snijega

    Goran, red. Nevio Marasović

    Piše: Marijan Krivak
    Goran nije sasvim uspjeli treći film jednog od najzanimljivijih autora hrvatskog kina. Ima podosta dramaturških pukotina. Sekvence, pak, alkoholiziranja, drogiranja, homoerotike, porna, saune… svojom bizarnošću i grotesknošću pomalo istjeruju zbiljskost svojih likova koji teško da bivaju ljudi od krvi i mesa, nego prije lutke bez svoje volje i stava koje nosi fatalizam filmskog postava ...pročitajte cijeli tekst...
  • Benigni filmić

    Sve najbolje, red. Snježana Tribuson

    Piše: Marijan Krivak
    Snježana Tribuson u svoje je božićni kino-slatkiš umijesila sve svoje drage glumce. Primjerice, tu je (osim Vere Zime) cijela obitelj Kosmički. Ipak, sam film nije mi odisao baš dobrom, pa ni prigodno uspjelom komikom. Previše je posve predvidljivih scena. Božićna komedija Snježane Tribuson daleko je od njezinih mogućnosti i najboljih ostvarenja. Ako je i komedija, ne mora biti posve fabularno nesuvisla ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dobrota i Ljepota

    Dobra žena, red. Mirjana Karanović

    Piše: Marijan Krivak
    Umjetnička je i ljudska poruka Dobre žene Mirjane Karanović jasna i sugestivna. Filmski, ona ostaje unekoliko patetična. Ipak, držim da se radi o uspjelom prvijencu. Zasigurno, on ne dosiže domet redateljskih ostvarenja koscenarista Stevana Filipovića o patrijarhalnoj fašistoidnosti sredine u kojoj živi. Treba gledati Dobru ženu, kako zbog njezine Dobrote tako i zbog Ljepote nemoguće poruke, u njoj ...pročitajte cijeli tekst...
  • Izuzetni će leševi piti mlado vino

    Transmania, omnibus

    Piše: Željko Kipke
    Poziv na nekovencionalno filmsko druženje u filmu Transmania domaće je redatelje trebao stimulirati za kreativnu vježbu izvan strogih uzusa igranog metra. Bila je to prigoda za iskušavanjem začudnog filmskog ornamenta. Svatko od pozvanih autora mogao je u sebi osloboditi niske ili sirove filmske strasti. Pojedinci su čak bili u prigodi promijeniti vlastiti stil i počiniti krimen u tom smislu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odnos prema invalidnosti kao slika društva

    Feljton Film i društvo – Invalidnost u hrvatskom filmu (4): Prolaz za Stellu, red. Ljiljana Šišmanović; Lijepo mi je s tobom, znaš, red. Eva Kraljević; Kakva si s parama, red. Rasim Karalić; Skrivena strana medalja, red. Antonia Dubravka Carnerud

    Piše: Josip Grozdanić
    Dokumentarni film  Lijepo mi je s tobom, znaš Eve Kraljević, o starijoj sestri Miji koja ima Down sindrom, nudi optimističnu, vedru i humanu sliku prihvaćanja invalidnosti i u užem obiteljskom krugu hendikepirane osobe, i u njezinu širem okruženju. Posrijedi je izuzetno pozitivno ostvarenje kojim dominiraju ljubav, međusobno razumijevanje i altruizam, predočeni na neposredan i emotivan način ...pročitajte cijeli tekst...
  • Invalidnost kao stav i poruka

    Feljton Film i društvo – Invalidnost u hrvatskom filmu (3): Ustav Republike Hrvatske, red. Rajko Grlić; Ničiji sin, red. Arsen Anton Ostojić; Novi dan i Slobodni, red. Tomislav Žaja

    Piše: Josip Grozdanić
    Pokušaje uklapanja hendikepiranih osoba u mikrosredine i društvo autor u doksu Slobodni predočava apostrofiranjem njihovih dirljivih i sućutnih emocionalnih i intimnih stanja, a osobe se praktički mijenjaju pred kamerama, dok se nadaju ostvarenju svojih planova i snova te dok rade na tome. Individualni pristupi hendikepiranim osobama trajno intrigiraju Tomislava Žaju
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dokumenti vremena

    Feljton Film i društvo – Koncepcije hrvatskih filmskih festivala: Dani hrvatskog filma; ZagrebDox

    Piše: Josip Grozdanić
    Dok Dani hrvatskog filma godinama traju u traganjima za organizacijskim i izvedbenim konceptima te s njima povezanim smislom i svrhom,ZagrebDox se konstantno promišljeno razvija i napreduje, toliko da se nakon njegovih dvanaest izdanja može reći kako je posrijedi najzanimljiviji a možda i najbolji hrvatski filmski festival koji svake godine obiluje angažiranim, zanimljivim i provokativnim naslovima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sivila obitelji i sredine

    Ne gledaj mi u pijat, red. Hana Jušić

    Piše: Marijan Krivak
    Glumačke su kreacije sjajne, a interpretacija debitantice Mie Petričević – dojmljiva. Iako mogu reći da je Ne gledaj mi u pijat jedan od najboljih hrvatskih filmova u posljednjih nekoliko godina, mislim da Hana Jušić ima još štošta za ponuditi ovdašnjoj kinematografiji. Da će razviti i neku opipljivu emociju svojih likova. Da će pobjeći iz samozadana si prikaza beznađa. Za svoje i naše dobro ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pohranjivanje sjećanja

    Generacija 68, red. Nenad Puhovski

    Piše: Marijan Krivak
    Puhovski vrlo vješto barata svojim filmskim materijalom. Iako je dobar dio filma Generacija '68 sadržan u razgovoru sa svjedocima, nesumnjiv je i udio njegova navlastita stava. Jer, radi se, ponajprije o pokušaju demistifikacije. Onkraj udivljenosti i idolopokloničkog doživljaja aktera i zbivanja na ovdašnjim prostorima cjelokupni je tonus filma melankoličan i nostalgičan, ali i gorko-tužno opor ...pročitajte cijeli tekst...
  • Angažman i intimne drame

    Feljton Film i društvo – invalidnost u hrvatskom filmu (2): Hrabro i na rezultat, Kralj, red. Dejan Aćimović; Film s invaliditetom, red. Mario Kovač i Damir Kantoci; Seks s invaliditetom, red. Mario Kovač

    Piše: Josip Grozdanić
    Autori dokumentarnih filmova biografske i(li) naglašeno socijalno uvjetovane i kontekstualizirane priče o osobama pred kamerama praktički bez iznimke koriste za angažirani zagovor prava osoba s invaliditetom, za njihovo uključivanje u društvo i sve njegove segmente, za senzibiliziranje gledatelja odnosno javnosti prema problemima takvih osoba
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Višeslojni konteksti

    Feljton Film i društvo – Invalidnost u hrvatskom filmu (1): Sto minuta slave, red. Dalibor Matanić; Put lubenica, red. Branko Schmidt

    Piše: Tomislav Čegir
    Višeslojnost filmova Sto minuta slave i Put lubenica te široka razrada egzistencije osoba s invaliditetom, uz kvalitetnu izvedbu svih filmskih segmenata, otponac su i njihov izraženome statusu ne samo u opusima Dalibora Matanića i Branka Schmidta nego i u okvirima hrvatskoga filma u proteklome desetljeću. Nema sumnje da im ni odmak od stvaranja nije nimalo naštetio
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Predvidljivo i opterećeno stereotipima

    Ustav Republike Hrvatske, red. Rajko Grlić

    Piše: Dejan Durić
    Cijela fabularna konstrukcija šablonski je postavljena: u suodnos se dovode ustaša i homoseksualac te Srbin i branitelj, koji se na kraju pomire. Grlić i Tomić nastojali su secirati hrvatsku društveno-kulturnu klimu te povezati intimnu priču o gubitku s angažiranim propitivanjem hrvatske društveno-političke stvarnosti na krajnje banaliziran i predvidljiv način opterećen stereotipima
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Za ovdašnje prilike i okolnosti...

    Ministarstvo ljubavi, red. Pavo Marinković

    Piše: Marijan Krivak
    Piscu se ovih redaka u konačnici čini da je predumišljaj o komercijalnoj isplativosti ovog artefakta rezultirao polu-smiješnim, polu-ozbiljnim i polu-uspjelim kino-filmićem. Marinkovićev film, zasigurno, bolji je od nekih namjerom i tematski sličnih razglednica iz Hrvatske. Sve u svemu, Ministarstvu ljubavi predviđam uspjeli život od par tjedana u HR-kinu. Za ovdašnje prilike i okolnosti, to uopće i nije loše ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tvrd govor i još tvrđi likovi

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Lika: Kino Lika, Ćaća, red. Dalibor Matanić; 72 dana, red. Danilo Šerbedžija; Odredište nepoznato, red. Vjeran Vukašinović i Ines Šulj

    Piše: Josip Grozdanić
    U Dalmatinskoj zagori i Lici u hrvatskom filmu uvriježeno žive isključivo grubi, prijeki, naprasiti i prgavi ljudi koji do suvremenosti i civiliziranosti drže koliko i do lanjskog snijega. Tu dakako još uvijek dominira i patrijarhat. Kako se čini, domaći filmaši Liku dominantno vide kao poligon za mračne priče s aromom gorštačkog horora, pa je u tom smislu šteta što je više ne eksploatiraju
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Specifičnosti slavonskoga podneblja

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja u filmu – Slavonija: Duga mračna noć, red. Antun Vrdoljak; Kraljica noći, red. Branko Schmidt; Crnci, red. Goran Dević i Zvonimir Jurić; Djed i baka se rastaju, red. Zvonimir Ilijić; Put lubenica, red. Branko Schmidt

    Piše: Tomislav Čegir
    U ovom tekstu nije moguće razabrati sva filmska ostvarenja što odražavaju raskoš slavonskih narječja, nego se žarište sužava na samo pet djela koja korespondiraju i s raznolikim kronološkim odrednicama. Nema nikakve sumnje da su ta ostvarenja različitih kvalitativnih statusa, kritičarskih vrednovanja i tržišnoga uspjeha. No, usprkos tome svi odražavaju specifičnosti slavonskoga podneblja i narječja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Jezik kao ključni označitelj mentaliteta

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmatinska zagora (2): Oprosti za kung fu, red. Ognjen Sviličić

    Piše: Josip Grozdanić
    Eksploatiranje dominantno mentalitetnih i kulturoloških razlika, koje nekad idu i do razine pojednostavljeno shvaćenih civilizacijskih različitosti, u ponajviše (crno)humornom i dijelom satiričnom ključu, ali nerijetko i u svrhu oslikavanja tjeskobnijih i pesimističnijih egzistencijalnih situacija kroz koje se kristaliziraju tipizirani likovi kao predstavnici određenih mentaliteta
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Obiteljske drame i govorne nijanse

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Hercegovina: Kenjac, red. Antonio Nuić; Obrana i zaštita, red. Bobo Jelčić; Moram spavat´, anđele, red. Dejan Aćimović; U zemlji čudesa, red. Dejan Šorak; Blagajnica hoće ići na more, red. Dalibor Matanić

    Piše: Josip Grozdanić
    Ako se lik čini duhovitim na papiru, gdjekad nema granice konvencijama i stereotipima u oslikavanju likova koji upravo zbog toga po defaultu odsklizavaju u neuvjerljivosti i karikature. S druge pak strane, ako su ambicije redatelja usmjerene ka kreiranju slojeviti(ji)h i intrigantni(ji)h obiteljskih i(li) socijalnih drama, svim će prethodno navedenim osobinama likova biti pridani negativni predznaci ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ono malo duše

    Naša svakodnevna priča, red. Ines Tanović

    Piše: Marijan Krivak
    Ines Tanović vrlo je vješta u oblikovanju likova s kojima se nosi u svojoj (i našoj) svakodnevnoj priči. Dugi, ponajčešće statični kadrovi, s tek rijetkim pomacima vožnjom, u vizuri filma naglašavaju osebujnu zaustavljenost u vremenu i prostoru. U takvom autorskom postavu do punog izražaja dolazi umijeće glumaca. Izuzetno uspjeli debi Ines Tanović gledateljima je podario ono malo duše ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lokalni kolorit i redikuli

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmacija i otoci: Kako je počeo rat na mom otoku, Maršal, Svećenikova djeca, red. Vinko Brešan; Ta divna splitska noć, red. Arsen Anton Ostojić; Trešeta, red. Dražen Žarković; Vjerujem u anđele, red. Nikša Sviličić

    Piše: Josip Grozdanić
    Razlika u uporabi i tretmanu određenih narječja i dijalekata je razumljiva, makar je u cjelini zajedničko obilježje djela svih navedenih filmaša to da dijalekte i govor dominantno koriste u svrhu oslikavanja likova i njihovih karaktera, međuodnosa koji vladaju u određenim manjim ili većim te nekad izoliranim sredinama, dakako i mentaliteta tih sredina te njime dijelom određenih temperamenata ...pročitajte cijeli tekst...
  • Laži i razokrivanja

    Gazda, red. Dario Juričan

    Piše: Marijan Krivak
    Tko je Gazda? Iako će sam autor u promo-materijalu tvrditi da to nije film o Ivici Todoriću, ipak se ne može izbjeći vezanje naslova baš uz spomenutu osobu. Što dokumentiranim istraživačkim komentarima, što iskorištenim arhivskim materijalom, a ponajviše intervjuima, Juričan nam pruža relativno zanimljiv doku-uradak zavidne profesionalnosti i zanatske vještine ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uspjesi i promašaji

    Feljton Film i društvo – Koliko su kvalitetni hrvatski filmovi za djecu, a od igranih do animiranih i obrazovnih, i koje vrijednosti promiču? (2) – Suvremeni hrvatski animirani film: Duga, red. Joško Marušić; Inspektor Martin i banda puževa, red. Igor Lepčin

    Inspektor Martin i banda puževa natopljen je Lepčinovim osobnim ikoničnim mjestima iz svijeta umjetnosti – poglavito filma i stripa, čije duhovite reminiscencijsko-omažne pop-kulturalne reference kao hot-spot izazovno-nostalgična mjesta znalcima, evidentno ciljaju ka starijoj publici. ali i super-junaštvu i super-moćima stripovskih heroja. Taj je film dobrodošao naslov domaće animirane scene ...pročitajte cijeli tekst...
  • Čudesno u stvarnom

    Feljton Film i društvo – Koliko su kvalitetni hrvatski filmovi za djecu, a od igranih do animiranih i obrazovnih, i koje vrijednosti promiču? (1) – Suvremeni hrvatski igrani film za djecu: Šegrt Hlapić, red. Silvije Petranović; Duh babe Ilonke, red. Tomislav Žaja

    Duh babe Ilonke je s(p)retna, tečna i pitka žanrovska mješavina, prostudirane utemeljenosti u svakom dotaknutom žanrovskom rukavcu pojedinačno – sižejno oblikovana i konstituirana kao fantastična (akcijska) pustolovina, čiji slojevi mističnog i iracionalno-tajanstvenog umješno koegzistiraju s mjuzikl-točkama (glazba kao iskaz osebujnosti romskog etnosa) i prštavim humorno-komičnim ...pročitajte cijeli tekst...
  • Osamdesete bez nostalgije

    ZG80, red. Igor Šeregi

    Piše: Marijan Krivak
    ZG80 uspješnog debitanta Igora Šeregija, djelo je koje nas svojevrsnim trendom u medijskoj sferi vraća u osamdesete godine prošlog stoljeća. No, za razliku od Mirkovićeva i Kulenovićeva Crno-bijelog svijeta, ovdje su zatomljeni svi eventualno nostalgični tonovi. Unatoč povremeno uspjelom humoru, opća je slika filma depresivna. U obranu filma, niti realnost – kako onda tako niti danas – nije bolja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tradicionalost u karikaturalnom ključu

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmatinska zagora (3): Što je muškarac bez brkova, red. Hrvoje Hribar; Sonja i bik, red. Vlatka Vorkapić

    Piše: Josip Grozdanić
    Kod Tomića su iznimno bitni dijalekti kojima govore likovi, a koji intenzivno pridonose autentičnosti, slikovitosti, zanimljivosti i humornosti tih likova kao i zbivanja u romanu tj. filmu, neprestano i intenzivno pomaknutima, grotesknima i lagano crnohumornima, ali i tipično humanima i empatičnima, s izraženim afinitetom prema ljudskim vrlinama, slabostima i dvojbama
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Suputnik na putu odrastanja

    Feljton Film i društvo – Obrazovni film za djecu

    Piše: Tomislav Čegir
    Ne treba zaboraviti na animirani, lutkarski, igrani, dokumentarni, pa i eksperimentalni film potiču raznovrsne kognitivne procese i u najboljem slučaju mogu unaprijediti i psihički i emotivni sklop pri obrazovanju djece. Ipak kakva god da uloga filma u obrazovanju može biti, ne smije se zanemariti činjenica da mora počivati u egzistencijalnome sukus djeteta temeljenome na obiteljskome
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Susret mentaliteta

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmatinska zagora (1): Da mi je biti morski pas, red. Ognjen Sviličić

    Piše: Josip Grozdanić
    U izvedbenom smislu, Sviličić je u filmu Da mi je biti morski pas kreirao cjelinu mozaične dramaturgije uz oslanjanje na galeriju ponekad prenaglašeno slikovitih i pomaknutih likova, lokalni kolorit koji se ne ogleda samo u prepoznatljivim splitskim urbanim toponimima kao scenografiji koja pojačava kontrast mentaliteta, nego i u karakterima likova, njihovoj komunikaciji i govoru
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • U pokretu

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja u filmu – Bosna: Sve džaba, red. Antonio Nuić; Armin, red. Ognjen Sviličić; Halimin put, red. Arsen Anton Ostojić

    Piše: Tomislav Čegir
    U djelima domaćega autorskoga predznaka s tematskom usmjerenošću bliskom nam geopolitičkome području uočavamo i razna variranja jezika i narječja pa su u lingvističkome smislu nepobitno podatni i za pomnija proučavanja. Sve džaba, Armin i Halimin put bespogovorno možemo uvrstiti u vrhunce suvremenoga hrvatskoga filma, barem u posljednja dva desetljeća ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vrhunac hrvatske dokumentaristike

    Feljton Hrvatski filmski redatelji – Krsto Papić, dokumentarni film: Specijalni vlakovi

    Piše: Nikola Strašek
    U Specijalnim vlakovima sadržaj i forma se u potpunosti i s lakoćom isprepliću. Na prvi pogled film pripada opservacijskom dokumentarcu par excellence, no zahvaljujući Papićevom suzdržanom režijskom pristupu, postaje univerzalno i bezvremensko remek-djelo i s pravom se smatra vrhuncem hrvatske dokumentaristike, a vjerojatno i jednim od najboljih filmova u povijesti hrvatske kinematografije....pročitajte cijeli tekst...
  • Lucidnost camere lucidae

    Dum spiro spero, red. Pero Kvesić

    Piše: Marijan Krivak
    Jednostavnost i toplina Pere Kvesića te iskrenost ostaju najvećim kvalitetama ove vizualne kutije olovnih slova. Autor je ipak primarno književnik koji nam je i u vizualnom mediju prenio svoju duhovitost koja proizlazi iz vješto sročene riječi, ovdje objedinjene sa slikom. Metafizička potka o konačnosti svake ljudske egzistencije dotaknuta je krajnjom lucidnošću camere lucidae
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Promišljeni pristup jeziku

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja u filmu – Zagreb: Snivaj, zlato moje, red. Neven Hitrec; Čovjek ispod stola, red. Neven Hitrec; Fine mrtve djevojke, red. Dalibor Matanić; Metastaze, red. Branko Schmidt; Ljudožder vegetarijanac, red. Branko Schmidt; omnibus Zagrebačke priče

    Piše: Tomislav Čegir
    Naglasak na temeljno kajkavskoj uvjetovanosti zagrebačkoga govora, nazočan u ranijim povijesnim razdobljima, razgranava se sve više u promjeni strukture stanovništva, useljenicima iz raznih dijelova Hrvatske ali i bivše Jugoslavije. Nije pritom upitna kvaliteta obrađenih filmova, ali je razvidno s kolikim su promišljenim pristupom razni autori koordinirali narječja u okviru filmske građe ...pročitajte cijeli tekst...
  • Satiričan pogled na prošlost

    Huston, imamo problem!, red. Žiga Virc

    Piše: Dejan Durić
    Dinamično snimljen i dobro montiran, Huston, imamo problem! vještim manipuliranjem arhivskim materijalom uvlači gledatelja u priču te nudi obilje humornih elemenata te satiričnih zapažanja o nekadašnjoj državi i njezinu vodstvu. Na problematiku propitivanja naravi i konstruiranosti stvarnosti upućuje i pripovijedni okvir u kojem Slavoj Žižek popularnoteorijski nudi niz instrukcija samome gledatelju ...pročitajte cijeli tekst...
  • U jednom kadru

    Sirene i krikovi, red. Ivan Perić

    Piše: Janko Heidl
    Suvislo realizirati čitav igrani film koji se zbiva u eksterijerima živoga grada, na vrludavoj trasi dugačkoj više od četiri kilometra, u jednom sedamdesetosam minutnom, dinamičnom kadru, nesvakidašnji je pothvat koji sam po sebi zavrjeđuje poštovanje. No možda ne veće od suvisle realizacije bilo kojeg dugometražnog filma ili ostvarenja nekog drugog formalno-konceptualnog zadatka ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ozračje ljudskosti

    Iskrice, red. Željko Sarić; Modri kavez, red. Bruna Bajić

    Piše: Janko Heidl
    Sarić ne ide za zalaženjem protagonistima pod kožu nego im džentlmenski pristojno dopušta da se predstave i razotkriju kako i koliko žele, ne nukajući ih da javno ruju po svojoj nutrini. Ako stoga u filmu i nema nekih osobito snažnih trenutaka, bez dvojbe ima zanimljivih pripovijesti i djelomičnih ispovijedi. Iskrice šarmiraju i kao film koji svoju formu i dramaturgiju traži za samog nastajanja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Simbolika i metaforika bjeline

    25. Dani hrvatskog filma 2016.:Dum spiro spero, red. Pero Kvesić; Iza lica zrcala, red. Katarina Zrinka Matijević

    Piše: Katarina Marić
    Unatoč tematiziranim tegobama, oba filma, Dum spiro spero (Grand Prix DHF-a) i  Iza lica zrcala (nagrada Oktavijan HDFK) i njihovi tvorci Pero Kvesić i Katarina Zrinka Matijević poticajno i inspirativno, uz zarazni optimizam pozivaju gledatelje na istraživanje vlastitih dubina duše i uranjanje u područje nesvjesnog te trezveno i svjesno – življenje života, čiji je smrt neizostavni i nerazdvojni dio ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kritičko propitkivanje društva

    Feljton Hrvatski filmski redatelji – Krsto Papić, dokumentarni film: Nek se čuje i naš glas i Mala seoska priredba

    Piše: Nikola Strašek
    Nakon Lisica Papić se vraća dokumentarnoj formi i 1971. godine, godine hrvatskog proljeća, snima dva izvrsna dokumentarca kojima nastavlja kritičko propitkivanje ondašnjeg socijalističkog društva Nek se čuje i naš glas i Mala seoska priredba, oba u boji, što je s lakoćom inkorporirao u svoj stilski arsenal. Papić je snimajući kratke dokumentarce izgradio vlastitu poetiku te sazrio kao autor ...pročitajte cijeli tekst...
  • O alkoholu i ubojstvu

    Feljton Hrvatski filmski redatelji – Krsto Papić, dokumentarni film: Halo, München i Kad te moja čakija ubode

    Piše: Nikola Strašek
    Kad te moja čakija ubode izvrstan je primjer nastajanja Papićeve dokumentarističke poetike koja spaja izraženu ironiju i sklonost grotesknom sa društvenom kritikom i antropološkom znatiželjom. Čitav film vrvi antologijskim rečenicama koje bolje od ikakvog stručnog, akademskog objašnjenja sažimaju i razotkrivaju mentalitet i svjetonazor sredine i ljudi koji u njoj žive
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • O ljudima i vlasti

    Feljton Hrvatski filmski redatelji – Krsto Papić, dokumentarni film: Čvor

    Piše: Nikola Strašek
    Film Čvor iznova pokazuje sa kakvom lakoćom i poštovanjem Papić pristupa vlastitim protagonistima, bez patetike i jeftinih dnevnopolitičkih poena (sine ira et studio), izvlačeći iz njih ono što ni sami nisu znali da mogu dati a to je vjerojatno i najvažnija odlika vrhunskih dokumentarista. Također, taj kratkometražni biser hrvatske dokumentaristike najavljuje remek-djelo Specijalni vlakovi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Jedan poziv menja sve

    S one strane, red. Zrinko Ogresta

    Piše: Marijan Krivak
    S one strane – unatoč već uobičajeno navijačkim medijskim hvalospjevima, pa čak i ponekoj nagradi u Berlinu – ostaje tek relativno zanimljivim propitivanjem traumi proizišlih iz Domovinskog rata. Spomenuta mutna vizualna tekstura – uz kronični nedostatak bilo kakve duhovitosti koja bi barem malo ublažila tjeskobu u ozračju filma – ostavlja potpisnika ovih redaka poprilično hladnim ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tradicija i suvremenost

    Feljton Film i društvo – Kako je hrvatska književnost zastupljena u suvremenom hrvatskom filmu? (2): Četverored, red. Jakov Sedlar; Konjanik, red. Branko Ivanda; Polagana predaja, red. Bruno Gamulin; Potonulo groblje, red. Mladen Juran; Ne dao Bog većeg zla, red. Snježana Tribuson; Čaruga, red. Rajko Grlić

    Piše: Josip Grozdanić
    Ako su ekranizacije proze Ivana Aralice kao i njegovi filmski scenariji simboli tradicionalizma i bavljenja neuralgičnim mjestima prošlih vremena u hrvatskom filmu tijekom posljednjih četvrt stoljeća, prilagodbe proze Gorana Tribusona te njegovi filmski scenariji predstavnici su suvremenije ili barem nepretencioznije tematike i bavljenja egzistencijalnim motivima
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Izdržana kušnja vremena

    Feljton Film i društvo – Ženski likovi u suvremenom hrvatskom filmu: Treća žena, red. Zoran Tadić

    Piše: Tomislav Čegir
    Premda Treća žena Zorana Tadića u razdoblju nastanka godine 1997. nije postigla i kritičarske hvalospjeve kao neki prethodni radovi, a nije bio ni pretjerano omiljen u gledateljstva, s zamalo dvadesetogodišnjim odmakom čini se da je posrijedi ostvarenje znatno razvidnijih vrijednosti i značaja, čiji su se nedostaci začudno umanjili s vremenom, a kvalitete osnažile
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Klasici na ekranu

    Feljton Film i društvo – Kako je hrvatska književnost zastupljena u suvremenom hrvatskom filmu? (1) – Luka, red. Tomislav Radić; Duga ponoć, red. Miljenko Brlečić; Karneval, anđeo i prah, Zagrljaj, red. Antun Vrdoljak; Đuka Begović, red. Branko Schmidt

    Piše: Josip Grozdanić
    U Đuki Begoviću autori su podlegli idejnoj tezičnosti i karakternoj formulaičnosti u kojoj ima mjesta za praktički sve stereotipe o teško ranjenoj širokoj slavonskoj duši koja očaj utapa u alkoholu i agresivnosti, kao i za izraženu kršćansku simboliku, dok s druge strane nisu uspjeli kreirati slojevitije likove i njihove međuodnose, uz prilagođavanje novom duhu vremena i društveno-političkim okolnostima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Na dobrom putu

    Feljton Film i društvo – Kako su hrvatski biografski filmovi dočarali hrvatske umjetnike (4) – Književnici u hrvatskom filmu: Ljeto za sjećanje, red. Bruno Gamulin, Libertas, red. Veljko Bulajić

    Kvalitativni dosezi domaćih biografskih igranih filmova mada neujednačeni, mahom su na dobrom putu, no kvantitativno svakako inferiorni i insuficijentni primjerice dokumentarcima, kao i biografijama zaslužnika u inim kinematografijama te ostaje za nadati se njihovom što većem prilivu u budućnosti jer zasigurno poveći broj osoba iz domaće kulturne povijesti zavrjeđuje vlastite ekranizacije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Naši i njihovi

    Feljton Film i društvo – Kako se s vremenom promijenio odnos prema hrvatskim braniteljima i agresoru u filmovima o Domovinskom ratu – Vrijeme za..., red. Oja Kodar; Cijena života, red. Bogdan Žižić; Božić u Beču, red. Branko Schmidt; Bogorodica, red. Neven Hitrec; Nebo, sateliti, red. Lukas Nola; Crvena prašina, red. Zrinko Ogresta; Zapamtite Vukovar, red. Fadil Hadžić

    Piše: Josip Grozdanić
    Zapamtite Vukovar Fadila Hadžića storija je o tragičnim zbivanjima u Vukovaru u vrijeme oko 18. studenog 1991. godine, dana pada grada. Iako ratna sudbina grada heroja nudi bogomdanu epsku priču o herojstvu i žrtvovanju, storiju veću od života u kojoj su se na tragičan način prelomile bezbrojne ljudske sudbine i koja je odredila budućnost Hrvatske, Hadžićev film je diletantski uradak opterećen patetikom ...pročitajte cijeli tekst...
  • Propitivanje međunacionalnog dijaloga

    Feljton Film i društvo – Nacionalne manjina na hrvatskom filmu – Srpska manjina: Oluja nad Krajinom, red. Božidar Knežević; Amarcord 1991.-2001., red. Pavle Vranjican; Pad Krajine, red. Filip Švarm; Poplava, red. Goran Dević

    Piše: Tomislav Čegir
    Percepcija srpske manjine u Hrvatskoj još je uvijek nepobitno zasjenjena zločinima počinjenim u Domovinskome ratu, a uteg što ih obilježava i nadalje se ne može u potpunosti razriješiti. U takvim postupcima, dokumentarni filmovi koji ne pripadaju matici jasnije iskazuju kulturne i društvene različitosti, ali i sličnosti hrvatskoga i srpskoga nacionalnog predznaka te mogućnost svrhovitijega suživota ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odredište poznato

    Feljton Film i društvo – Kakav je položaj i opus redateljica u dominantno muškoj hrvatskoj kinematografiji (1)

    Piše: Janko Heidl
    Ženski hrvatski dugometražni igrani filmovi oko kojih nema ni najmanje dvoumice su: Vrijeme za... Oje Kodar, Tri muškarca Melite Žganjer i Ne dao Bog većeg zla Snježane Tribuson, Korak po korak Biljane Čakić Veselič, Sonja i bik Vlatke Vorkapić, Zagreb Cappuccino Vanje Sviličić i Ti mene nosiš Ivone Juke. Mahom je riječ o ostvarenjima kojima su redateljice i scenaristice ili suscenaristice ...pročitajte cijeli tekst...
  • Devet godina stanke

    Feljton Film i društvo – Kakav je položaj i opus redateljica u dominantno muškoj hrvatskoj kinematografiji (2)

    Piše: Janko Heidl
     Ako bi udjel dugometražnih igranih filmova što su ga režirale žene bio i onaj najbenevolentnije računan, sa svim polovičnim i ispodpolovičnim prinosima, uključujući kao punopravne čimbenike i četiri još neprikazana filma, iznosio trinaest posto, to je još uvijek gotovo dvostruko manje od postotka redateljica članica DHFR. Napredak, dakle, jest uočljiv i znatan, no zasigurno nedovoljan ...pročitajte cijeli tekst...
  • Osvajanje posljednje utvrde

    Feljton Film i društvo – Kakav je položaj i opus redateljica u dominantno muškoj hrvatskoj kinematografiji (3)

    Piše: Janko Heidl
    U odista obilnoj, moglo bi se reći i nepreglednoj, odnosno nesagledivoj ponudi suvremenog hrvatskog filma koji ne pripada dugometražnom igranom, autorice, čini se zauzimaju važniju ulogu negoli u cjelovečernjem. Svatko tko iole prati život hrvatskog slikopisa, imena će najznačajnijih autorica pojedinih vrsta i rodova navesti u istom dahu, mnogokad čak i prije nego imena autora ...pročitajte cijeli tekst...
  • Identitet i integritet

    Feljton Film i društvo – Nacionalne manjina na hrvatskom filmu – Romska manjina: Lungodrom, red. Marnel Tomić; Jednakost za sve; Ljudi naše savjesti; Razred, red. Vesna Čudić; Učiteljica, red. Đuro Gavran; Štitarski Romi, red. Šime Dominković

    Piše: Tomislav Čegir
    Lungodrom je dosljedno svjedočanstvo o položaju Roma na prostoru Balkana, u kojem autor Marnel Tomić vlastiti stav o položaju manjine povlači u kontekst izgradnje filmske cjeline i u prvi plan stavlja sudbine ljudi te jasno percipira ruinirane prostore što su im arhitektonskom zaštitom. Lungodrom je ostvarenje čije su filmske vrijednosti razvidne svakim novim gledanjem
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Queer momenti

    Feljton Film i društvo – Kako su osobe istospolne orijentacije predstavljene na hrvatskom filmu: Fine mrtve djevojke, red. Dalibor Matanić; Sjećanje na Georgiju, red. Jakov Sedlar; Harakiri djeca, red. Ivan Livaković; Strejt pul, red. Filip Šovagović, Tetrapak, red. Filip Peruzović; Na kvadrat, red. Radislav Jovanov Gonzo

    Piše: Josip Grozdanić
    Nije čudno što se u deklarativno tradicionalnim vrijednostima okrenutom, k tome i patrijarhalnom i manje ili više prikriveno mizoginom društvu kakvo je naše, svaki naslov koji se bavi osobama istospolne seksualne orijentacije, filmski podjednako kao i kazališni i prozni, tretira gotovo kao čin a priorne provokacije i umjetničke agresije na inače zdravu i savršenu sredinu
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Praznici i blagdani

    Zagrebačke priče vol. 3, red. Ivan Salaj, Radoslav Jovanov Gonzo, Danilo Šerbedžija, Vlatka Vorkapić, Matija Vukšić, Petar Orešković

    Piše: Marijan Krivak
    Završivši s nadom svoje Zagrebačke priče vol. 3, autori su me ostavili u nostalgičnom raspoloženju. Ozračje je cijelog omnibusa nekako humano, ali opet ne i patetično. Naravno, kao i u svakom takovrsnom ostvarenju, neki su dijelovi bolji, a neki lošiji. Ipak, čini mi se da više nemam dileme oko smisla cijelog projekta. Sa zanimanjem čekam i četvrti dio priča iz dragog mi rodnog grada ...pročitajte cijeli tekst...
  • Realizam i žanr

    Feljton Film i društvo – Kako je hrvatski film pridonio povijesno vjerodostojnom prikazivanju Domovinskoga rata (2): Živi i mrtvi i Broj 55, red. Kristijan Milić

    Piše: Josip Grozdanić
    Broj 55 je u tehničkom smislu najcjelovitiji i najkvalitetniji domaći film koji odlikuju u pravilu maestralno režirani prizori borbe, efektno uvođenje petnaestak zasebnijih likova i njihovo predstavljanje kroz akciju i internu zafrkanciju, precizna naracija bez gubljenja vremena te mahom odlični glumački nastupi. Posrijedi je ostvarenje impresivne vizualnosti i iznimno čvrste i u sekvencama borbi furiozne režije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nekad i sad

    Feljton Film i društvo – Kako hrvatski film dočarava hrvatsku kulturnu raznolikost – opus Branka Schmidta

    Piše: Tomislav Čegir
    Nije dvojbena kvalitativna raznolikost filmova Branka Schmidta te je podjednako razvidna i raskoš raznovrsnih segmenata hrvatskoga društva, suvremenoga ili pak prošlih razdoblja. Raznolikost pristupa u Schmidta je toliko izrazita da je nužno osvrnuti se prema svakome od njegovih dugometražnih ostvarenja. Opus redatelja Branka Scmidta možemo smatrati društveno i kulturno relevantnim ...pročitajte cijeli tekst...
  • Domovinski rat i filmski art

    Feljton Film i društvo – Kako je hrvatski film pridonio povijesno vjerodostojnom prikazivanju Domovinskoga rata: Kako je počeo rat na mom otoku, Svjedoci, red. Vinko Brešan

    Piše: Josip Grozdanić
    Vinka Brešana kao filmskog autora i kazališnog redatelja s jedne strane privlače obrade škakljivih društvenih tema, no s druge strane u određenoj je mjeri kalkulant čija sva filmska djela obilježava nevoljkost odlaženja do kraja i krajnjeg ekspliciranja određenih stavova, baš kao i nedostatak hrabrosti i volje da u ismijavanju ili ozbiljnom propitkivanju nekih pojava bude žešći i oštriji, sustavniji i kritičniji ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uspjele filmske adaptacije

    Feljton Film i društvo – Književnost za djecu i film (2) – Ivan Kušan: Koko i duhovi, red. Daniel Kušan; Zagonetni dječak, red. Dražen Žarković; Ljubav ili smrt, red. Daniel Kušan

    Piše: Tomislav Čegir
    Zagonetni dječak zasigurno je najeksplicitnije postmodernističko ostvarenje. Slojevito propitivanje žanra detekcije, odnos prema žanru sportskoga filma ili pak sasvim jasne mitske konotacije u posljednjem dijelu obogatile su slojevitost ovog uratka. Rekonstrukcijski odmak od samog predloška tiče se zasigurno ne samo čimbenika sličnosti i čimbenika razlika književnosti i filma nego i redateljske pozicije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Hlapić (ni)je miš

    Feljton Film i društvo – Književnost za djecu i film (1) – Ivana Brlić-Mažuranić: Čudnovate zgode Šegrta Hlapića, red. Milan Blažeković; Šegrt Hlapić, red. Silvio Petranović

    Piše: Tomislav Čegir
    Premda se može činiti začudnim, samosvojnost prilagodbe pridonijela je da je animirani film Čudnovate zgode Šegrta Hlapića snažnije odrazio duh vremena i snagu izvornika nego li igrani Šegrt Hlapić koji je njime ostao zasjenjen. Ako pritom nema sumnje da Blažekovićevo ostvarenje ostaje vrijednim prinosom hrvatskome animiranome filmu, možemo požaliti da Petranovićevo nije dobacilo dalje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kad pištolj opali

    Feljton Film i društvo – Ženski likovi u suvremenom hrvatskom filmu: Fleke, red. Aldo Tardozzi; Hitac, red. Robert Orhel

    Piše: Tomislav Čegir
    Iako Fleke i Hitac nisu vrhunska ostvarenja suvremene hrvatske kinematografije, njihova je uloga u propitivanju statusa ženskih likova u filmu te analogno tome i u recentnim društvenim stremljenjima iznimna, u nekim segmentima čak i prijelomna. Pritom nećemo nimalo pogriješiti ustvrdimo li da se u tom tematskom sklopu ta dva filma nepobitno usklađuju i s općim kinematografskim smjernicama ...pročitajte cijeli tekst...
  • Surova priroda

    Feljton Film i društvo – Kulturne razlike: Oprosti za kung fu, red. Ognjen Sviličić; Što je muškarac bez brkova?, red. Hrvoje Hribar

    Piše: Tomislav Čegir
    Oprosti za king- fu Ognjena Sviličića i Što je muškarac bez brkova? Hrvoja Hribara uočavamo bogato kulturno naslijeđe, njegovu interpretaciju i nadogradnju percipiranu podjednako i u suvremenim razdobljima kao i u promišljenom interpretiranju kroz filmski jezik. Oba filma ostvarenja su koja bez ikakvoga zazora možemo smjestiti u sam vrh hrvatske kinematografije prošloga desetljeća ...pročitajte cijeli tekst...
  • Urbani zvuk

    Feljton Film i društvo – Rock glazba i film: Sretno dijete, red. Igor Mirković; Rock n roll je kriv za sve?, red. Sanjin Stanić i Dean Lalić; Pjevajte nešto ljubavno, red. Goran Kulenović

    Piše: Tomislav Čegir
    Zbog kvalitativnih dosega rockumentaraca Sretno dijete i Rock'n'roll je kriv za sve? i njihova značaja u raščlanjivanju supkulturnog identiteta i društvenih previranja koja su im okvirom, kao i uslijed nedovoljne hrabrosti igranoga filma u posezanju za rock glazbom, možemo naznačiti nesrazmjer percepcije toga ipak bitnoga kulturnoga i glazbenoga smjera
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žensko ratno pismo

    Feljton Film i društvo – Branitelji i agresori: Vrijeme za..., red. Oja Kkodar; Korak po korak, red. Biljana Čakić Veselič

    Piše: Tomislav Čegir
    Osamnaest godina koliko je prošlo između nastanka filmova Vrijeme za… i Korak po korak razdoblje su u kojem se dogodio čitav niz društvenih promjena. Različiti autorski stavovi Oje Kodar i Biljane Čakić Veselič prijelomni su u vrednovanju kvalitativnih dosega u kojima se Vrijeme za.. nalazi na dnu ljestvice hrvatskih filmova o Domovinskom ratu dok Korak po korak možemo smjestiti u gornju polovinu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nadosjetilnosti lopoča i vode

    Feljton Film i društvo – Kako su hrvatski biografski filmovi dočarali hrvatske umjetnike (3) – Slikari u hrvatskom filmu: Sto minuta slave, red. Dalibor Matanić

    Unatoč slabostima filmske prirode (razvučenost, stereotipnost, pretencioznost…) te donekle zapostavljanja tematizirane naslovne ličnosti (u korist krivo castiranog partnera-antipoda), Sto minuta slave djelo je koje je zahvalnom i izdašnom temom pružilo estetizirani sinestezijski oblik mnogih umjetnosti – filma, glazbe, slikarstva u jedinstvenom i artikuliranom redateljskom prosedeu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Urbano i ruralno

    Feljton Film i društvo – Kako hrvatski film dočarava hrvatsku kulturnu raznolikost (2): Šuma summarum, red. Ivan Goran Vitez; Zagorski specijalitet, red. David Kapac; Kotlovina, red. Tomislav Radić; Kino Lika, red. Dalibor Matanić; Sonja i bik, red. Vlatka Vorkapić; Duga mračna noć, red. Antun Vrdoljak; Oproštaj, red. Dan Oki; Sirene i krikovi, red. Ivan Perić

    Piše: Josip Grozdanić
    Tematiziranje domaće kulturne raznolikosti odnosno svega onog što se pod njom podrazumijeva kod nekih se filmaša svodi na naglašeno, nekritičko i pristrano afirmiranje provincije i sela u odnosu na grad. Možda najplastičniji primjeri tome tijekom posljednja četvrt stoljeća su filmovi Djed i baka se rastaju (1996) Zvonimira Ilijića i Duga mračna noć (2004) Antuna Vrdoljaka
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Stereotipi i humor

    Feljton Film i društvo – Kako hrvatski film dočarava hrvatsku kulturnu raznolikost (1): Kako je počeo rat na mom otoku, Maršal, Svećenikova djeca, red. Vinko Brešan; Oprosti za kung fu, Dva sunčana dana, red. Ognjen Sviličić

    Piše: Josip Grozdanić
    Neki su autori popularnost kod gledatelja, a u određenoj mjeri i redateljska imena, stekli tematskim vezivanjem za priče iz određenih regija i krajeva, odnosno za manje ili više spretno, promišljeno i inventivno baratanje općim mjestima urbanih ili ruralnih lokalnih ili regionalnih kolorita, većim ili manjim klišejima obilježenim protagonistima te pričama koje u srži imaju pojedinačne, obiteljske i društvene drame ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zanatski korektan filmić

    Život je truba, red. Antonio Nuić

    Piše: Marijan Krivak
    Režijski, vidimo autorov napredak od postava prethodnih filmova. Taj se napredak ponajbolje vidi u slojevitosti kadrova i relativno dobrim vladanju mizanscenom. Ipak, dramski je njegov odabir životnih situacija za film ostao nekako prazan, a cjelina umjetnički nedovršena. Zašto? Ponajprije, likovi iz filma ne djeluju uvjerljivo tj. kao utjelovljeni likovi od krvi i mesa iz poznate mi zagrebačke sredine ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žene u vremenu

    Feljton Film i društvo – Kako se promijenio položaj ženskih likova u suvremenom hrvatskom filmu i doprinosi li hrvatski film poticanju razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova (2): Ta divna splitska noć, Halimin put, red. Arsen Anton Ostojić

    Piše: Josip Grozdanić
    Ostojićeve su žene realistički predočene, lokalnim koloritom izraženo obojane i na manje ili više tragične usude predestinirane, odnosno na uloge svjedokinja tragedija osuđene antijunakinje, bez obzira bile obilježene manjim ili većim stoicizmom i fatalizmom. Takav je slučaj i sa ženskim likovima u na istinitim događajima temeljenoj (post)ratnoj egzistencijalnoj drami Halimin put ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žene u izlogu

    Feljton Film i društvo – Kako se promijenio položaj ženskih likova u suvremenom hrvatskom filmu i pridonosi li hrvatski film poticanju razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova (1): Blagajnica hoće ići na more, Fine mrtve djevojke, tri kratka filma iz ciklusa 6/6, Majka asfalta, Ćaća, red. Dalibor Matanić; Šuti, red. Lukas Nola; Zagreb Cappuccino, red. Vanja Sviličić; Happy Endings, red. Darko Šuvak; Ti mene nosiš, red. Ivona Juka

    Piše: Josip Grozdanić
    Među filmašima koji se ustrajno, bez obzira na žanrovske prefikse svojih ostvarenja, bave kompleksnim uvjetno rečeno ženskim temama, koji profiliraju snažne ženske likove i tematiziraju njihove intimnim, obiteljskim i šire društvenim okvirima uvjetovane i određene drame, izdvaja se ime Dalibora Matanića, kojemu je upravo kreiranje jakih ženskih likova možda i najvažnije i najintrigantnije obilježje autorskog rukopisa ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ideali rodoljublja

    Feljton Film i društvo – Kako su hrvatski biografski filmovi dočarali hrvatske umjetnike (2) – Skladatelji u hrvatskom filmu: Lisinski, red. Oktavijan Miletić; Kontesa Dora, red. Zvonimir Berković; Lea i Darija, red. Branko Ivanda

    U filmu Lisinski (1944) protagonist (u tumačenju frapantno mu slična glumca Branka Špoljara) baš kao i čitavo ozračje filma, ostavlja dojam sentimentalističkog, papirnatog i nerealnog lika, nikako čovjeka od krvi i mesa, radije visoko romantizirane i individualizirane krhke porculanske figurice nastale na zasadama romantičarskog pokreta, no ipak priklonjena općim idealima rodoljublja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Predrasude i tolerancija

    Feljton Film i društvo – Kako su nacionalne manjine predstavljene u hrvatskom filmu: Seks, piće i krvoproliće, red. Boris T. Matić, Zvonimir Jurić i Antonio Nuić; Nije kraj, red. Vinko Brešan; Recikliranje, red. Branko Ištvančić; Kanal, red. Zoran Sudar; 72 dana, red. Danilo Šerbedžija; Armin, red. Ognjen Sviličić; Dva igrača s klupe, red. Dejan Šorak; Kako je počeo rat na mom otoku, red. Vinko Brešan; Zvizdan, red. Dalibor Matanić; Duh babe Ilonke, red. Tomislav Žaja

    Piše: Josip Grozdanić
    Jedini domaći film u punom smislu manjinske tematike jest Duh babe Ilonke Tomislava Žaje, ostvarenje koje funkcionira kao i malim i velikim gledateljima namijenjena lekcija iz tolerancije. Posrijedi je jasno i pametno angažirana fantastična mjuzikl-komedija za ciljano dječju publiku, u kojoj se komedija ne uvijek skladno nadopunjuje s mjuziklom, fantastikom i elementima horora,
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Modernistički predznak

    Feljton Film i društvo – Domovinski rat i hrvatski film (2): Nebo, sateliti, red. Lukas Nola; Crnci, red. Zvonimir Jurić, Goran Dević

    Piše: Tomislav Čegir
    Ni Nebo, sateliti ni Crnci nisu politički pamfleti ni odraz ideološkoga predznaka nego samosvojna djela izražene kvalitete. Tek sastavljajući svojevrsnu filmsku slagalicu dosadašnjih žanrovskih radova o Domovinskom ratu uočavamo da u hrvatskoj kinematografiji ostaje itekako još puno prostora za slojevitije propitivanje o njegovom vjerodostojnom predočavanju
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Izravnost iskaza

    Feljton Film i društvo – Domovinski rat i hrvatski film (1): U okruženju i U okruženju II, red. Stjepan Sabljak

    Piše: Tomislav Čegir
    U žanrovskim postavkama oslikavanja Domovinskog rata, izrazito zanimljivim mogu se učiniti filmovi U okruženju (1998) i U okruženju II (1999) sa scenarističkim i redateljskim potpisom Stjepana Sabljaka. Ti su filmovi prije svega zanimljivi zbog toga što su posrijedi prva akcijska tumačenja nedavnoga rata, ali možda i još više jer je riječ o neprofesionalnim ostvarenjima sudionika ratnoga žrvnja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kad upeče...

    Zvizdan, red. Dalibor Matanić

    Piše: Marijan Krivak
    Zvizdan je redateljski superiorno izveden filmski triptih. U svakoj dramaturški prenapregnutoj sceni autorov je pokret kamere suvisao i jasan. Matanić vješto izbjegava zamke narativnih šablona i uvijek se priklanja najboljim mogućim pozicijama kamere u mizansceni i totalima. Film zapravo nosi ljubavni par, a Goran Marković i Tihana Lazović gotovo pa autorski boje film svojim kreacijama ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prolazno

    Ti mene nosiš, red. Ivona Juka

    Piše: Marijan Krivak
    Autorica je obećavala mnogo više, posebice segmentom iz omnibusa Neke druge priče. Preambiciozni postav uništio je autoričino dokazano i nesporno zanatsko umijeće. Konstrukcija je to filmske zbilje iz koje je baš vidljivo da je – konstrukcija. Konstrukcija koja je više groteska a manje lirsko/epsko kino-djelo. Izvrsni Magna cum laude uradak (5+)? Ne, tek prolazni seminarski rad (2/3)!
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • U Indiji kao kod kuće

    Tamo gdje palme cvatu, red. Ljiljana Bunjevac-Filipović

    Piše: Janko Heidl
    Autori filma ne samo da imaju pravo na svoj stav, nego je, štoviše, zastupanje stava i filmotvoračka vrlina. No izbjegavajući svaku kvrgu, izbočinu, udubinu, oštricu, praveći se da one i ne postoje, uz školski elementarno, uredno neodvažno izlaganje, Tamo gdje palme cvatu ne nadilazi razinu korektne portretne bilješke, pitomo zadovoljavajućeg dokumentarnog slikopisnog priloga biografiji oca Ante Gabrića ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kad život udari

    24. Dani hrvatskog filma, Zagreb, 23. – 26. travnja 2015.: Pobjednički filmovi

    Piše: Katarina Marić
    Dobitnik Grand Prixa 24. DHF-a je kratki igrani film Piknik Jure Pavlovića, koji je odnio i nagrade za najbolje uloge (Emir Mušić, Aleksandar Seksan). Riječ je o zaokruženom i stilistički jednostavnom i ogoljenom no emotivno slojevitom, intimističkom filmu, lijepe i monokromatske fotografije, snimanom kamerom iz ruke koji socijalnoj drami kakvu prezentira daje dodatan dokumentaristički štih ...pročitajte cijeli tekst...
  • Moć djetinjstva

    Lijepo mi je s tobom, znaš, red. Eva Kraljević

    Piše: Marijan Krivak
    Lijepo mi je s tobom, znaš je poetska studija s vizualnom toplinom koja izbija gotovo iz svakog kadra. Tijela i lica Eve i Mie često su spojena ili sasvim približena. Njihovi su razgovori slobodni i spontani, često o najbanalnijim stvarima. Autorica je, snimajući je i pričajući priču o svojoj sestri, zapravo, emotivno i izravno ogolila samu sebe. Film Eve Kraljević pruža emotivnu, no i autorski suvislu krišku života ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nebo donosi dan

    Zagreb Cappuccino, red. Vanja Sviličić

    Piše: Marijan Krivak
    U Petrinu hiper-turbo dizajniranom yuppijevskom stanu našao se i aparat za kapućino. Dvije žene koriste svaku prigodu za opuštanje uz taj napitak. Njegova je, pak, funkcija na simboličkoj razini filma, čini se, ta da pokaže kako su nam, tzv. mala zadovoljstva ona koja, zapravo, čine život sretnijim. Sam je kapućino tek „objet petit a“. Radi se o „nedohvatljivom predmetu želje“ (Lacan) ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljubav i očaj

    Kosac, red. Zvonimir Jurić

    Piše: Marijan Krivak
    Jurić svoj film gradi strpljivo, ali suvereno i s potpunom kontrolom pripovijesti. Odmjereni dugi, ali opet ne predugi kadrovi, precizno upravljaju već spomenutim ozračjem. Sumornost, te neka prigušena emotivnost proizlaze iz bliskoga zadržavanja kamere na licima protagonista. Upravo to stvara dojam da se Jurić služi eminentno filmskim jezikom kako bi prenio svoju umjetničku poruku ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lice puno masnica

    Takva su pravila, red. Ognjen Sviličić

    Piše: Marijan Krivak
    Cjelokupni je postav naglašeno realan, no zapravo stiliziran! U vizualnoj fakuri, pa onda i u ozračju kojem prisustvujemo, ne nalazimo nikakvih uporišta kroz koje bismo mogli odrediti karakter prikazanih likova. Takva su pravila već ima sjajnu recepciju i dojmljive uspjehe, ali film djeluje kao zbrkana sličica o nasilju među djecom i roditeljskoj reakciji na isto, beznadna po pitanju umjetničke, tj. filmske forme ...pročitajte cijeli tekst...
  • Klišeji beznađa

    Most na kraju svijeta, red. Branko Ištvančić

    Piše: Marijan Krivak
    Globalna metafora filma s mostovima u šumi i na rijeci ne djeluje dojmljivo niti na vizualnoj, ali ni na simboličkoj razini. Most na kraju svijeta ima neku vrijednost na socijalnoj razini! Njegova je društvena uloga i u tome da se prisjetimo nesretnog egzodusa bosanskih Hrvata. Most na kraju svijeta iako ne baš uspjelim filmskim jezikom, latentno iznosi bolnu istinu o tomu zašto nam je tako kako nam je ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kud plovi ovaj brod?

    Djeca tranzicije, red. Matija Vukšić

    Piše: Marijan Krivak
    Djeca tranzicije pripovijest je o četvero djece iz tranzicijske Hrvatske, a govori o njhovim željama, nadanjima, ali i strahovima i smrti. Matija Vukšć svojim nam je trećim autorskim radom podario uspio, ali i zastrašujući film. U svijetu tehnoznanstvenog oblikovanja života u kojem kao da nestaje dječje spontanosti budućnost se doima sasvim izvjesnom. No kakvu smo budućnost doista pripremili djeci tranzicije? ...pročitajte cijeli tekst...
  • Bolesnik ili manipulator

    Mitch – dnevnik jednog šizofreničara, red. Damir Čučić

    Piše: Željko Kipke
    Zajednički eksperiment profesionalnog filmskog djelatnika i „pjesnika i glazbenika kojega okolina ne shvaća“ bio je riskantan projekt iz nekoliko razloga. Kako je u ranoj fazi filmske karijere prošao eksperimentalno krštenje Čučić je maksimalno iskoristio nešto što bi drugim autorima – bez sličnog iskustva – bilo gotovo nemoguće. Na dva mjesta u filmu očite su sugestije na redateljeva ranija ostvarenja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Posveta nacionalnoj žrtvi

    Broj 55, red. Kristijan Milić

    Piše: Marijan Krivak
    Milićev je nacionalno-domoljubni stav neupitan . Svaki je njegov pojedinac najprije hrabar hrvatski mladi čovjek, koji u srcu nosi domovinu, ali ga ipak i tišti strah od smrti. Njegov HR-Branitelj nikako nije ideologizirana emanacija svetosti i besmrtnosti, a čime nas jedna skupina građana drži taocima već dva desetljeća. Broj 55 ipak nije zasijekao u bolno tkivo ideje nacionalne neprijepornosti i svetosti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Bešćutnost elite

    Iza sna, red. Igor Filipović Fila

    Piše: Marijan Krivak
    Problem se javlja tamo gdje je sižejni postav filma najambiciozniji. Naime, sama montaža filma pokazuje da se autor filma ne uspijeva nositi sa samozadnim si zadatkom. Skakanje s jednog pripovjednog plana na drugi počesto stvara zbrku u slijedu. Filipović je imao dobre ideje i pojedine sjajne urbane sekevence, no nije ih uspio zaokružiti u cjelinu koja bi bila dostatno suvisla za dobar neovisni filmu
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Stereotipi i šablone

    Cure, red. Andrea Štaka

    Piše: Marijan Krivak
    Redateljica film puni mnogim klišejima, stereotipima i šablonskim rješenjima. Cure su prepune neinventivnih režijskih poteza, nesuvisle naracije i flashbackova, tako da djeluju neozbiljno u svom ozbiljnom postavu. Fabulativno-dramaturški, film ostaje zarobljen u osebujni circulus vitiosus. Nije problem u primarnom motivu smrti nego činjenici što film propušta iskoristiti i neke druge motive. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tek skica za ozbiljan film

    Happy Endings, red. Darko Šuvak

    Piše: Marijan Krivak
    Vizualni izgled je ono najbolje što prepoznajemo u Happy Endingsu. Mutna fotografija Branka Linte boji posvemašnje depresivno ozračje. Međutim, u koordinatama dramske suvislosti pokazuju se mnogo veći problemi. Ponašanje likova i vođenje filmske priče ne čine se, blago rečeno, najsretnijima. Dramaturški i režijski Happy Endings ostaje na razini skice za neki ozbiljan film
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Komedija sa skoro pa ništa humora

    Otok ljubavi, red. Jasmila Žbanić

    Piše: Marijan Krivak
    Ako prihvatimo, navodnu, nepretencioznost dramskog postava onda se filmu mogu oprostoti vidljive režijske nekonzistentnosti: nepotrebno švenkanje, nepregledne montažne rezove i karikaturalnost likova. No, ako je u pozadini cijele priče želja da se bude duhovitim, a da se ne ispadne banalnim, onda je problem unekoliko veći. Naime, malo je doista humornih i smiješnih scena u filmu
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Noć bez kraja

    61. Festival igranog filma u Puli, Nacionalni program, Pula, 12. – 26. srpnja 2014.: Kosac, red. Zvonimir Jurić; Zagreb Cappuccino, red. Vanja Sviličić; Vlog, red. Bruno Pavić

    Piše: Janko Heidl
    U okviru filmova uvrštenih u ovogodišnju pulsku konkurenciju, Kosac Zvonimira Jurića, zajedno s Happy Endingsom Darka Šuvaka, Zagreb Cappucinom Vanje Sviličić i Vlogom Brune Pavića (koji je nakon novinarske projekcije uklonjen iz natjecateljskog programa) daje prilično unisonu umjetničku dijagnozu nevaljalosti hrvatske sadašnjice po maloga čovjeka....pročitajte cijeli tekst...
  • Oblik kao emocija

    61. Festival igranog filma u Puli, Nacionalni program, Pula, 12. – 26. srpnja 2014.: Most na kraju svijeta, red. Branko Ištvančić

    Piše: Janko Heidl
    Most na kraju svijeta nipošto nije trilerska napetica. Filipova istraga naglašeno amaterskoga okusa, gotovo crnohumorna opservacija ovdašnjeg jalovog oponašanja zapadnih modela, naprosto služi kako bi kroz film prodefilirali raznorazni lokalni likovi, redom osebujni individualci (zanimljiva, hrvatskom filmu mahom slabije poznata lica hrvatskih, bosanskohercegovačkih i srpskih glumaca
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Između realističnog i artificijelnog

    61. Festival igranog filma u Puli, Nacionalni program, Pula, 12. - 26. srpnja 2014.: Trebalo bi prošetati psa, red. Filip Peruzović; Vjetar puše kako hoće, red. Zdravko Mustać

    Piše: Janko Heidl
    Premda nije lišen nasilja, Vjetar puše kako hoće nije krimić nego bi se prije mogao okarakterizirati metaforičkom dramom, djelom koje se služi klišejiziranim postavkama, no pristupa im s pomakom – dramskim, izvedbenim, simboličkim. Neprestano u osebujnom odmaku od realnosti, u postavljanu dijaloga, kadriranju, montaži i glumačkim intonacijama
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • U vrtlogu rata

    61. Festival igranog filma u Puli, Nacionalni program, Pula, 12. - 26. srpnja 2014.: Broj 55, red. Kristijan Milić

    Piše: Janko Heidl
    Gotovo neprekidna akcija uz precizno kadriranje, gustu montažu te učestalo pokretnu kameru, intenzitetom ritmičkog pulsiranja i nemilosrdnom nepokolebljivošću krčenja puta stvaraju ugođaj anksioznosti i psihoze, a dokumentaristično-faktografski, činjenično rekonstrukcijski suh dramaturški pristup uvlači gledatelja na lice mjesta te u njega razvija empatiju, izaziva klaustrofobičnu tjeskobu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Studija stanja i okolnosti

    61. Pulski filmski festival, Nacionalni program, Pula, 12. – 26. srpnja 2014.: Happy Endings, red. Darko Šuvak

    Piše: Janko Heidl
    Happy Endings nudi neveselu sliku naše današnje stvarnosti u tranzicijsko-neoliberalno-demokratskom kapitalizmu. Film nemalo asocira na stil i tematiku mnogih ovdašnjih društveno angažiranih (televizijskih) filmova iz sedamdesetih i osamdesetih, Asocijacija Šuvakova filma na ta djela tihom snagom sugerira kako je, unatoč promjeni okvira svagdan malog pješaka ostao sličan
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tri (ne)obične djevojke

    Punčke, red. Filip Meštrović, Marinko Marinkić

    Piše: Janko Heidl
    Ne puno više od portretne crtice razmjerno mladog sastava koji je pobudio određeno zanimanje javnosti, film Punčke Filipa Meštrovića i Marinka Marinkića u izvedbenom smislu prikladno korespondira sa statusom i vibracijom portretiranih i predstavlja dokument koji će s vremenom zacijelo postati vrijedna referentna točka u osvrtima na hrvatsku glazbenu scenu današnjice
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sve te vodilo meni

    Moj zanat, red. Mladen Matičević; Vremešni parazit (Priletni parazit ali kdo je Marko Brecelj?), red. Janez Burger

    Piše: Janko Heidl
    Oba autora svojim subjektima, velikanima ovdašnje popularne glazbe, čija karijera traje već desetljećima, prilaze koristeći njih same kao glavne naratore i interpretatore vlastitih biografskih priča. Posve primjereno, jer obojica su zanimljivi govornici, lucidni ljudi od riječi, a ni jednom ni drugom ne manjka zdravog autoironijskog odmaka koji vješto sljubljuju s iskrenošću i pronicljivim uvidima
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Najgore mjesto na svijetu

    23. Dani hrvatskog filma, Zagreb, 22. – 27. travnja 2014: Dokumentarni film

    Piše: Željko Kipke
    U filmu 4. majmun protagonisti su u sjeni, nejasnih figura, u pojedinim slučajevima i artificijelnog glasa. U produženm završetku filma bivši žitelji riječke utvrde govore o svojim strahovima, mučninama i općenito fizičkim i psihičkim posljedicama neadekvatnog tretmana u azilu. Smion i koristan taj je dokumentarac u maniri televizijske reportaže odradio društveno koristan zadatak
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kekina čežnja

    Majstori, red. Dalibor Matanić

    Piše: Marijan Krivak
    Matanićevi su Majstori tek travestija i same filmske komedije. Iako imaju sjajno izbalansiranih komičnih upada koji izazivaju smijeh, u cjelini to je posve šablonizirana i poprilično dosadna zabava. Najveći je dobitak i otkriće za HR-kino, komički potencijal Gorana Bogdana čiji Ilija – karikirano, ali gestama i glumačkim izražajem – doista plijeni nastupom u komediji situacija
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kad se zagrebe i ispod površine

    Vis-à-Vis, red. Nevio Marasović

    Piše: Marijan Krivak
    Ipak, Vis-à-Vis nesumnjivo je golemi autorski iskorak u odnosu na The Show Must Go On. Ponajprije, Marasović je ovaj put ozbiljno poradio na scenariju. Postavio je svoje likove u izolaciju otoka Visa, gdje Redatelj i Glumac imaju neformalne čitače probe za budući film. U tri dana provedena u toj izolaciji oni doista izgrađuju punokrvan psihološki odnos koji sadržajno oblikuje ono što će postati Vis-à-Vis ...pročitajte cijeli tekst...
  • Neženje i predrasude

    Gangster te voli, red. Nebojša Slijepčević

    Piše: Marijan Krivak
    Autor svog junaka, Gan(g)stera prikazuje s puno ljudskih simpatija. Ono čime Slijepčević posebice briljira je njegov skalpelski precizni zasjek u samu srž državotvornog mentaliteta. Kada se reluctant-iskazi nesuđenih ženika montažno povežu s kadrom Ulice Hrvatskih mučenika, dobivamo maestralan komentar. Gangstar te voli zabavan je film pun režijske dinamike, ali i mnogo više od toga
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žene bez svojih muškaraca

    Hitac, red. Robert Orhel

    Piše: Marijan Krivak
    Fabulativni okvir Hitca ostao je prilično siromašan u odnosu prema velikoj psihološkoj drami kojoj je (valjda?) film stremio. I u vizualnom smislu film je obojen sivilom. Film ostavlja gledatelja prilično ravnodušnim. Donekle korektna režija ipak ne prelazi okvire neke od epizoda televizijske Mamutice. Kao film o svijetu kao slučaju, Hitac će u hrvatskoj kinematografiji, bojim se, ostat će tek slučajan ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kopkanje po ljudskim dušama

    Projekcije, red. Zrinko Ogresta

    Piše: Marijan Krivak
    Posebnu kvalitetu Projekcija, ipak, moramo pripisati sjajnim dijalozima Lade Kaštelan koja si ovdje daje oduška u kopkanju po ljudskim dušama. Ciničke, zajedljive, no uvijek visprene replike filmu daju dinamiku i dramaturšku tenziju. Osim nemirne kamere, iznenađujućoj fabulativnoj ritmičnosti zasigurno pridonose i sjajna glumačka postava koja svojim interpretacijama diže kvalitetu filma ...pročitajte cijeli tekst...
  • U zamci velike teme

    Šuti, red. Lukas Nola

    Piše: Marijan Krivak
    Nakon šest godina kino šutnje, Šuti djeluje tek kao autorov popratni materijal za – društveno iznimno relevantnu – kampanju  protiv nasilja u obitelji. Nažalost, film ne uspijeva izbjeći zamkama svoje velike teme. Već dugo ne vidjeh toliku količinu beznađa u jednom hrvatskom filmu. Ono je nepodnošljivo teško i opterećujuće ultimativno. Ipak Šuti je – neću to prešutjeti – tek umjetnič(ars)ka stilizacija tog beznađa ...pročitajte cijeli tekst...
  • Plemenita laž i posljedice

    Falsifikator, red. Goran Marković

    Piše: Marijan Krivak
    Redateljskom rukom vođen i nadahnutim radom s glumcima nošen, Falsifikator je komedija koja s povijesne distance sagledava ideološki okvir SFRJ. Čini to bez ikakve nostalgije.Naslovni lik filma maestralno utjelovljuje Tihomir Stanić. Falsifikator je po mnogo čemu uspio film. Najbolji je dokaz tomu gromoglasan smijeh kojim ga publika prati tijekom projekcije
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Distancirano i strastno

    Goltzius i Pelikanova družina (Goltzius and the Pelican Company), red. Peter Greenaway

    Piše: Janko Heidl
    Mada fabula jest jedan od važnjih zaloga za popularnost nekog filma kod šire publike, ona ipak nije prva vrijednost sedme umjetnosti. Istovremeno intelektualan i karnalan, hladno distanciran i gorljivo strastan, pedantan i razbarušen, strog i slobodan, Goltzius i Pelikanova družina Petera Greenawaya vrsno je ostvarenje koje pruža mnoga prerijetko viđena slikopisna zadovoljstva
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žanrovska parodija i travestija

    Nije sve u lovi, red. Dario Pleić

    Piše: Marijan Krivak
    Casting u kojem je Nikša Butijer reluctant serial killer, a Sara Stanić mazohistički dobra cura jednostavno ne drži vodu. I to baš nijednom glumačkoj ekspresijom ni dramaturškom motivacijom! Ne, ne zanovijetam, od filma tražim ipak miminum logičke opravdanosti. Pa bilo ona tek u suvisloj dramaturgiji. Dečki, nije sve u lovi (koju ste dobili za svoj filmić). Ima nešto i u talentu i duši ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ultimativno nostalgična priča

    Kauboji, red. Tomislav Mršić

    Piše: Marijan Krivak
    Vjerujem kako su Anočićevi kazališni Kauboji bolji od Mršićevih filmskih. Tekstualni predložak i glumačke interpretacije nude bezbroj improvizacija i varijacija, što je eminentno tek teatarskom mediju. Ipak i Mršićev film zadržao je dobar dio uspjele komičke teksture predloška. Ono u čemu filmska verzija Kauboja u bitnome nadograđuje kazališnu jest njezina ambijentacija ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nevjerojatna glumačka energija

    60. Festival igranog filma u Puli, Nacionalni program, Pula, 13. – 27. srpnja 2013.: Kauboji, red. Tomislav Mršić

    Piše: Janko Heidl
    Nenametljivo nakrcana obiljem duhovitih replika, napučena sjajno pogođenim glumačkim izvedbama i duhovito obojena kaubojskom slikovnošću, odnosno gustioznom ambijentiranošću u prostore amerikane pronađene u nas zvučno poduprta prvorazredno repliciranom c&w/amerikana glazbom, ova bi komedija trebala ispuniti svoje populističke intencije
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Iza meda

    Obrana i zaštita, red. Bobo Jelčić

    Piše: Marijan Krivak
    Veći je dio filma Obrana i zaštita tek u ozračju. Narativne eskapade s uvjetnim fabuliranjem u funkciji su naglašavanja stalne prijetnje i straha, kao i sveprisutne smrti. Đulagina smrt s početka tek je uvod u niz simboličnih mostarskih smrti. Jelčićev film je na pola puta između socijalno angažirana djela i horor filma. Pomalo teatralno, kafkijansko ozračje u njemu odbija imenovati glavnog krivca svih nevolja u Mostaru ...pročitajte cijeli tekst...
  • U svijetu snomorice

    60. Festival igranog filma u Puli, Nacionalni program, Pula, 13. – 27. srpnja 2013.: Šuti, red. Lukas Nola

    Piše: Janko Heidl
    Strava realnosti nesretna života realizirana je uz visok stupanj vizualne stilizacije koja nije tek šminkersko estetiziranje, nego snažan prinos temi pripadajućem ugođaju uznemirenosti i frustracije, čiju svojevrsnu nadrealnost možemo tumačiti i kao izraz nevjerice, izraz nerazumijevanja postupaka navodno nam bližnjeg bića istog roda koje se ponaša naprosto neshvatljivo
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Filmski budžeti današnjice

    60. Festival igranog filma u Puli, Nacionalni program, Pula, 13. – 27. srpnja 2013.: Post festum

    Piše: Janko Heidl
    U ovom nesustavnom osvrtanju na zajedničke osobine najnovijih hrvatskih dugometražnih igranih filmova, ustvrdimo sa zadovoljstvom da gotovo nijednom pokretač radnje nije ubojstvo, namjera ubojstva, nasilna smrt. Po broju filmova u kojima su nastupili, filmski najzaposleniji glumci sezone bili su Rakan Rushaidat i Bojan Navojec s po pet naslova te Nikša Butijer s četiri snimljena filma
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • U začaranom krugu

    60. Festival igranog filma u Puli, Nacionalni program, Pula, 13. – 27. srpnja 2013.: Projekcije, red. Zrinko Ogresta

    Piše: Janko Heidl
    Projekcije su film koji gledatelja ne opterećuje svojom posebnošću, nego unutar određenih okvira slijedi najklasičniji recept za zanimljiv film, onaj koji odvajkada nastoje slijediti (gotovo svi) filmaši svih opredjeljenja – ispričati zanimljivu priču o zanimljivim likovima na zanimljiv način. Zanimljivo postavljen scenarij mogao je ponešto doraditi, no Ogresta je maksimalno iskoristio njegove potencijale ...pročitajte cijeli tekst...
  • Laude struke

    60. Festival igranog filma u Puli, Nacionalni program, Pula, 13. - 27. srpnja 2013.: Obrana i zaštita, red. Bobo Jelčić

    Piše: Janko Heidl
    Neobično velika količina snimki glavnog lika s potiljka, briljantno osmišljeni, životno uvjerljivi dijalozi sastavljeni od neodređenih fraza u kojima se riječima ne kaže gotovo ništa tek su neka dojmljivija rješenja koja je Jelčić velemajstorski iznašao i oblikovao kako bi dočarao nemir, napetost, raspetost, lice i naličje života malog čovjeka u podneblju u kojem je već predugo „situacija teška, a samo treba da pukne“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Na tuđem vrtuljku

    60. Festival igranog filma u Puli, Nacionalni program, Pula, 13. – 27. srpnja 2013.: Nije sve u lovi, red. Dario Pleić; Hitac, red. Robert Orhel

    Piše: Janko Heidl
    Mlađahni par u filmu Nije sve u lovi sreću ljubavi danas izražava prepuštajući se centripetalnim silama na zastrašujućem okomitom vrtuljku, jer je u inozemnim filmovima i serijama vidio da se tako čini u naprednom svijetu, zato što ga je propagandna mašinerija potrošačkog društva uvjerila da je to jako zabavno i da sretnici iz slobodnih, demokratskih, bogatijih društava
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljepota je u malim stvarima

    Zagrebačke priče, vol. 2, red. Hana Jušić, Sara Hribar, Aldo Tardozzi, Ivan Sikavica, Josip Visković, Radoslav Jovanov – Gonzo

    Piše: Marijan Krivak
    U Zagrebačkim pričama vol. 2 dobili smo dva dobra kratkometražna filma namah spremna za samostalno prikazivanje po svjetskim festivalima. I to je doista više negoli dovoljno! A film kao cjelina? U vremenu u koje živimo, nažalost, i to je nevažno. Iskreno uživajući u Mucici i Može neko bacit čik odozgo, osvijestio sam sebi još jednom da se ljepota sastoji u malim stvarima
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dojmljiva melodrama

    60. Festival igranog filma u Puli, Nacionalni program, Pula, 13. - 27. srpnja 2013.: Oproštaj, red. Dan Oki

    Piše: Janko Heidl
    Suosjećajan s ljudima poput nas, društveno relevantan te nenametljivo, ali i bez dvojbe ironičan prema vladajućim vrijednostima današnjice potkrepljen upečatljivom filmskom fotografijom, sugestivnom glazbom i ostvaren u dobro odmjerenom tempu te uz dobro pogođen spoj dokumentaristički stvarnosnoga s poetski stiliziranim, Oproštaj se u konačnici iskazuje dojmljivom, ali decentnom melodramom ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sjajne interpretacije

    60. Festival igranog filma u Puli, Nacionalni program, Pula, 13. – 27. srpnja 2013.: Vis-a-Vis, red. Nevio Marasović

    Piše: Janko Heidl
    Hrvatski redatelji postaju sve vještiji u prilagođavanju vrlo niskim proračunima, odnosno osmišljavanju sadržaja kojima budžet od nula kuna neće vidljivo naškoditi – Vis-a-Vis ima samo četiri glumca i lišen je svake produkcijske suvišnosti, a iako izgleda kao mali film, što i jest, ne nedostaje mu, recimo, ni atraktivnih lokacija (Zagreb pod snijegom, otok Vis), ni svjetske glazbe
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nekonvencionalno i osvježavajuće

    60. Festival igranog filma u Puli, Nacionalni program, Pula, 13. – 27. srpnja 2013.: Visoka modna napetost, red. Filip Šovagović

    Piše: Janko Heidl
    Nakrcan pronicljivim zapažanjima o ljudskom ponašanju, o nerijetko nametnutim modelima ophođenja i društvenim strukturama kojima čovjek poslušno robuje, film će sklonog gledatelja učestalo tjerati na tihi cerek, ali i probuditi neodređeni osjećaj zamišljanja nad životom i smislom. Šovagovićevo djelo je organizirano-neorganiziran, osvježavajuće i uzbudljivo nekonvencionalan film
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mješanac komedije i drame

    60. Festival igranog filma u Puli, Nacionalni program, Pula, 13. - 27. srpnja 2013.: Simon Čudotvorac, red. Petar Orešković

    Piše: Janko Heidl
    Simon Čudotvorac, red. Petar OreškovićMladenačka energija i svojevrsni lakonski ludizam nesumnjive su vrline Simona Čudotvorca, no stječe se dojam da su mu rečena obilježja podjednako i naškodila, odnosno da je možda baš zbog njih cjelina ostala rahlo povezanim nizom uglavnom nedovoljno istesanih epizoda, zamisli i dosjetki s razmjerno nezgrapno sljubljenim komičnim i ozbiljnim dijelovima priče
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Novi hrvatski filmski hit?

    60. Festival igranog filma u Puli, Nacionalni program, Pula, 13. – 27. srpnja, 2013.: Majstori, red. Dalibor Matanić

    Piše: Janko Heidl
    Snažno, ali nenametljivo stilizirana iščašena romantična komedija o nastojanjima (malog) čovjeka da izbjegne osamljenosti i pronađe ljubav, odnosno razumijevanje srodne duše, Majstori – vrlo neuobičajeno za hrvatski film – obiluju fizičkim humorom, gegom i slapstickom i natopljeni su nemalom dozom takvoj komediji pripadne nadrealističnosti
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Bez mednog soka

    Košnice, red. Igor Šeregi, Boaz Debby, Michael Carson Lennox, Simon Dolensky, Tomaš Kratochvil

    Piše: Marijan Krivak
    Mladi je Šeregi u filmskoj ideji uhvatio zbiljnost u svojoj medijskoj tvorbi. Uz malene nedostatke, čini se da je jedino hrvatski četvrtak opravdao cijeli projekt. Umreženje ostalih, bilo je jedino radi – umreženja? No, čini se, trebalo je pokazati da smo i mi dio silnih europskih projekata! Umjetničke muze mladih autora – osim hrvatskog i djelomice češkog – kao da su ostale bez pčelinjeg mednog soka ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uspjeh animacije

    22. Dani hrvatskog filma, Zagreb, 15. – 21. travnja 2013.: Namjenski film i Glazbeni spot

    Piše: Katarina Marić
    Dobitnik Oktavijana za glazbeni spot priznati je animator Vjekoslav Živković za simpatičnu optimističnu realizaciju videa za pjesmu Franke De Mille Come on. I ove je godine slavila animacija – uz dobitnicu glavne nagrade Surogat za najbolji film Dana Martinu Meštrović za crtić Bla, Oktavijan za namjenski film otišao je razigranoj, odlično izvedenoj špici za film Zagonetni dječak Čejen Černić i Alena Vukovića ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prosječan presjek stvarnosti

    22. Dani hrvatskog filma, Zagreb, 15. – 21. travnja 2013.: Dokumentarni film

    Piše: Nikola Strašek
    Nagradu Oktavijan za najbolji dokumentarni film koju dodjeljuju hrvatski kritičari zasluženo je pripala filmu Teatar Chaplin – tragikomedija u četiri čina riječkog redatelja Zorana Kreme. S obzirom da je dokumentarni film jedna od najkreativnijih i najkvalitetnijih filmskih vrsta u recentnoj hrvatskoj kinematografiji, ovogodišnja dokumentarna selekcija, nažalost, sasvim je prosječna
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žrtvovanje za umjetnost

    22. Dani hrvatskog filma, Zagreb, 15. – 21. travnja 2013.: Animirani film

    Piše: Katarina Marić
    Manuel Šumberac predstavio se ponajboljim naslovom Dana – Mehaničkim srcem, filmom začudne teksture likova i miljea, kao probuđenih pod patinom vremena. Šumberac je kreirao drukčiji, izdvojen film vrlo blizak svjetskim animacijskim dosezima. Komplementarna glazbena podloga Vjerana Šalamona podcrtava fatalističku potku žrtvovanja za umjetnost, predavanjem sama sebe, svoga srca ...pročitajte cijeli tekst...
  • U procjepu

    Cvjetni trg, red. Krsto Papić

    Piše: Marijan Krivak
    Autori Cvjetnog trga stvaraju dinamičan kino-filmić. (Ne baš pretjerano uzbudljiv, niti napet, ali dinamičan!) Akcijska je tenzija filma isprepletena i s nekoliko katarzičnih razgovora. Oni su, pak, u funkciji navodne kritike korumpiranosti i sprege političkih i kriminalnih moći ovoga, hrvatskog društva. Zadnji film Krste Papića nasukao se negdje između želje za kritikom i želje da se svidi hrvatskom građanstvu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nostalgično prisjećanje

    Zagonetni dječak, red. Dražen Žarković

    Piše: Marijan Krivak
    Zagonetni dječak dinamična je i spretno režirana kino-zabavnica koja u sat i pol, uglavnom, drži pozornost mladih gledatelja. Ima tu jurnjave, misterije, tajne iz prošlosti... Kušanove četrnaestogodišnjake na ekranu utjelovljuje talentirana ekipa klinaca koju ponovno predvodi Antonio Parač. Iako je od Koka i duhova vidno porastao, još uvijek su mu od matematike mnogo zanimljivije misterije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povratak na otok

    Svećenikova djeca, red. Vinko Brešan

    Uz iznimnu, lijepu i promišljenu, studioznu fotografiju Mirka Pivčevića i odličan cast, poglavito uvijek izvrsna Krešimira Mikića ili već kultnoga Lazara Ristovskog, Vinko Brešan se još jednom potvrdio talentiranim filmašem koji je apologiju grizodušju istoimene drame Mate Matišića pretvorio u jedan od najiščekivanijih filmova godine - gorko-slatku komediju za široke mase ...pročitajte cijeli tekst...

Arhiv

kritike i eseji